Društvo

Internet bajka mamac za djecu

Internet bajka mamac za djecu
Internet bajka mamac za djecu
Tanja Šikanjić

Koliko je Internet savremeni prozor u svijet i riznica informacija, toliko je i opasna "zabava" koja djeci na svakom koraku postavlja zamke, koje mogu da završe kobno po psihički ili fizički razvoj mališana.

Iako evropske zemlje već uveliko preduzimaju sve kako bi stale ukraj ovoj pošasti, Bosna i Hercegovina nema zakonske regulative za ovu vrstu kriminala.

Ako imamo u vidu da je u toku 80 sati, koje je jedna djevojčica "provela" u sobi za razgovor na Internetu, 162 puta seksualno uznemiravana, 24 puta su joj nuđene seksualne fantazije, a u šest slučajeva joj je otvoreno ponuđen novac za seksualne usluge, nije ni čudo što Internet smatraju najvećom opasnošću 21. vijeka.

Na sreću, ovo je bila virtuelna djevojčica koju je, kao materijalni dokaz za svoja istraživanja, koristila novosadska agencija "Infologistika", napravivši test sa izmišljenim likom, odnosno djevojčicom, koju su "ubacili" u jedan "čet rum".

Ovaj podatak, međutim, ukazuje na to da sigurnost djece već odavno nije ugrožena samo na ulici, nego sve više i na Internetu, odakle vrebaju skrivene zamke, jer su razni zlonamjernici na taj način našli mogućnost da dođu do svoje ciljne grupe, odnosno djeteta.

U februaru ove godine, kod dvadesetogodišnjeg Riječanina hrvatska policija je pronašla 299 datoteka s fotografijama i četiri datoteke sa video-zapisima, koje prikazuju djecu ili maloljetnike u seksualnom eksplicitnom ponašanju ili koji su fokusirani na njihove polne organe.

Protiv dvadesetogodišnjaka, koji je ove sadržaje s Interneta preuzimao od januara do avgusta 2009. godine, podnijeta je kaznena prijava zbog kaznenog djela dječje pornografije na računarskom sistemu ili mreži.

Ovakvih slučajeva je sve više, a najveći problem u BiH predstavlja to što još ne postoji adekvatna zakonska regulativa koja bi regulisala ovu oblast.   

Prema podacima kojim raspolaže kvartalni bilten "Save the Children Norway", regionalne Kancelarije za Jugoistočnu Evropu, u BiH je samo u 2008. godini dokumentovano 17 izvršenja kaznenog djela iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije.

Prema posljednjim procjenama, pretpostavlja se da je u svijetu između 25 i 35 odsto djece bilo izloženo seksualnim sadržajima putem Interneta.

Pretpostavka je da je jedno od petoro djece, koja koriste Internet, primilo neželjeni prijedlog ili zahtjev seksualne prirode.

S obzirom na to da najveći dio svog slobodnog vremena djeca danas provode na Internetu a ne u igri, odnosno direktnom kontaktu s vršnjacima, kako je dosad bio slučaj, uticaj Interneta na njihovo odrastanje je od izuzetne važnosti i pri tome može imati različite efekte, pa i ugrožavanje njihovih prava po različitim osnovama.

Djeca izložena zlostavljanju

Kada je u pitanju BiH, u Udruženju za promicanje informacijskih tehnologija UPIT iz Širokog Brijega, ističu da, iako nemaju statistike u ovoj oblasti, posmatrajući statističke podatke razvijenijih zemalja, može se tvrditi kako je i u BiH situacija slična u odnosu na okruženje.

"U razvijenim zemljama je povećanjem broja korisnika Interneta povećana i opasnost za sigurnost djece, te zbog toga možemo tvrditi da je slična situacija i u BiH. Povećanjem broja korisnika Interneta, povećava se i broj djece koja imaju pristup njemu, te i njihova izloženost potencijalnim zlostavljačima i ostalim zlonamjernim pojedincima i grupama", tvrdi Marko Zeljko iz UPIT-a.

Kako ističe, djeca su izložena mnogim opasnostima na Internetu, ali najčešće eksplicitnim sadržajima, koji nisu prilagođeni njihovim godinama, te zlostavljanju od strane vršnjaka i kolega.

Na isto ukazuje i psiholog Aleksandra Arsenijević-Puhalo, dodajući da je taj perfidni vid zloupotrebe djece pojava koja je još nova na domaćim prostorima, te ju je teško prepoznati i otkriti na samom početku komunikacije djeteta s nasilnikom.

