Napadaju ljekare i razbijaju po bolnicama

Napadi na medicinsko osoblje u noćnim satima u službama hitne pomoći i centrima urgentne medicine u FBiH su sve češći, upozoravaju ljekari.

Napadi se često manifestuju u psovkama i vrijeđanjima, kao i razbijanju bolničkog inventara.

"Nasilničko ponašanje pacijenata je sve prisutnije. Nasilne osobe se ne ponašaju tako samo u hitnoj pomoći već i u tramvajima, na ulici i u svojoj kući. Svi bi trebalo da se uključe kako bi se ta negativna pojava suzbila", ističe Tihomir Bera, ljekar iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

Ekipa pretučena na terenu: Prije tri godine u Sarajevu je pretučena ekipa Hitne pomoći na terenu kod reanimacije pedesetdvogodišnjeg Nazifa Prutine. Međutim, jedan od članova porodice Prutina tada je rekao da su najmanje pet puta telefonom tražili intervenciju ekipe Hitne pomoći, ali da su im svaki put govorili da je ekipa na terenu ili da je već krenula. Prvi poziv je bio upućen u 21.45, a zadnji u 22.08.

Kada je ekipa Hitne pomoći konačno izašla na teren, članovi porodice su izgubili živce jer njihov član porodice je već preminuo, i napali ekipu Hitne pomoći. U toj porodici tvrde da, kako im je rekao jedan od poznanika koji radi u Zavodu hitne pomoći, ekipa nije na vrijeme izašla na teren jer su gledali utakmicu.

Alija Mulaomerović, direktor Zavoda, potvrdio je da su tužili porodicu Prutina ali da ne zna u kojoj je fazi slučaj.

"Policija je tada izašla na teren, uzela sve potrebne podatke, i tada je to prešlo u njihovu nadležnost", rekao je Mulaomerović.

On je istakao da medicinskom osoblju neprestano skreće pažnju da moraju biti pažljivi s pacijentima.

"Govorim im da moraju shvatiti da su ti ljudi došli s nekim razlogom, da im treba vjerovati i da nikada ne bude da 'zdrav bolesnom ne vjeruje'", kaže Mulaomerović.     

Posljednji slučaj agresivnog ponašanja u medicinskim ustanovama u FBiH zabilježen je u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) kada je pijani osamnaestogodišnjak lupao inventar i vrijeđao ljekare. Zbog toga je i priveden.

Svakodnevni problemi: "Takvi problemi su svakodnevni kod nas. Ne samo u Centru urgentne medicine, već i u drugim klinikama, poput ortopedije. Loš je društveni trenutak. Neophodna je velika reforma zdravstva. Bolnice bi trebalo da budu zadnji nivo u pružanju pomoći. Mi smo ustanova u kojoj spasavamo ljudske živote, a ne ustanova za otriježnjenje pacijenata", kaže Biljana Jandrić, portparol KCUS-a, i naglašava:

"Ovdje smo za životno ugrožene. Postoji primarni, sekundarni i tercijarni nivo usluga, a mi smo taj posljednji. Zapravo, trebalo bi da budemo, a u stvari smo prvi. U cijelom svijetu se svugdje čeka na red, pa tako i kod ljekara, jer oni su ti jedini referentni da određuju prioritete. Ali, neki koji dođu, a nisu životno ugroženi, žele da ih se odmah pregleda. I onda ako još dođu u alkoholisanom stanju ili pod uticajem narkotika, počinju vrijeđati i razbijati inventar".

Kaže da oni imaju obezbjeđenje na Kliničkom centru.

"Međutim, nikada ne znate kada će neko početi sa lošim ponašanjem. Ponekad zovemo i policiju", ističe Jandrićeva, dodajući da im se sa uništavanjem inventara nanosi materijalna šteta koja nije mala.

Sarajka, koja je željela ostati anonimna, kaže da ona ne želi pravdati napade pacijenata na ljekare, ali da misli da to nekada i zasluže, posebno u Hitnoj pomoći.

"Dispečer odlučuje kome treba izaći na teren, a kome ne. Neće ni da vas sasluša, već kaže da se snađete i sami dođete do njih, a šta ako u tom trenutku dobijate infarkt? A bila sam u takvoj situaciji. Jednostavno vam ne vjeruju, dok im vaša rodbina očajnički pokušava objasniti da ste u životnoj opasnosti. Žao mi je što ih nisam tužila", ispričala je ta Sarajka.  

Čuvaju ih zaštitari: Bera kaže da prije prošlog rata u BiH nije bilo potrebe da policija u određenim momentima čuva zdravstvene ustanove.

"Nisu bile potrebne ni zaštitarske službe, dok je danas situacija mnogo drugačija. Agresivno ponašanje je apsolutno nepotrebno. Uz dužno uvažavanje svih problema pacijenata, ne može se opravdati loše ponašanje. Povećan broj pacijenata u alkoholiziranom stanju posebno imamo za vrijeme praznika. Medicinari ne žele ući u sukob s pacijentima, nego radije napuste prostor", kaže Bera.

On ističe da se maloljetnicima ne smije prodavati alkohol i da od tog segmenta treba početi.

Borislav Šupić, šef Službe hitne pomoći Mostar, priznaje da je i kod njih sve više agresivnih pacijenata koji im prave ekscese.

"Radi se o ljudima za koje ne možemo reći da postoji određena starosna dob. Vjerovatno nezaposlenost i teška ekonomska situacija utiču na pojačano agresivno ponašanje", kaže Šupić.

Dodaje da u takvim slučajevima na razne načine pokušavaju da smire pacijenta.

Kasim Spahić, načelnik Službe za urgentni i redovni prijem bolesnika Kantonalne bolnice Zenica, naglašava da je agresivnih pacijenata uvijek bilo.

"Posljednjih godinu dana ih je malo manje. Nije nam svejedno kada nam dođu pacijenti u alkoholiziranom stanju, počnu psovati i vrijeđati nas. Angažovanje zaštitarske službe, nažalost, nekada je i te kako potrebno. Imamo svoje zaštitare i ponekad samo njihova pojava može zaustaviti agresivce. Ili pokušamo uticati na pratnju pacijenta, da ga smiri", priča Spahić.

Dodaje da rijetko zovu policiju.

"To je u iznimnim slučajevima, i uglavnom ih poziva naša zaštitarska služba. I dok policija dođe, izgrednici se razbježe i onda ostaje osoblje koje policija legitimiše. Svi odreda moramo vaditi lične karte, a nema onih zbog kojih su zapravo došli. Razumijemo da policija radi svoj posao, ali to onda osoblju pravi probleme", kaže Spahić.

Da takvih slučajeva ima i u RS pokazuje primjer kada je psihijatrijski bolesnik S.T. iz Prnjavora u srijedu popodne u prostorijama Hitne pomoći u Prnjavoru napao Veselka Vinčića, v.d. direktora Doma zdravlja u tom gradu.

Vinčiću je u tom napadu polomljen prst na desnoj ruci, a S.T. je nakon incidenta, pod policijskom pratnjom, smješten na Psihijatrijsku kliniku u Banjaluci.