Sve veći broj vozača koji za volan sjedaju pod dejstvom alkohola trebalo bi da zabrine policiju, te da je podstakne da kažnjavanje onih koji sebe i druge stavljaju u opasnost bude učestalije i strože, kažu u udruženjima za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju.
Brojni primjeri sa crne hronike bh. medija ukazuju da pijani vozači nesavjesnim postupcima odnose živote, iako u policiji tvrde da čine sve kako bi sigurnosnu situaciju podigli na što viši nivo.
Jedan od takvih primjera dogodio se u oktobru prošle godine, kada je Mirko Sladojević (29) iz Sarajeva, upravljajući džipom pod dejstvom alkohola, usmrtio u Istočnom Sarajevu pješaka Đorđa Jeftića (22) iz Šekovića, a teško povrijedio Asima Sulejmanovića (60) iz Tuzle. Da stvar bude još alarmantnija, isti vozač je i u januaru 2008. godine pod dejstvom alkohola i vozeći velikom brzinom lakše povrijedio troje pješaka.
Ugrožavaju i sebe i druge: Irfan Nefić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo, kaže da je vožnja u alkoholiziranom stanju hroničan problem u Kantonu Sarajevo.
Ističe da su zbog toga vikendom i praznicima pojačane saobraćajne kontrole.
"Pijanstvo vozača je, iza neprilagođene brzine, najčešći uzročnik udesa. Mi često apelujemo na vozače da ne piju dok voze jer ugrožavaju i sebe i druge. Policija nekad ima problema sa alkoholiziranim vozačima prilikom kontrole, ali i odbijanje alko-testa je prekršaj. Pijani vozači su najčešće u nekoj srednjoj dobi od 25 do 40 godina", kaže Nefić.
U MUP-u Kantona Sarajevo potvrđuju da se na području djelovanja MUP-a dogodilo čak 320 saobraćajnih nesreća, čiji je uzrok upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola. U tim nesrećama poginule su dvije osobe, dok ih je 93 povrijeđeno.
"Policijski službenici ovog ministarstva nemaju dovoljan broj uređaja za mjerenje prisustva alkohola u organizmu kod vozača", priznali su u MUP-u Kantona Sarajevo i dodali da se danima vikenda i u kasnim večernjim satima najčešće evidentiraju ove vrste prekršaja.
Ale Šiljdedić, portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona, takođe je potvrdio da se broj zatečenih vozača pod uticajem alkohola najčešće povećava u dane vikenda, petkom i subotom, i to obično u večernjim satima.
Informacije iz entitetskih MUP-ova kažu da vožnja u alkoholisanom stanju svake godine odnosi veliki broj života.
"Stanje sigurnosti saobraćaja od početka 2009. do kraja septembra te godine, u odnosu na isti period 2008. godine, je nepovoljnije kada se promatra ukupan broj udesa, a uzrok u većini slučajeva je neprilagođena brzina uvjetima i stanju na putu i vožnja pod utjecajem alkohola", rekao je izvor iz Federalne uprave policije (FUP).
Isti izvor je dodao da je uzrok nastanka udesa tokom prvih devet mjeseci prošle godine u 1.287 slučajeva bila vožnja pod uticajem alkohola, a u tim nesrećama poginulo je 69, a povrijeđene su čak 443 osobe.
"Prošle godine zatečeno je 20.410 vozača da upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, što je mnogo više nego godinu ranije", naglasio je izvor iz FUP-a.
Svaki dan 110 pijanih: Dodamo li toj cifri i podatak da je u RS prošle godine iz saobraćaja isključeno 18.034 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, te da je, kako saznajemo, policija Brčko distrikta BiH u 2009. godini iz saobraćaja isključila 1.163 vozača u alkoholisanom stanju, doći ćemo do zbira da je 2009. godine evidentirano 40.000 pijanih vozača u cijeloj BiH. To znači da policija svakodnevno u prosjeku otkrije oko 110 pijanih za volanom.
Stručnjaci, opet, kažu da ta cifra nije konačna, već da je veći broj onih koji se "provuku", a da ih policija ne zaustavi.
Ševal Kovačević, diplomirani inženjer saobraćaja i ovlašteni sudski vještak BiH, kaže da su ti podaci o broju vozača u pijanom stanju na bh. putevima zabrinjavajući i dodaje da je riječ o opasnoj situaciji.
"Ako je u BiH za godinu dana zbog vožnje u alkoholisanom stanju isključeno 40.000 vozača, imajući u vidu da je vjerovatnost da će vozač biti zaustavljen jedan prema 12, dolazimo do podataka da je tokom prošle godine blizu 500.000 ljudi u BiH vozilo pod dejstvom alkohola", kaže Kovačević.
Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS, kaže da je kontrolom ustanovljeno da su pod dejstvom alkohola najčešće vozači od 23 do 35 godina, a najčešće su za volanom pijani od 22 do pet sati ujutru.
Govoreći o podacima koje smo saznali, da pojedinim MUP-ovima nedostaje aparata za mjerenje udjela alkohola u krvi, Jaćimović kaže da je riječ o propustu policije.