"Samim tim je ne treba potceniti i potrebno je shvatiti ozbiljno bilo koju sumnju koja može upućivati na zloupotrebu deteta putem Interneta", naglašava Arsenijević-Puhalo, te dodaje da iako kreatori pojedinih društvenih mreža smatraju da pristup ovom obliku komunikacije ne bi trebalo da imaju djeca mlađa od 69 godina, to je nemoguće spriječiti.

Ponude seksualne prirode

Najveći rizik za djecu korisnike Interneta predstavljaju ponude ili zahtjevi seksualne prirode, koje djeca najčešće dobijaju prilikom korištenja aplikacija za direktnu razmjenu elektronske pošte, popularnih instant mesindžera, elektronske pošte ili prilikom igranja igrica onlajn.

U izvještaju ombudsmana za djecu BiH za prošlu godinu, ukazano je na potrebu da časovi informatike, koji su nastavni predmet u osnovnoj školi, uključe i osnovna znanja o prednostima, ali i opasnostima koje su u Internet svijetu prisutne, a koje djeca niti mogu niti znaju prepoznati.

"Učenje o ovim temama i problemima mora početi u najranijem uzrastu djeteta", naglašava Vesna Popović, stručni saradnik za odnose s javnošću ombudsmana za djecu BiH, dodajući da se u Evropi obilježava Dan sigurnog Interneta, s ciljem da se skrene pažnja na potrebu da djeca od najranijeg uzrasta moraju učiti o ovim problemima, što predstavlja preventivno djelovanje.

"Na naš sajt postavili smo igricu pod nazivom WIL WEB WOODS, kako bi djeca, na njima prihvatljiv način, mogla da uče o bezbjednom Internetu, ali i o svojim pravima", naglašava Popovićeva.

Ona dodaje da se nasilje koje odrasli vrše nad djecom koristeći Internet, najčešće odnosi na dječju pornografiju, vrbovanje djece za različite aktivnosti, seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, te da je ta opasnost i na našim prostorima sve prisutnija.

"Nasilje u vršnjačkoj grupi putem Interneta najčešće se odnosi na različite neprimjerene poruke, prijetnje i objavljivanje privatnih podataka, a prisutno je kod djece u osnovnoj školi", kaže Popovićeva.

Neadekvatna zakonska regulativa

Iako Savjet Evrope zahtijeva od svih zemalja članica da krivično sankcionišu svako snimanje, posjedovanje, distribuciju, prodavanje, kupovanje i namjerni pristup sajtovima s dječjom pornografijom, zakonska regulativa u BiH, još ne obezbjeđuje adekvatno suprotstavljanje ovom problemu.

Na to je ukazao i Milorad Barašin, glavni državni tužilac Tužilaštva BiH, na sastanku sa zvaničnicima policijskih agencija u BiH, istakavši da se hitno moraju preduzeti aktivnosti na izmjeni postojeće zakonske regulative za borbu protiv zloupotrebe Interneta.

"BiH trenutno nema odgovarajuće zakonske, kadrovske i tehničke kapacitete za efikasnu borbu protiv zloupotrebe Interneta, koja je sve izraženija, te je neophodno hitno preduzeti aktivnosti u pravcu izmjena i usklađivanja zakonske regulative u BiH, kako bi agencije za sprovođenje zakona imale efikasne instrumente za borbu protiv ove vrste kriminala", zaključeno je na tom sastanku.

Nakon zaključaka, kako ističe Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, pristupilo se rješavanju tog poblema, te je trenutno u toku formiranje Radne grupe u kojoj će učestvovati predstavnici policijskih i pravosudnih agencija u BiH, a čiji rad će se odnositi na prilagođavanje zakonske regulative kao i tehničkih i ljudskih resursa u BiH, za efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala.

"Također, uskoro će uslijediti i specijalističke obuke policijskih i tužiteljskih zaposlenika za efikasniju borbu protiv sajber i visoko-tehnološkog kriminala, koje će se realizirati u zemljama EU koje imaju razvijene kapacitete za borbu protiv ove vrste kriminala", naglašava Grubešić, dodajući da je policijskom kadru potrebno obezbijediti sofisticiranu opremu za zakonit nadzor i kontrolu Interneta.

Sajtovi sa štetnim tematikama

Zloupotreba Interneta ne odnosi se samo na najčešću asocijaciju koja se javlja u vezi s ovim terminom - pornografiju. Sajtovi sa štetnim tematikama kao što su otmice, samoubistva, nacizam, anoreksija i droga, preplavili su globalnu mrežu, te predstavljaju veliku opasnost za djecu, sve češće korisnike Interneta.

