Nakon dugog razdoblja kišovitog vremena, gmizavci su, sa dolaskom toplijih dana, razdražljivi i gladni izašli iz svojih staništa, te su zbog toga česti slučajevi da građani budu žrtve ujeda zmija.
Promjenljivo vrijeme pogodovalo je povećanju broja komaraca, krpelja, osa i stršljenova, usljed čega je zabilježeno i dosta ujeda tih insekata zbog kojih se građani obraćaju ljekarima.
Dolazak viših temperatura prouzrokovao je da se zmije, u potrazi za hranom, više kreću, pa stoga i češće dolaze u kontakt s ljudima i životinjama.
Godišnje do 200 intervencija: Da bi građani trebalo da budu pažljivi dokazuje i činjenica da je zmijski otrov sada najopasniji i najjači, jer mjesecima nije "trošen".
Vladimir Šušnjar, direktor preduzeća "Eko-Bel" Banjaluka, potvrdio je da je u posljednje vrijeme zapažen povećan broj zmija uz obale rijeka. Naime, zmije su zbog nedavnih poplava pomjerene sa svojih prirodnih staništa. Većina uhvaćenih zmija, kaže Šušnjar, bila je bezopasna, ali bilo je i otrovnica, koje se odmah uništavaju.
"U proteklih mjesec i po dana smo uklonili ili suzbili oko 65 primjeraka zmija. Što se tiče otrovnica, nekoliko puta smo intervenisali kada je u pitanju šarka. Do sada nismo imali slučajeva da smo nailazili na poskoke, koji uglavnom naseljavaju kamenite predjele. Kod nas nije neko podneblje za poskoka, mada ne mogu tvrditi da ih nema", navodi direktor preduzeća "Eko-Bel".
Dodaje da je nailaženje na zmije u ljetnom periodu uobičajena pojava, te da radnici tog preduzeća godišnje imaju od 150 do 200 intervencija.
Zmije i u centru grada: Prema Šušnjarevim riječima, zmije se pojavljuju na različitim mjestima, a ništa nije neobično da se na njih naiđe i u centru grada, iako prijave građana uglavnom stižu iz prigradskih naselja.
"Zmije uklanjamo repelentima, odnosno sredstvima koje za njih imaju neprijatan miris. Tamo gdje ovi gmizavci uđu u domaćinstva šaljemo naše ljude koji su vješti i obučeni da ih uhvate i uklone", pojašnjava Šušnjar.
Iz "Eko-Bela" preporučuju građanima da svoje okućnice i dvorišta drže čisto i uredno, da kose zelene površine i uništavaju šiblja, jer je to dobra prevencija protiv pojave i razmnožavanja gmizavaca.
"Takođe je potrebno da građani vrše redovno deratizaciju svojih objekata, jer se zmije hrane miševima i drugim sitnim životinjama. Tako ćemo smanjiti brojnost ovih gmizavaca na neki biološki tolerantan minimum", navodi Šušnjar.
Građanima poručuje da se prema zmijama oprezno ponašaju, da ih ne diraju i izazivaju, jer one nikada neće prve i bez razloga napasti.
Ukoliko do napada, ipak, dođe, kako savjetuju ljekari, simptome ujeda najlakše je prepoznati po oticanju koje se brzo širi.
"Mogu se javiti i drugi simptomi, kao što su: mučnina, povraćanje, grčevi, proljev, nesvjestica. Ozlijeđeni treba da miruje da bi se usporilo širenje otrova po tijelu i da pije dosta tečnosti. Svi koje zmija ujede treba da se jave doktoru kako bi primili serum protiv zmijskog ujeda", savjetuju u Domu zdravlja Banjaluka.
Žrtve sebi odmažu: U zdravstvenim ustanovama širom BiH svjedoče da je bilo slučajeva ugriza ovih gmizavaca, te savjetuju žrtve da ne nagađaju o kojoj vrsti zmije se radi, već da se, što je prije moguće, obrate ljekaru.
Doktori u Mostaru već se zabilježili nekoliko slučajeva ugriza zmija, od kojih je jedan bio posebno opasan, pa su jedva uspjeli spasiti život žrtvi. Naime, osobi iz Ljubuškog, koju je zmija ujela, otrov je ubrizgan u krvni sud, a po svemu sudeći, riječ je bila o poskoku, najopasnijem gmizavcu kod nas.
Zabrinjavajuće je, međutim, i to što građani, kada dođe do ovakvih situacija, sami sebe stavljaju u još veću opasnost.
"Žrtve koje ujede zmija ne smiju uzimati alkohol", prvo je što je rekao Ivo Curić, voditelj Klinike za intenzivne bolesti Kliničke bolnice Mostar, na pitanje šta treba, do dolaska ljekaru, da čine osobe koje su doživjele ugriz otrovnog gmizavca.
