Banja Luka

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XXVII): Rudolf - Rudi Čajavec

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XXVII): Rudolf - Rudi Čajavec
Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XXVII): Rudolf - Rudi Čajavec
Ljiljana Radić

Rudolf - Rudi Čajavec, partizanski avijatičar i narodni heroj po kojem je fabrika elektroničkih uređaja u Banjaluci dobila ime "Čajavec", smatra se jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva.

Rođen je 1. aprila 1911. godine u Zgošći, kod Kaknja. Poslije gimnazije završio je pravo, nakon čega je radio u Ministarstvu poljoprivrede u Beogradu, ali je zbog neslaganja sa vlastima 1935. godine premješten.

Iste godine otišao je u vojsku u Novi Sad, gdje se usavršavao dok nije postao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Godine 1939. otišao je u Francusku, gdje je doktorirao pravne nauke.

Pilotiranje

 Mladi Čajavec službovao je u raznim ustanovama, a od aprila 1941. godine radio je u Banjaluci kao šef Ureda za kolonizaciju.

Tada je uspostavio vezu sa narodnooslobodilačkim pokretom i pronašao način da dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju.

Čajavec se na banjalučkom aerodromu povezao sa poznatim pilotom Franjom Kluzom i aviomehaničarom Milutinom Jazbecom, sa kojima je pripremao prelijetanje na slobodnu teritoriju.

To im je uspjelo u maju 1942. godine, kada su avionom "Brege 19" sletjeli među partizane na aerodrom Urije, kod Prijedora. To je bio začetak stvaranja partizanskog zrakoplovstva, te jedinstven slučaj u svijetu da je pokret otpora u okupiranoj zemlji posjedovao vlastito vazduhoplovstvo.

Posljednji let

 Tokom prvog borbenog leta 4. juna 1942. godine Čajavec i Jazbec nisko su kružili nad Banjalukom i bacali propagandni materijal, pa su bili laka meta protivavionske odbrane grada.

Tada je Čajavec teško ranjen, ali je ipak usmjerio svoj avion "Brege 19" prema selu Kadinjani, gdje se prinudno spustio.

Da ne bi pao živ u ruke izvršio je samoubistvo, dok je Jazbec uhvaćen pokušavajući da pobjegne prema mostu u Klašnicama, a kasnije je strijeljan.

Čajavec je odlikovan spomenicom 1941, ordenom narodnog heroja i ordenom zasluga za narod prvog reda. U SFRJ izdata je i poštanska markica sa likom Čajavca i Kluza.

Narodnim herojem Čajavec je proglašen 20. decembra 1951. godine.

Herojski čin preleta Čajavca i Kluza na slobodni teritorij bio je i nadahnuće za radnju partizanskog ratnog filma "Partizanska eskadrila" iz 1979.

Nose njegovo ime

 Ulica u Kaknju u kojoj je Čajavec rođen danas nosi njegovo ime, dok je u Banjaluci 1950. godine osnovana tvornica vojne elektroničke opreme i uređaja koja je nosila ime "Rudi Čajavec", koja je kasnije postala gigant za proizvodnju elektronskih uređaja.

Poznato banjalučko Kulturno-umjetničko društvo "Čajavec" takođe nosi ime ovog heroja.

"Naš KUD ima oko 350 članova, a osnovalo ga je preduzeće 'Rudi Čajavec' 1952. godine, po kojem je i dobilo ime. Godine 1959. spojili smo se sa folklornom sekcijom i promijenili naziv u KUD 'Karlo Rojc'. Međutim, nakon rata ponovo smo vratili prvi naziv - po poznatom heroju i avijatičaru, s tim da smo izostavili ime i zato danas KUD nosi naziv samo 'Čajavec'", ispričao je Momčilo Vesović, sekretar ovog KUD-a.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije