Loša ekonomska situacija, besperspektivnost, visok stepen nezaposlenosti, te posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) među glavnim su razlozima zbog kojih sve više bh. građana traži pomoć psihijatara.
Stručnjaci iz oblasti zdravstva upozoravaju da je upotreba antidepresiva u BiH posljednjih godina u porastu, te da građani zbog depresije sve češće piju antidepresive i benzodiozepine, odnosno koriste bensedine, leksilijume, apaurine i druge lijekove. Prema nekim pokazateljima, samo u RS oko 350.000 stanovnika ima određene probleme sa mentalnim zdravljem, a koliko je taj problem ozbiljan govore i podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS, prema kojima su lijekovi za smirenje i antidepresivi na trećem mjestu u ukupnoj potrošnji lijekova.
Porast broja pregleda: U bh. klinikama za psihijatriju upozoravaju da je posljednjih godina zabilježen porast broja pregleda, a zabrinjava činjenica da pomoć psihijatra traži sve više osoba mlađe dobi, ali i bolesnika poodmakle životne dobi.
I Marija Burgić-Radmanović, načelnik Klinike za psihijatriju banjalučkog Kliničkog centra, ističe da je posljednjih godina u porastu broj osoba koje se zbog mentalnih oboljenja ili poremećaja javljaju na pregled u ambulante, kao i broj osoba koje se hospitalizuju na toj klinici.
Prema njenim riječima, dnevno se u ambulantama te klinike pregleda između 60 do 80 pacijenata, a često i oko 100 pacijenata.
"U specijalističkim ambulantama najčešće se javljaju osobe sa anksioznim poremećajima, depresivnim stanjima, nakon stresogenih događaja, sa poteškoćama prilagođavanja, zbog zloupotrebe alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, dok ih na bolničko liječenje primaju zbog psihotičnih stanja, težih oblika depresije, suicidalnog ponašanja, zavisnosti o alkoholu ili drugim psihoaktivnim supstancama", pojašnjava Burgić-Radmanovićeva.
Dodaje da je povećan i broj mladih koji se javljaju na pregled sa raznim mentalnim poteškoćama.
Prema njenim riječima, uzroci nastanka mentalnih poremećaja su brojni, a najčešće se radi o interakciji bioloških, psiholoških i socijalnih faktora.
"Stresovi i psihotraume mogu imati važnu ulogu u nastanku i oblikovanju mnogih mentalnih poremećaja. Intenzivan stresogeni faktor može dovesti do ispoljavanja manifestnih psihičkih poremećaja i psihičke neuravnoteženosti. Faktori rizika za nastajanje problema mentalnog zdravlja su u porastu. Oni uključuju nezaposlenost i siromaštvo, migracije, političke prevrate, povećanje broja beskućnika, povećanje zloupotrebe lijekova, droga i ostalih supstanci, usamljenost i kidanje socijalnih veza, socioekonomske promjene i razne traumatske gubitke", kaže Burgić-Radmanovićeva.
Stide se tražiti pomoć: Prema riječima ove doktorice, još postoji stigma kada je u pitanju mentalna bolest, pa mnoge osobe i ne traže stručnu pomoć zbog osjećaja stida, neprihvatanja i etiketiranja. Mnogi od njih tiho pate ili pate sami.
I Anita Sandić, psihijatar u Sarajevu, tvrdi da je sociološka klima u BiH tako loša da je sve više ljudi koji imaju potrebu za liječenjem antidepresivima.
"Pacijenti koji pate od depresivnih poremećaja su strahovito učestali. Osim terapije, antidepresivi su često neophodni u liječenju tih pacijenata. Socijalna situacija u BiH je posljednjih godina pogodno tlo za pojavu depresije i bojim se da će se zbog teške ekonomske krize javljati sve više pacijenata sa simptomima depresije", ističe Sandićeva.
Među sociodemografske faktore rizika psihijatri ubrajaju nezaposlenost, siromaštvo, samački život, manjak edukacije, neaktivnost, nedavno proživljene stresne događaje, teške gubitke, manjak socijalne podrške, dugotrajne teškoće i život u gradu.
Tridesetogodišnji Milan S. već godinu dana boluje od anksioznosti, koja se ubraja među najčešće psihičke poremećaje. Taj elektrotehničar, koji je već nekoliko godina nezaposlen, priča da je do tada bio sasvim zdrava osoba s izrazitim smislom za humor.
Ipak, kada je osjetio da ga sve više napušta dobro raspoloženje, a da ga obuzimaju neodređeni strah, tjeskoba i strepnja, obratio se za pomoć psihijatru.
