Ukupno 11 skloništa ima na području grada, što je premalo za sadašnji broj stanovnika ukoliko bi bila potrebna zaštita u slučaju neke nevolje ili nesreće, a izgrađena su prije 30 godina i uglavnom se nalaze u lošem stanju.
"Na području grada izgrađeno je 11 dvonamjenskih javnih skloništa, različitih kapaciteta i različite otpornosti - najmanja površina je 200 m2, a najveća 1.500 m2. Kad znamo da kvadratni metar površine odgovara smještaju jedne osobe, dolazimo do brojke od 6.200 osoba, što predstavlja ukupan kapacitet skloništa", saopštili su iz Civilne zaštite Banjaluka.
Inače, Banjaluka ima, prema posljednjim rezultatima popisa 199.991 stanovnika, što govori o nedovoljnosti kapaciteta skloništa u slučaju prirodne nesreće ili druge nevolje. Jedan broj postojećih skloništa se koristi u nenamjenske svrhe, dok je drugi dio prazan i napušten, te u lošem stanju zbog oborinskih voda i starosti.
"Određeni broj skloništa je izdat u zakup, dok su dva skloništa trenutno prazna - radi se o JS Lazarevo i JS Pećina. Izdata skloništa se koriste bez naknade u razne svrhe, počevši od skladišta, arhiva, garaža, streljana", rekli su nam iz Civilne zaštite.
Saša Babić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Petrićevac, kaže nam da u njihovom naselju uopšte nema javnog skloništa, a broj stanovnika raste.
"U suštini, kad bi došlo do neke nepogode ili nevolje bilo bi da se svako sam snalazi kako zna i umije", ističe Babić.
Zemljotres
Javna skloništa su građena i da pružaju zaštitu od hemijskog do biološkog naoružanja.
"Imajući u vidu stanje u kom se zaštitni objekti sada nalaze, oni ne mogu da pruže taj propisani stepen zaštite. Što se tiče prirodnih katastrofa tipa zemljotresa, poznato je da se u takvim slučajevima svi objekti, pa tako i skloništa, a posebno podrumske prostorije napuštaju, kako bi se izbjeglo eventualno zatrpavanje tih objekata", kažu iz Civilne zaštite.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.