"Nažalost, masa žrtava popije neko alkoholno piće, pa krv još brže cirkulira. Na taj način se stavljaju u još veću opasnost. Zamislite, neko im je rekao, ako uzmu alkohol, da otrov neće djelovati, a to je strogo zabranjeno. Ne smiju ni trčati, vezivati ili 'sisati' ranu, te stavljati na nju led. Treba da se što prije jave doktoru", savjetuje Curić, koji je potvrdio da u Kliničkoj bolnici Mostar imaju dovoljno seruma.
Ipak, seruma nema u svim domovima zdravlja kao, na primjer, u Prijedoru, što je potvrdio Damir Đuđić, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja u tom gradu.
Međutim, Milka Mrđa, portparol Instituta za zaštitu zdravlja RS, navodi da Institut raspolaže s dovoljnim količinama seruma protiv ujeda zmija.
"Ukoliko ga neki dom zdravlja nema, može da ga, po ranije utvrđenoj proceduri, dobije", kaže Mrđa.
Biljana Jandrić, portparol Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, takođe je potvrdila da u toj zdravstvenoj ustanovi imaju dovoljno seruma, i dodala da je na području Sarajeva bilo slučajeva ujeda zmija.
Građane zabrinjava i to što im, osim zmija, ovog ljeta često probleme prave i komarci, krpelji i drugi opasni insekti.
Najezda komaraca: Varljivo vrijeme i kiše koje su u proteklom periodu zahvatile područje BiH i regiona dovele su i do najezde komaraca. Naime, stručnjaci ističu da je kiša koja je konstantno padala proteklih mjeseci, ostavila iza sebe vodene bare, koje su uz naglo zatopljenje postale idealan teren za razmnožavanje komaraca.
Banjalučani tvrde da ih nikada nije bilo u tolikom broju, te da je od njih nemoguće izaći u park ili prošetati kraj Vrbasa.
"Neku veče sam dijete izvela u park, gdje smo zatekli najezdu komaraca. Toliko su ga izujedali da su se po tijelu stvorili crveni plikovi", priča jedna Banjalučanka, dodajući da su komarci napadali u rojevima.
Iz banjalučkog preduzeća "Eko-Bel", koje je zaduženo za dezinsekciju na području grada, navode da su obimne kiše i velike poplave, a nakon toga prilično visoke temperature, stvorile pogodno tlo za razvoj komaraca.
"Aktivnosti na zaprašivanju komaraca, na teritoriji grada, započeli smo prije dvadesetak dana. Tada smo radili kompletan larvicidni tretman, kao i tretmane odraslih formi komaraca sa zemlje i to na najugroženijim gradskim lokacijama. Međutim, zbog kiša koje su padale posljednjih dana nismo bili u stanju da završimo kompletan tretman zaprašivanja, što je uzrokovalo povećanje broja ovih insekata. Vrijeme je toliko pogodovalo komarcima da je potrebno samo pet do sedam dana da se razvije nova generacija", navodi direktor "Eko-Bela" Vladimir Šušnjar.
Stručnjaci su potvrdili da je u našoj zemlji rasprostranjen i azijski tigrasti komarac, prenosnik mnogih bolesti i virusa. Njegov ujed je veoma bolan, te izaziva otok.
A pored komaraca, i drugi insekti mogu biti uzročnici bolesti koje nisu nimalo bezazlene za čovjeka.
U bolnicu i zbog insekta: Naime, u protekla dva mjeseca u RS registrovano je 69 pacijenata koji su ujedom krpelja zaraženi lajmskom boreliozom. Na sreću, niko od njih nije životno ugrožen.
Doktori upozoravaju da je lajamska borelioza, čiji je najčešći uzročnik zaraženi krpelj, sistematska bakterijska bolest koja napada cijeli organizam, a posebno kožu, nervni sistem, zglobove i srce.
Prema riječima Nevene Todorović, specijaliste porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, u posljednje vrijeme često su se javljali pacijenti s ubodom krpelja, dok su se pacijenti rjeđe javljali zbog uboda komaraca i drugih insekata.
"Prva pomoć se odnosi na stavljanje hladnih obloga na mjesto uboda. Kod osoba koje su alergične na otrov insekta može doći do alergijske reakcije: crveni 'pečati' po tijelu, otok, otežano disanje. Neophodno je da se osobe sa ovakvim reakcijama odmah jave ljekaru", rekla je Todorovićeva.
I iz prijedorskog Doma zdravlja navode da im se građani najčešće javljaju kada su u pitanju ubodi krpelja. Stručnjaci preporučuju da se građani nakon boravka u prirodi obavezno pregledaju kako bi ih na vrijeme uočili.
"Dnevno imamo najmanje dva do tri pacijenta koji dolaze zbog toga. Što se tiče krpelja, građani ne bi trebalo da ih sami vade, jer obično odstrane tijelo, ali glava ostane. Moraju se obavezno javiti ljekaru zbog opasnosti da je krpelj prenio neku bolest", navodi Damir Đuđić, specijalista porodične medicine u prijedorskom Domu zdravlja.
On kaže da, kada su u pitanju ubodi pčela, osa i stršljenova, situacija je nešto "alarmantnija". Naime, kada je žrtva alergična, može da dođe do jake alergijske reakcije, naglog pada krvnog pritiska i u tom slučaju se mora preduzeti urgentna medicinksa pomoć. Savjetuje, ako se radi o ubodu bilo kojeg insekta, da se građani jave ljekaru.