Agresivni za volanom: Jaćimović, koji radi i kao instruktor vožnje, kaže da je bilo slučajeva da kandidati i na časove vožnje dolaze pod dejstvom alkohola.
"Zakon o bezbjednosti saobraćaja kaže da je i instruktor odgovoran ako kandidat za vozača pristupi obuci pod dejstvom alkohola. Bilo je slučajeva da dođu pijani, a većinom su to bili vozači koji već imaju vozačkog staža u nižoj kategoriji od one koju polažu", kaže Jaćimović i dodaje da takvim kandidatima instruktori ne dozvole ulazak u vozilo.
Milorad Tanasić, instruktor vožnje i vlasnik Auto-škole "Tanasić" u Banjaluci, takođe potvrđuje da je bilo slučajeva da mu kandidat pripit dođe na časove vožnje.
"Došao mi je jednom jedan momak, vidno raspoložen. Shvatio sam da je pijan. Nakon toga sam ga pitao da li je pio alkohol i tada je to i priznao. Naravno, nismo odradili vožnju", ispričao je Tanasić.
Savjetovao je vozačima da ne voze u takvom stanju jer su tada, kako je naveo, agresivni i manje sposobni za vožnju.
Saša Jasnić, diplomirani saobraćajni inženjer i sekretar Savjeta za bezbjednost saobraćaja RS, nakon što smo mu saopštili da je 18.000 vozača isključeno iz saobraćaja zbog upravljanja pod dejstvom alkohola prošle godine na području RS, prokomentarisao je da je to "velika cifra".
Kaznena politika preblaga: "Naravno, tu su i vozači koji se vraćaju u takve prekršaje, pa bivaju više puta isključeni iz saobraćaja. To znači da je kaznena politika preblaga. Naša kaznena politika je više socijalnog karaktera nego što je imala za cilj da smanji broj prekršaja, odnosno saobraćajnih nesreća", zaključio je Jasnić.
U Udruženju za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS rekli su da je prošle godine praćenjem stanja bezbjednosti saobraćaja na području RS primijećeno "pogoršanje stanja bezbjednosti u saobraćaju sa aspekta upravljanja motornim vozilima pod dejstvom alkohola".
"Vožnja u takvom stanju u većini slučajeva ima za posljedicu i nastajanje saobraćajne nesreće sa povrijeđenim i poginulim licima", rekli su u Udruženju za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS.
Gordana Vujić, ljekar Centra urgentne medicine Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, kaže da je pijanim pacijentima teže pružiti pomoć, te da su ponekad zbog agresivnosti pacijenata prinuđeni zvati i policiju.
"To se dešava najviše vikendom i praznicima kada se ljudi više opuste i popiju. Imamo problema ne samo sa pijanim vozačima, nego generalno sa ljudima u alkoholiziranom stanju. Takvim pacijentima je teško pružiti pomoć jer su oni nekritični prema sebi i prema drugima. Nekad su veseli i ne prave probleme, ali se znaju desiti i incidenti, kao nedavno kada su se potukli prilikom pružanja pomoći. Ako je pacijent agresivan zovemo policiju i oni brzo stignu i pri ruci su nam. Najveći problem je što ljudi pod dejstvom alkohola lako sjedaju za volan i ugrožavaju ne samo sebe, nego i druge ljude u saobraćaju", kaže Vujićeva.
Intenzivirane kontrole: Danka Tešić, portparol CJB Istočno Sarajevo, kaže da su preventivne aktivnosti policije na rješavanju tog problema pojačane akcije na kontroli i sankcionisanju vozača koji upravljaju vozilima pod uticajem alkohola, naročito u dane vikenda.
"Tu su još i predavanja u srednjim školama na temu 'Štetnost alkohola i opojnih droga, kao i uticaj takvih supstanci na vozače', dijeljenje odgovarajućih letaka vozačima, te medijske kampanje", dodaje Tešićeva.
Govoreći o načinima preventivnog djelovanja kako bi broj učesnika u saobraćaju u pijanom stanju bio manji, Jasnić navodi da su to prije svega veće kazne, ali i edukativne metode.
Malo alkohola poremeti ponašanje
Stručnjaci kažu da i veoma male količine alkohola u krvi izazivaju vidljive poremećaje ponašanja, posebno kod vozača.
Kod prisustva 0,4 promila alkohola u krvi vozača mišići gube elastičnost, psihomotorne sposobnosti slabe, refleksne aktivnosti se obavljaju bez učešća svijesti, vidno polje se sužava, te slabi oštrina vida.
Opijenost alkoholom kod vozača osjeća se kod 0,5 promila - vozač vozi pretjerano brzo i rizično, javlja se dvostruko viđenje i stanje sna, što dovodi do saobraćajne nesreće.
U stadiju pijanstva (1,5 do 2,5 promila alkohola) kod vozača dolazi do paralisanosti pokreta, javljaju se duple slike, te u toj fazi on nije u stanju da upravlja vozilom. Teško pijanstvo je pri koncentraciji alkohola od 3,5 do četiri promila, te predstavlja stanje paralize tijela vozača i besvjesnog stanja.