Aleksandra Arsenijević-Puhalo ističe da svaki sadržaj koji nije prilagođen sposobnostima djeteta nosi sa sobom potencijalnu opasnost da izazove štetne posljedice po dijete.

"Bez obzira na prirodu sadržaja, sve što nije u skladu sa psihofizičkim sposobnostima deteta će pre uneti pometnju u njegovom poimanju sveta, nego što će mu koristiti da izvuče pametne zaključke. Kod Interneta je specifično to što se realni svet menja za virtuelni i što se razvija neka vrsta virtuelne komunikacije koja može dete odvesti u problem", ističe Arsenijević-Puhalo.

Kako navode iz kancelarije ombudsmana za djecu BiH, bez obzira na činjenicu da su djeca tehnološki najpismeniji dio društva, istovremeno su i najmanje zaštićena zbog nedostatka kritičnosti prema sadržajima koji im se nude.

"Internet koristi upravo one elemente i sadržaje koji vrlo lako privuku pažnju djece, koja iz svoje radoznalosti tako ulaze u prostor, koji sigurno nije njima namijenjen", ističu u kancelariji ombudsmana za djecu BiH.

Neupućeni roditelji

Potencijalne opasnosti koje vrebaju djecu, korisnike Interneta, prvo bi trebalo da prepoznaju roditelji, međutim, dosadašnja istraživanja se poklapaju s mišljenjima stručnjaka da su roditelji neupućeni u ovu problematiku.

Upravo zbog toga, organizacija UPIT je prošlog mjeseca pokrenula veb stranicu www.sigurnostdjece.info, koja je isključivo orijentisana na edukaciju o opasnostima koje vrebaju djecu na Internetu.

"Djeca sve više koriste Internet i dostupan im je na svakom koraku, dok roditelji nisu dovoljno educirani da ih upute na opasnosti kojima su na taj način izloženi. Pored predavanja na kojima smo roditeljima više puta izložili opasnosti, te načina zaštite djece i računala, smatrali smo kako je potrebno imati centralno mjesto na kojem bi bile prikupljene sve stvari koje objašnjavamo na predavanjima, te smo zbog toga osnovali veb stranicu", objašnjava Zeljko iz UPIT-a i dodaje:

"Roditelji nisu imali pristup računalima, a pogotovo Internetu, dok su bili mlađi i sposobniji za učiti, te danas imaju velikih problema sa 'internet generacijom' djece kojoj su mobilni uređaji i Internet nešto uobičajeno", ističe Zeljko.

Na isto ukazuje i psiholog Arsenijević-Puhalo, dodajući da se u ovom slučaju stiče utisak da je Internet posebna kategorija u kojoj ni policija ne može da zavede red, usljed nepostojanja pravne regulative i metodološki efikasnog pristupa.

"Dakle, ostaje da roditelji ulože maksimum energije u kontrolu svoje dece i izgradnju odnosa poverenja kako bi im deca otvoreno rekla za sadržaje koji su im zbunjujući ili na drugi način provokativni i novi. Pored kontrole, potrebno je da im daju informacije koje ih mogu donekle zaštititi od potencijalnih nasilnika i predočiti da i putem Interneta neko može biti doveden u situaciju da trpi nasilje", ističe Arsenijević-Puhalo.

Ona dodaje da je ključno naglasiti djeci da nikada ne ostavljaju e-mail adresu, broj telefona i druge lične podatke, kao ni fotografije stana, škole i drugih objekata u kojima provode većinu vremena, jer ih tako potencijalni nasilnici mogu lako naći.

"Ako i odluče da se s nekim sretnu nakon komunikacije Internetom, deca moraju reći roditeljima i nikako ne bi smela ići sama", upozorava Arsenijević-Puhalo. 

Tajne između nasilnika i djeteta

Stručnjaci upozoravaju da djeca najčešće ne otkrivaju roditeljima, prijateljima ili nekoj drugoj osobi da komuniciraju sa "nepoznatom osobom" jer se postiže neka vrsta dogovora da je to njihova tajna, koja je, naravno, isforsirana od strane nasilnika.

"Poverenje se testira kroz neke sitne prilike i na različite načine, a kada se postigne očekivani nivo, zakazuje se upoznavanje 'u četiri oka' u smislu susreta ili se traže fotografije, snimci i slično, što kompromituje intimu deteta", ističe Arsenijević-Puhalo, dodajući da je upravo činjenica da dijete krije "prijatelja", otežavajuća okolnost za pravovremenu reakciju.