Opasne životinje
Govoreći o opasnostima koje "vrebaju" iz trave, ljekari kažu da se pacijenti tokom ljetnih mjeseci obično javljaju zbog ugriza zmija. Međutim, opasni su ponekad i komarci, ose, stršljenovi i krpelji, čiji ujed takođe može dovesti do komplikacija.
ZMIJE
Iako na našim područjima živi veći broj vrsta, samo su šarke i poskoci otrovni. Sve naše otrovnice pripadaju porodici ljutica.
Šarka
Bosanski šargan, obična šarka, te planinska i crna šarka, podgrupe su koje spadaju u ovu vrstu otrovnica. Duge su do 80 centimetara, a karakterišu ih cik-cak šare s gornje strane. Kod većine podvrsta vijugava leđna šara je kontinuirana i jasno izražena.
Poskok
Riječ je o najvećoj evropskoj otrovnici. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu. Boja tijela varira, u zavisnosti od prebivališta, i ide od svijetlosive do crvenkasto-smeđe. Ženke narastu oko 60 centimetara, a mužjaci mogu narasti i do jednog metra. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do 2.000 metara nadmorske visine.
INSEKTI
Krpelji
Spadaju u spoljne parazite i hrane se krvlju sisara, ptica i ponekad gmizavaca i vodozemaca. Važni su vektori u prenosu bolesti. Radi se o srodnicima pauka dugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje.
U najčešće bolesti koje izazivaju krpelji spadaju lajmska bolest, krpeljski meningoencefalitis, babezioza, anaplazmoza, tularemija, krpeljska paraliza...
Komarci (Naziv fotografije: komarci)
Širom svijeta postoji oko 3.500 vrsta komaraca, uvrštenih u 31 rod. Kod nekih vrsta, ženke se hrane na ljudskom krvlju i radi toga služe kao prenosnici zaraznih bolesti koje zahvataju milione osoba godišnje.
Komarci posjeduju usta adaptirana za bušenje kože biljaka i životinja i hranjenje biljnim nektarom i sokovima, kao i krvlju.
Ose
Porodica se sastoji od gotovo 5.000 vrsta, od kojih oko 100 živi u Srednjoj Evropi.
Za razliku od pčele, osa ima drugačiju žaoku kojom može ubosti i nekoliko puta. Ubod može biti bolan, a zbog veće količine ispuštenog otrova mogu se javiti i alergijske reakcije. Alergične osobe mjesto uboda trebalo bi da tretiraju čistom vodom i što prije se jave najbližem ljekaru zbog stručne pomoći.
Pčele
Na svijetu ima približno 20.000 vrsta pčela. Hrane se nektarom kao izvorom energije. Pčela radilica u sezoni živi 30 do 45 dana. Jaka i zdrava pčelinja zajednica u toku jednog dana može oprašiti do tri miliona cvjetova. Pčelinji otrov je čist proizvod organizma pčele, to je sekret žaočnog aparata, čija je biološka namjena da štiti pčelinje društvo od neprijatelja. Ovi insekti opasni su ukoliko im žrtva bude osoba alergična na ubod.
Stršljenovi
Vrlo su slični osama, ali mnogo veći. Gnijezda grade u šupljem drveću ili zapuštenim staništima.
Ubod nije smrtonosan, osim kod osoba koje su alergične. Kod uboda u području usta i grla treba se svakako obratiti ljekaru, zbog opasnosti od naticanja.
Napadaju nepoznate bube
Najezdu nepoznatih insekata, koji danima "terorišu" ljude koji borave u prirodi, nanoseći im ozbiljne povrede, doživjeli su građani Niša i okolnih mjesta u susjednoj Srbiji.
Niški zavod za hitnu medicinsku pomoć dnevno je zbrinjavao i do 50 pacijenata koji su se ljekarima javljali s bolnim oteklinama, zbog čega im je određivana terapija jakim antibioticima.
Nišlije se doktorima najčešće javljaju s oteklinama po nogama koje su ponekad prečnika od pet do osam centimetara.
Ljekari su izjavili da se prvi put sreću sa takvom kliničkom slikom ujeda insekata.
U komi zbog krpelja
Zbog ugriza virusom zaraženog krpelja šest ljudi u teškom stanju i s dijagnozom upale mozga završilo je u Hrvatskoj na respiratoru.
Od njih šest, troje je zbog komplikacija bilo u komi. Riječ je o Hrvatima iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Osijeka i drugih opština, od kojih je jednom 31-godišnjaku virus uzrokovao jaku paralizu lica.
Kod tih pacijenata je virus izazvao tešku upalu mozga te je potom uzrokovao paralizu disanja.
Savjeti pri ujedu zmije
- - Umirite se, nemojte paničiti
- - Odmarajte se i držite ugriženi dio tijela mirno
- - Nemojte ranu sjeći niti "sisati"
- - Što prije dođite do zdravstvene ustanove