Okolina

Naknade sklanjaju plastični otpad sa ulica

Naknade sklanjaju plastični otpad sa ulica
Foto: Ilustracija | Naknade sklanjaju plastični otpad sa ulica
Bojana Živanić

BANJALUKA - I dok brojne zemlje koriste depozitni sistem odlaganja PET ambalaže, a Srbija će ovaj način odlaganja uvesti do kraja ove godine, gdje potrošači pri povratku ambalaže dobiju određenu naknadu, u BiH se primjenjuje integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom.

Iako postoje inicijative za prelazak na depozitni sistem, i dalje se, prema riječima nadležnih, analiziraju njegove prednosti i mane.

Depozitni sistem odlaganja PET ambalaže podrazumijeva da potrošač, ukoliko prodavcu vrati PET ambalažu, dobija određenu vrstu naknade za tu ambalažu.

Stručnjaci iz ove oblasti tvrde da bi ovakav sistem bio i te kako koristan.

"Depozitni sistem bi preko noći sklonio plastični otpad sa ulica. Imali smo sličnu stvar neposredno nakon rata, kada su rijeke bile krcate automobilima, šporetima, frižiderima. I onda je počela da radi Željezara u Zenici, kojoj treba staro željezo za proizvodni proces i koja ga otkupljuje. Nakon toga, željeza ne samo da je nestalo iz našeg okoliša, nego se ono sada i krade", istakao je za "Nezavisne" Anes Podić, ekolog iz Udruženja "Eko-akcija".

Prema njegovim riječima, iako bi možda bilo nesavjesnog stanovništva koje bi i dalje bacalo plastični otpad, postojali bi, kako kaže, oni koji bi ga sakupljali i na taj način zarađivali novac.

Istakao je da ipak nije optimista kada je u pitanju uvođenje depozitnog sistema u BiH u skorijem periodu.

"Kod nas silama koje štite okoliš i koje su prisutne u vladajućim političkim elitama do okoliša nije stalo, jer da jeste, onda bismo taj depozitni sistem davno uveli i bili bismo zemlja koja bi i te kako mogla bolje živjeti od turizma", rekao je Podić.

Naglasio je da sistem koji trenutno postoji u BiH nije profunkcionisao ni u razvijenim zemljama poput Velike Britanije, te da je ona postigla samo 50 odsto efikasnost kada je prikupljanje, odnosno recikliranje plasičnog otpada u pitanju.

Upozorio je da je u 2016. u svijetu proizvedeno 480 milijardi plastičnih boca.

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, rekao je za "Nezavisne" da u RS egzistira sistem proširene odgovornosti proizvođača, a da je sistem koji zagovara Srbija depozitni sistem.

"Analize su pokazale koje su prednosti jednog, a koje drugog sistema. Taj depozitni sistem je skuplji u startu, ali daje brže rezultate u vidu smanjenja odlaganja ambalaže i ambalažnog otpada", pojasnio je Todorović.

Prema njegovim riječima, depozitni sistem ima prednost i za osobe koje su slabijeg imovinskog stanja i koje se bave sakupljanjem otpada da više zarade, na teret građana koji ne žele da se bave razdvajanjem otpada i ambalažni otpad stavljaju u redovan otpad.

"Ova vrsta sistema egzistira u Hrvatskoj i još nekim zemljama EU i ona je u startu skuplja za proizvođače, odnosno za one koji stavljaju na tržište proizvode pakovane u ambalaži. Sa druge strane daje rezultate u vidu manjeg odlaganja ambalažnog otpada za kraće vrijeme, a i građanima mogućnost da zarade i smanje svoje troškove", istakao je Todorović.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kazali su da je u RS na snazi sistem "zagađivač plaća", koji se još naziva i integrisani sistem odlaganja otpada.

"Sistem upravljanja ovim posebnim tokom otpada podrazumijeva, između ostalog, podjelu odgovornosti svih privrednih subjekata u skladu s načelom 'zagađivač plaća' i načelom odgovornosti tokom životnog ciklusa ambalaže", kazali su u Ministarstvu.

U Ministarstvu ekologije i turizma FBiH naveli su da postoje inicijative i prijedlozi o prelasku na depozitni sistem.

"Eksperti iz ove oblasti neprestano prave konkretne analize zbog kojih treba ili ne treba mijenjati postojeću legislativu, upoznavajući nas i s posljedicama koje bi iste proizvele", navode u ovom ministarstvu, te dodaju da se u FBiH primjenjuje integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom.

Tvrde da u depozitnom sistemu ipak nema zarade za potrošače, te da je cijena proizvoda uvećana za visinu depozita koji se kupcu vraća pri povratku ambalaže.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije