Banja Luka

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (II): Rada Vranješević stradala na rođendan

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (II): Rada Vranješević stradala na rođendan
Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (II): Rada Vranješević stradala na rođendan

Radojka - Rada Vranješević, borac i humanitarka iz perioda Drugog svjetskog rata, koja je 1951. godine proglašena za narodnog heroja, ostavila je veliki trag kao jedna od najistaknutijih žena u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB).

U svom kratkom životu, koji je okonačan na njen 26. rođendan, ostala je zapamćena kao narodni heroj čije ime danas nosi Dom za djecu bez roditelja u Banjaluci.

"Dječiji dom 'Rada Vranješević' nije slučajno dobio ime. Nakon smrti velike ratne junakinje, Mira Kesić počela je da sakuplja ratne siročiće. Na danjašnoj lokaciji kasarne 'Kozara' između 1945. i 1947. godine formiran je Sabirni centar za djecu poginulih boraca kao i za pronađenu izgubljenu ili napuštenu djecu", kazao nam je Vladimir Kajkut, v.d. direktora Dječijeg doma "Rada Vranješević".

NASTANAK DOMA: Prema njegovim riječima, u tada postojećim objektima, formirano je nekoliko manjih domova u koje su prešla djeca iz Sabirnog centra, a njima su rukovodili Mira Kesić, Drago Mažar i Seka Masleša.

Kako navodi, u domovima je tada bilo zbrinuto oko 2. 000 mališana, a kako se postepeno broj djece smanjivao, 1947. godine je ostala ustanova socijalne zaštite za djecu bez roditeljskog staranja pod nazivom "Rada Vranješević".

Radojka - Rada Vranješević je rođena 25. maja 1918. godine u selu Rekavice, kod Banjaluke, i potiče iz pravoslavne porodice, a njen otac Đorđe je bio sveštenik.

Bila je jedna od rijetkih žena koje su se u to vrijeme borile da steknu obrazovanje, iako je nailazila na velike probleme.

Nakon niže gimnazije u Derventi, upisala je Učiteljsku školu u Banjaluci, iz koje je izbačena zbog svojih ljevičarskih shvatanja.

Školovanje je pokušala nastaviti u Trgovačkoj akademiji u kojoj je pristupila omladinskoj grupi koja je radila pod rukovodstvom Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), zbog čega je ponovo izbačena iz škole, a obrazovanje  je morala nastaviti u Skoplju.

ZAROBLJAVANJE: U Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ) je primljena 1940. godine, a nakon štrajka u Savezu činovničkih zadruga, uhapšena je i izbačna iz službe.

Sa banjalučkom partijskom organizacijom povezala se 1941. godine, a   kada je formiran Prvi okružni komitet KPJ za Podgrmeč, ona je postala njegov član. Radila je najviše u partijskim organizacijama i bila član Centralnog odbora Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ).

Posvetila se stvaranju omladinskih partijskih organizacija i organizacija Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije.

Vranješevićeva je učestvovala i na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine.

U vrijeme njemačkog desanta na Drvar, Rada se nalazila u Okružnom komitetu SKOJ za Drvar, gdje je došla po zadatku Okružnog komiteta KPJ za Bosansku krajinu.

Ujutru 25. maja 1944. godine, na njen 26. rođendan, uhvatili su je njemački padobranci i sprovedena je u logor na groblju.

Nakon osmočasovnog mučenja, ona je pokušala da pobjegne od neprijatelja, ali je u bjegstvu ubijena.

Poslije oslobođenja, njeni posmrtni ostaci su preneseni i sahranjeni na Partizansko spomen-groblje u Banjaluci.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije 27. jula 1951. godine Rada Vranješević je zvanično proglašena za narodnog heroja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije