Još pamtimo priče o dvoglavom teletu iz Egipta, teladima sijamskim blizancima iz Hrvatske, prasetu sa šest nogu iz Kine i drugim primjerima. Fenomeni iz životinjskog svijeta, međutim, mogu se naći i u Bosni i Hercegovini.
Nedavno je čudo prirode zakucalo i na vrata domaćina Petra Perića iz sela Stanovi, nadomak Brčkog, kada je u svojoj štali zatekao petoro teladi od njegove krave Šarave. Da ovo ne bude usamljen primjer fenomena koji su se desili u našoj zemlji, potrudila se i patuljasta koza iz sarajevskog zoološkog vrta "Pionirska dolina", koja je prošle godine na svijet donijela četvoro jarića, kao i rijedak slučaj okota rakuna u zatvorenom prostoru. Čuda ima i u podvodnom svijetu.
Takođe, i nove životinjske vrste se otkrivaju na raznim lokacijama. U Bijeljini je otkrivena riba umbra kremeri, stara oko 450 miliona godina, a radi se o rijetkoj vrsti koja nastanjuje još samo vode Dnjepra, Dnjestra i neke vodotoke u Slovačkoj i Mađarskoj. Ako tome dodamo i stanište čovječje ribice u Hercegovini možemo reći da nam ne manjka fenomena u životinjskom svijetu.
Prema riječima Dragutina Matarugića, profesora s Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, slučaj iz okoline Brčkog kada je krava otelila petoro teladi, od kojih jedno više nije živo, može se nazvati čudom prirode. Kaže da u svojoj dugoj karijeri nije čuo niti vidio ovakav fenomen, a na govedarskoj farmi u Novoj Topoli radio je 24 godinu.
"Tokom mog radnog vijeka na farmi je svakog dana bilo od 1.200 do 1.400 krava. Samo se jednom desilo da oteli trojke. Onda možete misliti kakav je to fenomen kada oteli petorke. Po mom mišljenju, to treba ući u Ginisovu knjigu rekorda", smatra profesor Matarugić.
Kako se deševaju fenomeni
Objašnjava da nije poželjno telenje više od jednog teleta, a za poremećen biološki sistem "krivi" nekoliko faktora.
"U takvim slučajevima više jajnih ćelija ovulira, a onda bude oplođeno u periodu od 12 časova nakon osjemenjavanja prirodnim ili vještačkim putem. Veliku ulogu igra i ljudski faktor, a ovakvim pojavama vjerovatno je doprinijelo i zračenje osiromašenog uranijuma, koji je u toku rata bio prisutan na ovim područjima", kaže Matarugić.
Prema njegovim riječima, kod naroda se često unosi zabuna u vezi s vještačkim oplođavanjem životinja koje prema mišljenjima mnogih može da izazove ovakve pojave. Profesor se ne slaže s tim i objašnjava da u prirodnoj i vještačkoj oplodnji nema nikakve razlike.
"Napominjem da nema drastične razlike između prirodnog i vještačkog osjemenjavanja. Kod vještačkog osjemenjavanja sjeme je uzeto vještačkim putem od bikova, zapakovano i kao takvo se ubrizgava u matericu krave", kaže.
U Veterinarskoj stanici Brčko slučaj krave Šarave smatraju pravim fenomenom.
"Zaista ne znam da je zabilježen takav slučaj. Telad su teška od 12 do 15 kilograma, u dobrom su stanju kao i majka, a mi ćemo svaki dan dolaziti kod domaćina da savjetima pomognemo da ih othrani. Nažalost, jedno tele je uginulo zbog toga što se otelilo samo", izjavio je Jovo Simenunović, doktor veterinarske medicine.
Prema riječima Simeinovića kod slučaja iz Brčkog i sličnih njemu najvjerovatnije je riječ o superovulaciji, do koje je došlo nakon hormonskih terapija kojima je bila tretirana životinje. Krava Šarava je, navodi, primila dvije terapije.
Čuda iz zoo-vrta
Fenomeni prate i sarajevski zoo-vrt "Pionirska dolina", gdje su imali slučaj da patuljasta koza ojari po četvoro jaradi, što je prema riječima Esada Tajića, upravnik ovog zoo-vrta, zaista fenomen.
"Sretni smo zbog svih fenomena koji nas prate, jer dobiti prinove u zoološkom vrtu je vrlo rijetko. Poznato je da životinje u zatvorenim prostorima teže na svijet donose mlade. Mi nemamo s tim problema i smatramo da je to zaista čudo", rekao je Tajić.
Napomenuo je da je fenomen da se u njihovom zoo-vrtu rađaju životinje koje nisu autohtone za evropski kontinent kao što su klokani, koji potiču iz Australije, eland antilope iz Afrike, te nosati rakuni koji potiču s američkog kontinenta.
Zaštititi lokalitete s posebnim vrstama
A kada je riječ o pronađenim neobičnim vrstama životinja u močvari Gromiželj, nedaleko od Rače na Savi i Velinog Sela kod Bijeljine, otkrivena je veoma rijetka riba umbra krameri. Ova riba naseljava samo još vode Dnjepra, Dnjestra i neke vodotoke u Slovačkoj i Mađarskoj.
Prema riječima Dragana Mikavice, profesora na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, ovo je kapitalno otkriće za podvodni svijet ravno fenomenu koji treba odmah zaštititi kako bi ovaj lokalitet postao siguran za ovu rijetku riblju vrstu.
"Uzorak ribe je došao na PMF u Banjaluku i prema svim nalazima koje sada imamo utvrđano je da se radi o umbra krameri. Dragocjenost tog nalaza je utom veća ako se zna da ta riba nije evidentirana kada su rađena istraživanja prije rata", rekao je profesor Mikavica.
Profesor Milenko Ćurčić, biolog koji je nakon pronalaska ribe prvi od stručnjaka imao uvid u otkriće, zaprepašten je nalazom i nada se da će država shvatiti ozbiljnost ovog pronalaska i staviti ovaj vir pod zaštitu.
"Vjerujem da je ova riba koja pripada familiji umbride, nastala prije 450 miliona godina. Ona može bez vode da živi i više od 10 časova, a u mulju može biti mjesecima čekajući prilike za život", objašnjava Ćurčić.
Gdje se može naći čovječja ribica
Zaista rijedak fenomen u podvodnom svijetu je i pojava čovječje ribice, koja je otkrivena u hercegovačkim podzemnim vodama i pećinama u Krajini.
Miloš Šolaja, profesor s Tehnološkog fakulteteta u Banjaluci, je stručnjak koji se bavi istraživanjem ove rijetke vrste riba.
"Čovječju ribicu smo pronašli davne 1975. godine u pećini Suvaja kod Lušci Palanke kod Sanskog Mosta i u podzemnim vodama u Hercegovini nedavno. Spada u red kičmenjaka, živi u stalnom mraku, slijepa je i nema oči, koža joj je slična ljudskoj zato se i zove čovječja. Zanimljivosti ove endemske vrste je što se razmnožava na tri načina - polažući jaja, punoglavci/larve i rađanje", objašnjava Šolaja.
Pored BiH, čovječja ribica se može naći još u Hrvatkoj, Italiji i Sloveniji. Dužina čovječje ribice kreće se od šest pa do 60 centimetara. U BiH najveći primjerak je bio 23 centimetra.