BANJALUKA - Hapšenja u Orašju pokušaj su da se vještački izazove hrvatsko-srpska netrpeljivost, rekao je Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, u izjavi za "Nezavisne novine" uoči njegove posjete zvaničnom Zagrebu.
Kako je rekao, posebno je nezadovoljan zbog tajminga hapšenja poslije posjete novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH i pokušaja da se s ekonomskih tema i evropskog puta pažnja skrene na prošlost.
"I moja posjeta Zagrebu, iako je bila ranije planirana, trebalo je biti europski put i gospodarska suradnja između naše dvije zemlje. Sad će, nažalost, posjeta primarno biti posvećena slučaju 'Orašje'", kaže Čović, koji očekuje da Sud BiH, koji će o tom pitanju odlučivati, "pusti na slobodu te časne ljude da svoju čast dokazuju sa slobode".
"Moramo jednostavno iz ovog izvući lekciju da 23 godine nakon nekih događanja ponovno iz nekih razloga netko kreira nepovjerenje u BiH. Ponosan sam na vrijednosti domovinskog rata i, naravno, želim na vrlo jasan način poručiti svim našim braniteljima da ćemo zaštititi njihovo dostojanstvo i čast", kaže Čović.
Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS, pak, tvrdi da se reakcijom povodom hapšenja u Orašju radi o pokušaju zvanične Hrvatske da izbjegne "teret" udruženog zločinačkog poduhvata. Tvrdi da su svi zločini o kojima se govori dokumentovani i da Centar kojim rukovodi posjeduje obimnu dokumentaciju o 56 logora za Srbe na području Posavine, u kojima je, kako tvrdi, 1992. i 1993. godine smrtno stradalo oko 3.000 Srba, uključujući ženu i djecu.
"Ali tačan broj logoraša nemoguće je utvrditi. Oko 286 lica vodi se kao nestalo, a u većini slučajeva su ti ljudi predmet ratnog zločina. Ovdje se radi o udruženom zločinačkom poduhvatu jer je postojao plan koji je došao iz Hrvatske", tvrdi on.
Kako je istakao, postoji dokument iz kojeg je vidljivo da je zapovjedništvo Hrvatske vojske u Slavonskom Brodu izdavalo potvrde za silovanje žena srpske nacionalnosti.
"U dokumentu se ističe da se te Srpkinje privode radi pružanja seksualnih usluga i, ako budu pružale otpor, da se primijeni sila. To jasno govori da je sve bilo dio sistema i da je to potpisalo lice koje je imalo ovlaštenja u Republici Hrvatskoj", ističe Kojić.
Iako Tužilaštvo BiH nije izričito napisalo da se radi o udruženom zločinačkom poduhvatu, Kojić tvrdi da se u optužnici izričito navodi djelo zločin protiv čovječnosti i da to podrazumijeva upravo udruženi poduhvat.
"Zašto oni to nisu tako kvalifikovali i šta su htjeli da kažu - ne znam, ali svaki pravnik tačno zna da kvalifikacija zločin protiv čovječnosti znači da je postojao organizovani plan", navodi on.
Čović, s druge strane, ističe da svaki zločin treba biti procesuiran, ali da u ovom slučaju nema udruženog zločinačkog poduhvata, te da za te zločine trebaju odgovarati oni koji su ih počinili.
"Zločina je bilo na svim stranama i na svim prostorima, ali ne može se tome pristupati ovako selektivno i pokušajem da se udruženi zločinački poduhvat uvede kao fenomen na kojem bi se onda gradile dalje optužnice i narednih deset godina zemlju držalo u okovima rata", navodi on.
Inače, iako je do hapšenja deset pripadnika bivšeg Hrvatskog vijeća odbrane došlo prošlog ponedjeljka, reakcije ne prestaju ni u Hrvatskoj ni u BiH.
Ante Šprlje, hrvatski ministar pravde, u emisiji "Otvoreno" Hrvatske televizije je rekao da bi pravosuđe te zemlje moglo početi otvarati istrage i podizati optužnice protiv bivših komandanata Vojske RS i Armije RBiH koji su kao oficiri JNA učestvovali u "agresiji" na Hrvatsku, ali i protiv odgovornih za brojne neprocesuirane zločine nad Hrvatima u BiH.
Politički komentator Tvrtko Milović za "Hrvatski medijski servis" rekao je čak da bi bilo potrebno uvesti vize za korisnike bh. pasoša pri ulasku u Hrvatsku, jer, kako je istakao, Hrvatska ne može dozvoliti da "ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.