Hrvatska se zalaže za članstvo BiH u euroatlantskim integracijama i na tom putu spremni smo prenijeti vlastita iskustva, te ponuditi potrebnu pomoć, kaže Gordan Jandroković, ministar spoljnih poslova i evropskih integracija Hrvatske.
On ocjenjuje da je BiH vrlo blizu ulaska u bezvizni režim i ističe da je odobravanje bezviznog režima za BiH vrlo važan korak za dalji tok pregovora, kao i dodjelu statusa zemlje kandidatkinje za EU.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u našoj zemlji, Jandroković kaže da strateški interes Hrvatske predstavlja sigurnost susjeda.
"Zbog povremenih unutarnjih političkih napetosti stvorena je percepcija o lošijoj sigurnosnoj situaciji u BiH, nego što to ona zapravo jest. Daljnje reforme koje BiH na europskom putu treba poduzeti svakako mogu poboljšati tu percepciju", ističe Jandroković.
On naglašava da su pred BiH još mnogi izazovi, a jedan od najvažnijih je, prema njegovom mišljenju, jačanje državnih institucija.
NN: Hrvatska je posljednjih mjeseci ostvarila odličan napredak u pregovorima s Evropskom unijom. Kako ocjenjujete kretanje BiH na putu ka evropskim integracijama?
JANDROKOVIĆ: Pred Bosnom i Hercegovinom su još mnogi izazovi, a jedan od najvažnijih je jačanje državnih institucija, kako bi se osigurao daljnji napredak na europskom putu. Na sastanku na visokoj razini "EU - Zapadni Balkan" u lipnju najavljena je liberalizacija viznog režima do kraja godine. To je važna poruka za građane BiH, osobito ove godine, u kontekstu listopadskih izbora. Brisel je tom najavom htio poručiti kako se reforme na putu za članstvo vrednuju i i te kako isplate. Hrvatska se zalaže za članstvo BiH u euroatlantskim integracijama, i na tom putu spremni smo prenijeti vlastita iskustva te ponuditi potrebnu pomoć.
NN: Koliko bi, u procesu pregovaranja naše zemlje sa Evropskom unijom, pozitivna iskustva Hrvatske mogla biti od koristi za BiH?
JANDROKOVIĆ: Snažna potpora i pomoć BiH jedan je od hrvatskih prioriteta. Htio bih istaknuti da su hrvatska iskustva u vezi sa pristupnim procesom za članstvo u EU na raspolaganju institucijama BiH, i uvjeren sam da ona mogu biti od iznimne koristi za vašu zemlju. Jedan od najistaknutijih primjera prijenosa iskustva i potpore BiH jest i ustupanje prijevoda pravne stečevine EU, koji je predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor uručila BiH, kao i svim ostalim zemljama regije. Nadalje, htio bih spomenuti da je u lipnju održana zajednička sjednica vlada naših zemalja, na kojoj je najavljen nastavak tehničke pomoći BiH u eurointegracijskom procesu. Oblici te pomoći ovisit će, razumije se, i o specifičnim potrebama BiH.
NN: Da li naša zemlja može računati i na pomoć koja nije samo u vezi s evroatlantskim integracijama BiH?
JANDROKOVIĆ: Svoju pomoć, naravno, ne ograničavamo samo na put BiH prema EU. Održavamo i redovite stručne konzultacije s BiH po pitanju njezine integracije u NATO, te smo ponudili svoju pomoć pri izradi prvog godišnjeg nacionalnog plana, osobito jer iz vlastitog iskustva znamo kako je riječ o zahtjevnom zadatku.
NN: Prema Vašem mišljenju, koliko je BiH blizu dobijanja bezviznog režima?
JANDROKOVIĆ: BiH je vrlo blizu ulaska u bezvizni režim, no točan će datum najviše ovisiti o ispunjavanju svih preostalih uvjeta. Htio bih još jednom naglasiti da je odobravanje bezviznog režima za BiH vrlo važan korak za daljnji tijek pregovora, kao i dodjelu statusa zemlje kandidatkinje za EU.
NN: Koliko na dobijanje bezviznog režima naše zemlje, prema Vašem mišljenju, utiče prisustvo radikalnog islamskog pokreta, odnosno vehabija, s kojim je suočena BiH?
JANDROKOVIĆ: Takve analize bih prepustio nadležnim institucijama Europske unije.
NN: Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju u BiH, koju smatrate preduslovom stabilnosti cijele regije jugoistočne Evrope?
JANDROKOVIĆ: Sigurnost naših susjeda predstavlja strateški interes Republike Hrvatske. Kao što znate, Republika Hrvatska i BiH dijele državnu granicu, i to jednu od najdužih u Europi, a duga je 1.001 kilometar.
Već samo zbog te činjenice sigurnost BiH vrlo je usko vezana i za sigurnost Hrvatske. Skorim članstvom Hrvatske u EU to postaje i pitanje sigurnosti vanjske granice EU. Zbog povremenih unutarnjih političkih napetosti stvorena je percepcija o lošijoj sigurnosnoj situaciji u BiH, nego što to ona zapravo jest. Daljnje reforme koje BiH na europskom putu treba poduzeti svakako mogu poboljšati tu percepciju.
NN: Kakvi su, po Vama, odnosi Hrvatske i BiH?