"Shvatio sam da više ne uživam u mnogim stvarima i aktivnostima koje su mi do tada pričinjavale zadovoljstvo. Često me obuzimaju unutrašnji nemir i crne slutnje, uhvati me panični napad straha, ne vidim izlaz u bolje sutra...", priča taj mladić.
Prevencija od ključne važnosti: Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS, ističe da su depresivni poremećaji sve češći kod nas, ali i u svijetu, i da će, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine depresija biti na drugom mjestu u svijetu po broju oboljelih.
"Smatra se da će svaka četvrta osoba u nekom periodu svog života biti pogođena nekim mentalnim problemom ili poremećajem. Zbog toga su prevencija mentalnih poremećaja i promocija mentalnog zdravlja od ključne važnosti za svako društvo", upozorava Lakićeva.
Na osnovu vlastitog kliničkog iskustva i rada u praksi Lakićeva navodi da su nepsihotične depresije, anksiozni i sa stresom povezani poremećaji posljednjih godina kod nas u porastu.
Prema njenim riječima, sve činjenice i naučne studije govore da će u budućnosti depresija biti jedna od vodećih zdravstvenih problema u svijetu.
"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije mentalne bolesti su u velikom porastu. Procjenjuje se da danas oko 450 miliona ljudi pati od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja ili od psihosocijalnih problema poput onih koji su vezani za zloupotrebu alkohola i droga. Više od 120 miliona ljudi u svijetu boluje od depresije i to dvostruko više žena", kaže Lakićeva.
Objašnjava da mentalno zdravlje i mentalni poremećaji proizilaze iz međudejstva bioloških, psiholoških, socijalnih, genetskih, fizikalnih ili hemijskih faktora.
"Možemo reći i da ekonomska i politička zbivanja utiču na mentalno zdravlje stanovništva tako što mijenjaju uslove života pojedinaca ili populacionih grupa u pozitivnom ili negativnom smislu, odnosno direktno utiču na neke od biopsihosocijalnih faktora. Ljudi su danas u mnogim zemljama, pa i kod nas, izloženi štetnim stresnim društvenim promjenama koje utiču na socijalnu koheziju, bezbjednost i zaposlenost i vode ka porastu anksioznosti i depresije, zloupotrebi alkohola i drugih supstanci, kao i agresivnosti i samoubistvenom ponašanju", upozorava Lakićeva.
Unapređenje mentalnog zdravlja: Prema njenim riječima, činjenica je da ljudi, naročito na Balkanu, kad osjećaju određenu duševnu nelagodu, ne žele da se obrate psihijatru za pomoć iz straha od "stigmatizacije" i vjeruju da je to bol koji će sam proći.
Ističe da takvo mišljenje mora da bude prevaziđeno i da stručnu pomoć psihologa i psihijatara građani treba da gledaju kao i na pomoć ljekara opšte prakse i hirurga.
"Osobe kod kojih apatija, neraspoloženje, gubitak volje, apetita, problemi sa spavanjem, izbjegavanje društva traju duže od 15 dana trebalo bi obavezno da potraže pomoć stručnjaka", upozorava Lakićeva.
A kako bi u narednom periodu došlo do unapređenja mentalnog zdravlja u RS i cijeloj BiH, u toku je nekoliko aktivnosti koje su vezane za nastavak reformskog procesa sistema zaštite mentalnog zdravlja. Naime, Vlada RS prošle godine je usvojila Strategiju mentalnog zdravlja u RS od 2009. do 2015. godine, čija je namjera unapređenje mentalnog zdravlja, kao i rada institucija za prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja.
Strategijom je predviđeno i uspostavljanje šest novih centara za mentalno zdravlje, forenzičke psihijatrijske bolnice, koordinacionog centra za mentalno zdravlje i drugih institucija.
I Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS prepoznalo je važnost tog pitanja, zbog čega je u posljednje vrijeme podržalo ili iniciralo brojne aktivnosti na planu unapređenja zaštite mentalnog zdravlja. U tom ministarstvu kažu da je u RS usvojen novi model pružanja zaštite mentalnog zdravlja koji je orijentisan ka zajednici i realizovan putem uspostavljanja mreže centara za zaštitu mentalnog zdravlja.
"Do sada je uspostavljeno 17 centara, a u narednom periodu bi trebalo da bude uspostavljeno šest novih centara, čime će biti zaokružena mreža od 23 centra za mentalno zdravlje", pojašnjavaju u tom ministarstvu.
