ZAGREB, BEOGRAD, SARAJEVO - Nova politička inicijativa Andreja Plenkovića, tek imenovanog hrvatskog premijera, kojom se već u prvim istupima založio za federalizaciju BiH, naišla je na različite ocjene i stavove o tome šta se tom inicijativom želi i koliko je ona u ovom trenutku (ne)opasna.
Naime, niko osim samog Plenkovića i njegovih saradnika ne zna šta bi ta federalizacija trebalo da predstavlja u praksi; da li iznalaženje krajnjeg kompromisa za funkcionalniju državu i veću konstitutivnost svih naroda, ili, pak, i neki zvanični, institucionalni uvod u stvaranje trećeg entiteta u BiH.
Ovo je ključno pitanje od kojeg će direktno zavisiti i provodivost ove vanjskopolitičke incijative, za koju Davor Gjenero, ugledni analitičar iz Zagreba, kaže kako je riječ o staroj koncepciji.
"Hrvatska ne želi utjecati na to što će se tri konstitutivna naroda dogovoriti o konačnom rješenju međusobnih odnosa, ali želi osigurati uvjete u kojima će sva tri naroda imati u pravoj mjeri konstitutivni status na području cijele BiH", kaže Gjenero.
No, da li je jedna ovakva incijativa provodiva - pitanje je na koje niko nema valjani odgovor. I sam Gjenero kaže kako je riječ o dosta širokom okviru unutar kojeg se može kombinirati više rješenja".
"Minimalno, ako se zadržava status kvo, Hrvatska traži politički način kako da ne dezavuira političko vođstvo Hrvata u BiH, a da se izbjegne koncept trećeg entiteta, dakle dodatnog rastakanja BiH. A to je vrlo uski manevarski prostor", zaključuje on.
Njegov srbijanski kolega Dušan Janjić podsjeća da je Hrvatska članica EU te da svoju vanjsku politiku mora usaglašavati s Briselom.
"Znamo da postoji nezadovoljstvo funkcionisanjem BiH, iznutra, u međunarodnoj zajednici, Vašingtonu, Rusiji... Dakle, ta Plenkovićeva inicijativa pokazuje da će Hrvatska biti uključena u postojeću raspravu oko buduće unutrašnje organizacije BiH", kaže Janjić.
Zaključuje da Hrvatska ima potrebu da "raščisti status" Vašingtonskog sporazuma, koji je i predvidio kantonalizaciju BiH.
"Federalizacija može značiti sve i svašta; mislim da dolazi u vrlo lošem momentu za ideju federalizacije, jer su sve takve ideje doživele poraz i dovele do dalje razgradnje. Dakle, mislim da će u BiH još dugo ostati status kvo, ma šta Plenković pričao", zaključuje Janjić.
Najoštriji u ocjenama Plenkovićeve inicijative je sarajevski profesor Enver Kazaz, ugledni analitičar, koji smatra da se novi hrvatski premijer otvoreno petlja u unutrašnje stvari BiH i prelazi preko dopuštenih okvira Dejtona.
"Gospodin Plenković je dužan da javnosti otkrije svoje planove o izmjenama Ustava BiH. Takva vrsta agresivne politike unosi nestabilnost u regiju i stvara mogućnosti za agresivnu bošnjačku politiku", kaže Kazaz.
Dalje navodi da bi takva politika mogla da ojača i dominaciju nad Hrvatima u BiH, ali i da pojača "secesionističke težnje RS".
"Plenkovićeva inicijativa pokazuje da HDZ Hrvatske nije odustao od Tuđmanove fantazme o komadanju BiH. Tuđman je komadao BiH u ratu, a mir gospodin Plenković pretvara u politički rat", zaključuje Kazaz.
Dobrodošla pomoć susjeda
O najavljenoj posjeti novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, Nermin Nikšić, lider SDP-a, rekao je juče da je svaka inicijativa i pomoć susjeda dobrodošla, ali da niko od susjeda i stranaca neće uređivati odnose u BiH.
Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, ističe da je uvijek bio protiv "Dejtona 2" jer sve promjene treba da budu rezultat unutrašnjih procesa na putu EU integracija, pri čemu je svaka pomoć Hrvatske dobrodošla, ali da konačne odluke moraju donositi bh. predstavnici.
Istovremeno, Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, te Milorad Dodik, predsjednik RS, čestitali su Plenkoviću na izboru za premijera.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.