JANDROKOVIĆ: Odnosi Hrvatske i BiH su partnerski i dobrosusjedski. Ova godina je obilježena nizom susreta na najvišoj razini. Vrlo su značajni posjeti predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor, kao i predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Ti posjeti, kao i spremnost da se uđe u novu fazu odnosa, svakako pridonose jačanju bilateralnih poveznica Hrvatske i BiH. Nedavna zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH pokazala je da su obje zemlje spremne rješavati otvorena pitanja i još više unaprijediti suradnju između državnih institucija, posebice u području pravosudne i prekogranične policijske suradnje.
NN: Na koji način Hrvatska podupire dijalog između konstitutivnih naroda u BiH?
JANDROKOVIĆ: Hrvatski stav je poznat. Mi se zalažemo za teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH. Držim da su ti elementi temelji održive stabilnosti i europske budućnosti zemlje. Hrvatska podupire sve političke opcije koje zagovaraju jedinstvenu BiH, u kojoj sva tri konstitutivna naroda imaju jednaka prava i jednake mogućnosti. Tome bih dodao i ona rješenja koja omogućavaju istinsko funkcioniranje bh. institucija.
NN: Da li ste zadovoljni sadašnjim položajem Hrvata u BiH, odnosno RS?
JANDROKOVIĆ: Ne mogu kazati da sam u potpunosti zadovoljan zbog činjenice da Hrvati, kao brojčano najmanji konstitutivni narod u BiH, vrlo često nailaze na prepreke u ostvarivanju svojih prava, na entitetskoj i na državnoj razini. O položaju Hrvata u RS najbolje govore brojke. Danas tamo živi od 12 do 69 tisuća Hrvata, što je poražavajuća brojka usporedimo li ju s prijeratnom od oko 200 tisuća. Od 1999. godine Vlada Republike Hrvatske podupire programe povratka, kao i programe pomoći na planu obnove objekata stambene i kulturne namjene. Nažalost, niz incidenata i dalje upućuje na još uvijek nezadovoljavajuće stanje u RS kada je u pitanju položaj hrvatskih povratnika.
NN: Vjerujete li da će se stvari promijeniti?
JANDROKOVIĆ: Jedan od izravnih ciljeva posjeta predsjednice Vlade Jadranke Kosor BiH, kao i nedavnog posjeta predsjednika Ive Josipovića, bio je davanje poticaja održivom povratku Hrvata u BiH, osobito u RS. Želim vjerovati kako će, sukladno obećanju danom predsjedniku Josipoviću, i Milorad Dodik, premijer RS, dati pozitivni obol održivom povratku Hrvata.
NN: Koliko je Vlada Hrvatske za ovu godinu predvidjela sredstava u budžetu za finansiranje projekata koji se odnose na poboljšanje položaja Hrvata u RS?
JANDROKOVIĆ: Vlada Republike Hrvatske skrbi o pripadnicima hrvatskog naroda u BiH, provodeći različite programe pomoći, čiji je cilj stvaranje gospodarskih i socijalnih uvjeta za ostanak Hrvata u vašoj državi i održivi povratak onih koji to žele. Istaknuo bih kako Republika Hrvatska značajnim sredstvima financira obnovu i izgradnju u ratu oštećenih i uništenih obiteljskih kuća, za što je u 2010. godini izdvojeno 30 milijuna kuna. Isto tako, unatoč gospodarskoj krizi, ove smo godine za obrazovne, kulturne, zdravstvene i znanstvene projekte Hrvata u BiH izdvojili ukupno 18 milijuna kuna pomoći. Stipendiramo učenike i studente s područja BiH koji se školuju u Hrvatskoj, a financiramo i izgradnju sveučilišnog kampusa u Mostaru. Držim kako davanjem pomoći upravo ovakvog tipa pridonosimo stvaranju temelja održivog povratka i ostanka Hrvata kako u RS, tako i u cijeloj BiH.
NN: S obzirom na to da Ljubljanska banka mora vratiti dug i hrvatskim i bh. štedišama, da li je u tom pogledu u planu koordinisanje zajedničkih aktivnosti i usklađivanje stavova u cilju zajedničke potražnje?
JANDROKOVIĆ: Stajališta dviju država, Hrvatske i BiH, o pitanju isplate duga štedišama Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, su identična. Temeljem toga postoji i suglasnost o tome da se provode međusobne konzultacije za potrebe nastupa pred međunarodnim institucijama, pred kojima se raspravlja o ovoj problematici.
Hrvatska je sigurna zemlja
NN: Da li nadležne institucije imaju saznanja da se u Hrvatskoj kreću pripadnici određenih radikalnih vjerskih grupa i da li je u Vašoj zemlji prisutan strah od ovakvih formacija i njihovog djelovanja?
JANDROKOVIĆ: Republika Hrvatska je sigurna zemlja za svoje građane, kao i za one koji je posjećuju. Kao primjer, koji tome svakako ide u prilog, mogu izdvojiti statističke podatke iz područja turizma, koji dokazuju kako je Hrvatsku i ove godine posjetio zamijetno velik broj turista, a i sami strani turisti već niz godina daju visoke ocjene upravo za sigurnosno stanje.
Vjerujem da Republika Hrvatska s razlogom uživa ugled sigurne zemlje u očima javnosti.