TREBINJE - Sve zemlje regiona, a naročito pogranične opštine različitih susjednih država moraju zajednički reagovati kod elementarnih nepogoda u kojim slučajevima se ne prepoznaju granice, zaključeno je na prvoj regionalnoj konferenciji koja je pod naslovom "Elementarne nepogode, rizici i zajedničko djelovanje u region" održana u Trebinju.
"U posljednje vrijeme smo i sami imali situacija da nam je trebala pomoć komšija kod elementarnih nepogoda, ali smo i mi pružali pomoć svakoj lokalnoj zajednici koja je zatražila pomoć i u regionu, pa i u Evropi, zbog čega je potrebno organizovati ovakve skupove kako bismo razmijenili iskustva i dogovorili se o budućem zajedničkom djelovanju", istakao je na konferenciji gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, obrazlažući korist ovakvih skupova.
Napominjući da su Trebinjci bili da pomognu kod elementarnih nepogoda i u Doboju, Kostajnici, Turskoj, on je istakao da se zajednički i treba raditi, a naročito dogovarati preventivne aktivnosti.
"Iako Republika Srbija ima različit način organizovanja sistema civilne zaštite od Republike Srpske, to nas ne sprečava da zajednički delujemo tamo gde je moguće, a naročito u pograničnim krajevima, ali možemo dogovarati i preventivne aktivnosti kod smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama, što mi i činimo", kazao je Saša Spasić, koordinator sliva Kolubare i član opštinskog vijeća zadužen za vanredne situacije u opštini Ub iz Srbije.
Zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja crnogorske opštine Tivat, Davor Franović je takođe potvrdio potrebu zajedničkog djelovanja.
"Što se nas tiče, za nas nema granica i uvijek smo na istom zadatku, spremni da pomognemo", kazao je on.
O značaju djelovanja kod elementarnih nepogoda kada je u pitanju organizovanje ekipa Civilne zaštite u lokalnim zajednicama govorila je Milica Sikimić, viši asistent na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci, naročito ističući segment ekološke bezbjednosti, za koju, kako kaže, već sedam godina imaju studijski program.
"Važnost bezbjednosnih situacija u uslovima prirodnih katastrofa je odavno prepoznata kao važan segment, pa su prvi studenti koji će to priučavati upisani 2018. godine, a do 2024. je odbranjeno i 18 master radova iz te oblasti, dok u junu očekujemo i online format, kao i mogućnost da studenti jednu godinu provedu u Ruskoj Federaciji u Moskvi za sticanje mastera ekološke bezbjednosti", pojasnila je ona.
Stevan Bekan, direktor Javne ustanove "Ekologija i bezbjednost" iz Trebinja, koja je bila i suorganizator konferencije sa Gradom Trebinjem, istakao je da je upravo tromeđa ovog grada sa Crnom Gorom i Hrvatskom uslovila potrebu zajedničkog dogovaranja kako bi u kriznim situacijama svi bili efikasniji.
"Tu nam je Crna Gora i Hrvatska, ali ni Srbija nam nikada nije daleko za sve ono što treba i za ne daj Bože neke potrebe u zajedničkim djelovanjima kod elementarnih nepogoda, tako da je i naš cilj bio sastanak zbog buduće saradnje i što efikasnijeg eventualnog djelovanja na korist svih građana i zemlja u regionu", naglasio je Bekan.
Prva regionalna konferencija o djelovanjima protiv elementarnih nepogoda organizovana je uoči 1. marta, Međunarodnog dana Civilne zaštite, a na sami ovaj dan se u Trebinju organizuje i tradicionalna akcija pokazna vježba "Štit 2024".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.