Što je na Zemlji izazvalo ledeno doba prije 700 miliona godina? Naučnici sada imaju odgovor.
Inspirisani tokom terenskog rada u južnoaustralijskom gradu Flanders Rejndžu, geolozi su pretpostavili da je dugotrajna niska emisija vulkanskog ugljendioksida pokrenula 57 miliona godina dugo globalno, tzv. Sturtiansko ledeno doba.
Australijski geolozi koristili su tektonsko modeliranje ploča kako bi utvrdili šta je najvjerovatnije uzrokovalo ekstremnu klimu ledenog doba u istoriji Zemlje, prije više od 700 milona godina.
Studija, objavljena u Geologiji, pomaže našem razumijevanju funkcionisanja ugrađenog zemljinog termostata koji sprečava da se Zemlja pregrije.
Takođe, pokazuje koliko je globalna klima osjetljiva na atmosfersku koncentraciju ugljendioksida, prenosi Sajens Dejli.
"Zamislite da je Zemlja gotovo potpuno zamrznuta", rekla je glavna autorka studije, doktorica Adriana Dutkievič.
"Sada mislimo da smo razjasnili misteriju zaleđemne Zemlje. Riječ je o dugogodišnjim niskim emisijama vulkanskog ugljendioksida, potpomognutih trošenjem velike hrpe vulkanskih stijena u današnjoj Kanadi procesom koji apsorbuje atmosferski ugljendioksid."
Projekt je inspirisan ledničkim ostacima koje je ostavila drevna glacijacija iz tog razdoblja, a koje se spektakularno mogu posmatrati u Flanders Rejndžu u Južnoj Australiji.
Nedavni geološki izlet u Rejndž, na čelu s koautorom profesorom Alanom Kolinsom s Univerziteta u Adelaidi, podstaknuo je tim da koristi kompjuterske modele Sidnejskog univerziteta kako bi istražio uzrok izuzetno dugog ledenog doba.
Prošireno ledeno doba, koje se naziva i Sturtian glacijacija, nazvana po evropskom kolonijalnom istraživaču srednje Australije iz 19. stoljeća, Čarlsa Sturta, protezalo se od 717 do 660 milona godina. To je razdoblje mnogo prije nego što su postojali dinosaurusi i složeni biljni svijet na kopnu.
Doktorica Dutkievič je rekla: "Predloženi su različiti uzroci okidača i završetka tog ekstremnog ledenog doba, ali najtajanstveniji aspekt je zašto je trajao 57 miliona godina - vremenski raspon koji je ljudima teško zamisliti."
Tim se vratio tektonskom modelu ploče koji pokazuje evoluciju kontinenata i okeanskih basena u vrijeme nakon raspada drevnog superkontinenta Rodine.
Ubrzo su shvatili da je početak Sturtijanskog ledenog doba u korelaciji s najnižim nivoom u emisiji vulkanskog CO2. Pored toga, CO2 je ostao relativno nizak tokom cijelog ledenog doba.
Doktorica Dutkievič je istakla: "U tom trenutku, nije bilo višećelijskih životinja ili kopnenih biljaka na Zemlji. Koncentracija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi bila je skoro u potpunosti diktirana od strane CO2."
Koautor profesor Ditmar Miler s Univerziteta u Sidneju rekao je: "Geologija je vladala klimom u tom trenutku. Mislimo da je Sturtijsko ledeno doba započelo zbog dva razloga: tektonske reorganizacije ploča koja je dovela vulkansko isparavanje na minimum, dok je istovremeno kontinentalno vulkansko područje u Kanadi počelo erodirati, upijajući atmosferski CO2.
"Rezultat je bio da je atmosferski CO2 pao na nivo na kojem počinje glacijacija -- za koji procenjujemo da je ispod 200 dijelova na milion, što je manje od polovine današnjeg nivoa."
Rad tima postavlja intrigantna pitanja o dugoročnoj budućnosti Zemlje.
Nedavna teorija sugerisala je da će sljedećih 250 milona godina Zemlja evoluirati prema Pangea Ultimi, superkontinentu toliko vrućem da bi sisari mogli izumrijeti.
Međutim, Zemlja je takođe trenutno na putanji nižih vulkanskih emisija CO2, jer se kontinentalni sudari povećavaju, a ploče usporavaju.
Možda će se Pangea Ultima ponovo pretvoriti u grudvu snijega.
Doktorica Dutkievič je kazala: "Što god budućnost nosi, važno je napomenuti da se geološke klimatske promjene, događaju vrlo sporo. Prema NASA-i, klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem događaju se 10 puta brže nego što smo vidjeli prije”, prenosi RTCG.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.