Naravno, niko ne kaže da su kompjuter i Internet mračna strana svijeta, ali, smatraju stručnjaci, nekontrolisana i besciljna upotreba Interneta je velika opasnost za sve nas, a naročito za djecu.

Lovac na pedofile

Naučnici s Univerziteta Lankaster u Velikoj Britaniji su proizveli softver koji djeci može pomoći da saznaju dopisuju li se na Internetu sa starijim ljudima, koji se predstavljaju kao njihovi vršnjaci, i koji im može pomoći u razotkrivanju pedofila. Softver, koji se pokazao vrlo efikasnim, analizira strukturu rečenica i riječi, te na taj način određuje pol i starosnu dob osoba. Naučnici su ga isprobali na oko 350 djece.

"Pedofili se na Internetu često predstavljaju kao djeca, a istraživanje koje smo proveli pokazalo je da većina djece ne može prepoznati da komuniciraju sa starijim ljudima koji se predstavljaju kao njihovi vršnjaci", rekao je Avais Rašid, profesor na Univerzitetu Lankaster.

Statistika

Svako četvrto dijete u Novom Sadu koje koristi Internet doživjelo je neku vrstu zlostavljanja od strane korisnika četa ili foruma koje posjećuju, pokazala su prošlogodišnja istraživanja agencije "Infologistika".

Najčešće žrtve su djeca uzrasta od 10 do 69 godina, ujedno i kategorija češćih posjetilaca raznih foruma i čet osoba na Internetu.

"Alarmantni podaci treba da upozore roditelje da se ozbiljnije upoznaju s aktivnostima koje njihovo dijete provodi sjedeći za kompjuterom", upozoravaju u agenciji.

Komšijska istraživanja

Prema posljednjim istraživanjima u Hrvatskoj, od 2.700 ispitanika uzrasta od 11 do 18 godina, oko 91 odsto koristi Internet. Njih 49 odsto je izjavilo da koristi Internet bez nadzora i prisustva odraslih. Na pitanje da li im je neko, koga su upoznali na Internetu, tražio da se slikaju ili snimaju bez odjeće, 39 odsto djece je navelo da jeste, ali to nisu učinili, šest odsto njih navodi da su se slikali i poslali sliku, a 31odsto djece navodi da im je osoba koju su upoznali putem Interneta poslala svoju sliku bez odjeće.

Facebook

Zamke dječje pornografije kriju se posvuda na Internetu, pa tako i na popularnoj društvenoj stranici Facebook. D.B. iz Banjaluke, jedan od administratora ove mreže, ističe kako korisnici prevenciji neželjenog najviše mogu doprinijeti sami.

Prema njegovim procjenama, barem 800.000 profila na FB-u u Evropi su lažni. On upozorava da na toj mreži ima mnogo djece ispod 15 godina, koja prihvataju sve zahtjeve za dodavanje na listu prijatelja koje prime.

Administator ističe kako treba paziti na krađu profila, ne klikati na linkove koje vam šalju, ne objavljivati fotografije koje ne želite da neko zloupotrijebi i uvijek paziti koga prihvatate kao prijatelja.

Dodaje da u 99 odsto slučajeva sami možemo spriječiti da nas gledaju pedofili na Facebooku ili da uopšte stupimo u kontakt s nekim takvim.

"Najbolje je da prihvatite kao prijatelje samo osobe koje znate lično", savjetuje D. B., dodajući kako se na FB-u trenutno nikako ne mogu zaštititi od seksualnih manijaka.

Pedofil iz Zagreba

U aprilu ove godine je uhapšen 52-godišnji muškarac iz Zagreba, koji je dvije godine preko Interneta komunicirao sa 14-godišnjom djevojčicom iz Rijeke, prije nego što ju je u februaru ove godine namamio u svoj stan i bludničio nad njom.

Ovaj 52-godišnjak je djevojčicu zlostavljao u nekoliko navrata. Bludne radnje nad djevojčicom počinio je u svom stanu i automobilu, dok je sredinom marta ove godine svojim mobilnim telefonom fotografisao djevojčicu i sačuvao desetak eksplicitnih fotografija. U njegovom računaru su pronađene slike djevojčice nad kojom je bludničio, ali i druge fotografije nepoznatih maloljetnih osoba u eksplicitnom ponašanju.

Najčitanije