Napominju da u RS nema detaljnijih istraživanja, ali podsjećaju da je krajem 2007. godine obavljeno istraživanje stanja mentalnog zdravlja kod boračke populacije, prema kojem je 93 odsto ispitanika pokazalo neki oblik depresivnosti.
Edukacije timova: Stručnjaci naglašavaju da mentalno zdravlje treba shvatiti kao javni zdravstveni problem zbog masovnosti i posljedica koje ostavlja na kvalitet života.
Upravo je s ciljem poboljšanja kvaliteta usluga i povećanja zadovoljstva korisnika u Banjaluci u oktobru prošle godine počeo proces edukacije timova centara za mentalno zdravlje koja se sastoji od rekonstrukcije, opremanja i edukacije.
Lakićeva ističe da je prvi modul edukacije obuhvatao članove timova centara za mentalno zdravlje i da predstavlja opšti koncept mentalnog zdravlja u zajednici, jer su se centri za mentalno zdravlje otvarali sekvencijalno od 1998. godine.
"Prvi centri su prošli edukacije, ali osoblje novih centara, koji se otvaraju, nisu imali prilike da dobiju znanja iz oblasti mentalnog zdravlja", kaže Lakićeva.
Edukacija za centre za mentalno zdravlje provodi se kroz projekat "Podrška zaštiti i unapređenju mentalnog zdravlja u RS", koji traje tri godine, a implementira ga Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS zajedno s italijanskom nevladinom organizacijom "Čezvi".
Najbolji početak za liječenje depresije, kako kažu stručnjaci, je razgovor sa rodbinom i prijateljima, a potom treba potražiti stručnu pomoć od ljekara.
Stručnjaci smatraju da osobama koje depresiju drže u sebi i ne traže pomoć sitnica može biti dovoljna da "eksplodiraju". Zbog toga je potrebno fokusirati se na razloge koji su doveli do depresije i pokušati riješiti te probleme.
Benzodiazepini najkorišteniji lijekovi: Benzodiazepini (bensedin, leksilijum, apaurin...) najkorišteniji su lijekovi u psihijatriji i prema nekim istraživanjima na njih otpada oko 40 odsto od ukupnog broja svih psihijatrijskih lijekova. Antidepresivi se nešto rjeđe koriste u odnosu na benzodiazepine, a izbor vrste antidepresiva zavisi od kliničke slike depresije i stručne procjene.
"Benzodiazepini su veoma dobra sredstva za smanjenje napetosti, opuštanje, uvođenje u san, a imaju i antiepileptičko djelovanje. Dijele se na one sa kratkim, srednjim i dugim djelovanjem, a rizik od stvaranja zavisnosti je najveći kod onih sa brzim djelovanjem", kaže psihijatar Saša Arnaut.
Antidepresivi su, kako pojašnjava, lijekovi za liječenje raznih oblika depresivnih poremećaja. Njihovo dejstvo počinje u prosjeku za sedam do 15 dana, zavisno od vrste antidepresiva, a dužina liječenja zavisi od kliničke slike depresije i traje uglavnom od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Ipak, Arnaut upozorava da razne antidepresive i benzodiazepine ne bi trebalo uzimati na svoju ruku, niti ih zloupotrebljavati.
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS ističu da se lijekovi za smirenje i antidepresivi ne smiju izdavati bez nalaza ljekara ili recepta. U apotekama se mogu bez recepta kupiti jedino lijekovi za smirenje koji su na biljnoj bazi poput persena.
Depresija čest razlog penzionisanja
Iz Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) RS kažu da je posljednjih godina veliki priliv penzionera sa dijagnozom depresije, što za Fond predstavlja ogroman problem.
Zoran Mastilo, direktor Fonda PIO, ukazao je na činjenicu da je među novim penzionerima veliki broj čak i četrdesetogodišnjaka, sa dijagnozom depresije, zbog čega je neophodno izvršiti provjeru tih dijagnoza jer su, kako kaže, možda date na "komercijalnom osnovu".
"Fond PIO će, zajedno sa Vladom i ministarstvima zdravlja i pravosuđa, kao i Ministarstvom unutrašnjih poslova, ući u borbu kojom ćemo se suprotstaviti toj pojavi", rekao je Mastilo, navodeći da je među novim penzionerima mnogo onih koji su rođeni od 1965. do 1970. godine.
On kaže da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS treba da odredi grupu ljekara koji će ponovo izvršiti pregled i provjeriti dijagnozu.