SARAJEVO - Godinama unazad u Bosni i Hercegovini veliki broj građana sa pravom glasa ne izlazi na izbore.
Procjenjuje se da je, u susret opštim izborima raspisanim za 12. oktobar, nešto manje od 45 odsto apstinenata koji, iako ne glasaju, ipak utiču na izborne rezultate.
Odgovore na pitanja da li je apstinencija, zapravo, revolt zbog politike i političara koji ne ispunjavaju obećanja, ili je to nezainteresovanost za politiku, pokušali su da pronađu i autori istraživanja "Apstinenti u BiH - nevidljiva strana izbora".
Da apstinenti nisu apolitični pokazuje podatak da najmanje vjeruju upravo političkim partijama i izvršnim vlastima, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Osim neispunjavanja predizbornih obećanja, građani s pravom glasa ne glasaju jer su razočarani - smatraju da su političari korumpirani i kriminalizovani.
Istraživanje je pokazalo da postoje tri grupe apstinenata, kaže jedan od autora istraživanja Srđan Puhalo.
"One koji nekada glasaju, a nekad ne, ja sam nazvao laički ili kolokvijalno - manipulatori. Znači, oni manipulišu svojim izlaskom na izbore. Oni 'glasao sam, ali više neću' su razočarani, a 'nikada ne glasam na izborima' su hard kor apstinenti", navodi Puhalo.
Što se tiče društvenih ciljeva, dodao je, tu je vrlo jasna slika.
"Svi ljudi u BiH žele iste stvari, znači neku društvenu pravdu, socijalnu pravdu, posao, žele da žive u jednoj normalnoj državi i da imaju normalan život", zaključak je koautora istraživanja.
Većina apstinenanta u BiH ne mogu se posmatrati kao apolitični, već kao osobe koje su nezadovoljne kvalitetom političkog izbora.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak objašnjava da je u BiH apstinencija izraz mnogo toga - jednog velikog deficita demokratske političke kulture, jednog radikalnog nezadovoljstva građana situacijom u zemlji...
"Rekao bih da je najviše u pitanju jedno opšte uvjerenje, koje je opet rezultat deficita demokratske političke kulture, da ovdje pojedinci ne mogu ništa da urade i da je njihov izlazak na izbore bespredmetan", smatra Ćurak.
Analize koje su urađene za svaku pojedinačnu etničku grupu u BiH pokazuju da se bošnjački apstinenti međusobno najviše razlikuju, slijede hrvatski, dok srpski apstinenti djeluju kao homogena grupa.
Apstinenti su značajna snaga i ako bi se uključili u izborni proces mogli bi presudno da utiču na izborne rezultate. Međutim, profesor banjalučkog Univerziteta Mladen Mirosavljević ne vjeruje da će do toga doći.
Smatra da političke stranke nisu zainteresovane da animiraju apstinente zato što im nije u interesu da dovode u poziciju svoje sadašnje, sigurno biračko tijelo, koje je "disciplinovana stranačka vojska".
Zbog visokog stepena neizlaznosti na izborima, pojedine političke stranke predlagale su sankcije za neglasače, odnosno plaćanje izlaska.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković objašnjava da je uvođenje zakonske obaveze izlaska na izbore jedini brz način da se aktiviraju glasači, ali upozorava da on nije dobar iako odgovara lokalnom mentalitetu da ljudi rade samo ono što moraju i strahuju od kazne.
"Međutim, to nisu onda pravi motivi učestvovanja u izbornim procesima. Jedini pravi lijek je dugoročan, a to je obrazovanje građana za demokratiju", zaključuje Vuković, s čijim mišljenjem se slaže i profesor Ćurak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.