Naučnici su otkrili dosad skriveni ekosistem u velikom sistemu laguna na visoravni Atakama, u Argentini, a džinovski stromatoliti mogli bi da nam otkriju kako je izgledao život na Zemlji prije 3,5 milijardi godina, a možda čak i na Marsu. Ovo ekstremno okruženje, dosad nepoznato naučnicima, nalazi se na pustinjskoj visoravni na visini od 3.600 metara, objavili su istraživači Univerziteta Kolorado u Boulderu.
Kako navode ova visoravan je jedno od najsuvljih mjesta na planeti. Kiša gotovo nikad ne pada, a sunce bije bez milosti stvarajući okruženje u kome malo životinja i biljaka može da preživi.
Prema novom istraživanju, lagune su dom nevjerovatnih stromatolita ili kompleksnih mikrobiotskih zajednica koje stvaraju džinovske humke stenja kako rastu, donekle kao korali gradeći greben milimetar po milimetar.
Kiseonik gotovo da nije postojao
Preliminarna istraživanja Brajana Hajneka, geologa Univerziteta Kolorada u Boulderu, pokazala su da ovi stromatoliti nalikuju onima koji su postojali tokom arhaika, eona kada kiseonik gotovo da nije postojao u Zemljinoj atmosferi.
"Ova laguna mogla bi da bude najbolji moderni primjer najranijih znakova života na zemlji. Ovo nije nalik bilo čemu što sam ikad video ili što je bilo koji naučnik video", rekao je profesor Laboratorije za atosfersku i svemirsku fiziku i Odeljenja za geološke nauke.
On i mikrobiološkinja Marija Farijas nadaju se da će se uskoro vratiti u lagunu kako bi potvrdili inicijalne rezultate.
"Nevjerovatno je da još možemo da pronađemo ovakve stvari na našoj planeti", rekao je Hajnek.
Kako se navodi, stromatoliti koji se pronalaze danas su relativno mali dok su nekad rasli do visine od šest i širine od sedam metara. Stromatoliti otkriveni u lagunama Atakame široki su oko 4,5 metara, a visoki nekoliko metara.
Mreža od 12 laguna prostire se na površini od oko 10 hektara i okružena je visokim planinama. Ispod kristalno čistih voda, Hajnek je vidio džinovske zelene planine i otkrio da su u pitanju stromatoliti, potpuno različitih od svih koji su do sada viđeni.
"Mislimo da ove planine rastu od mikroba, kao što je to bio slučaj sa najstarijim. Zašto su nastali na ovoj, surovoj lokaciji nije jasno. Okruženje u laguni možda liči na uslove koji su postojali na drevnoj Zemlji", voda je slana i kisela, a zbog visine izložena je jakoj Sunčevoj radijaciji", rekao je Hajnek.
Opasnost od nestanka
Ovaj do sada "isčezli svijet" mogao bi doprinese naučnim otkrićima o tome kako je život nastao na Zemlji, ali i kako je mogao da nastane na Marsu.
"Ako je na Marsu život evoluirao do nivoa fosila, to bi bilo ovakvo. Bolje razumevanje ovih zajednica na Zemlji dalo bi nam bolja znanja i o stijenama na Marsu", rekao je on.
Ipak, upozoravaju on i Farijasova da bi ovaj jedinstveni ekosistem lako mogao da nestane.
(Telegraf.rs)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.