BiH

Dodik u Hagu: Izetbegović uveo narod u rat (FOTO)

Dodik u Hagu: Izetbegović uveo narod u rat (FOTO)
Dodik u Hagu: Izetbegović uveo narod u rat (FOTO)

HAG - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas svjedočeći u Haškom tribunalu na suđenju bivšem komandantu Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću da su muslimani u BIH htjeli da nametnu svoju volju Srbima i Hrvatima i proglase nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, a da je Alija Izetbegović uveo narod u rat nastojeći da ostvariti dominaciju Bošnjaka na cijeloj teritoriji BiH.

Dodik je pojasnio da su Srbi u BiH željeli da ostanu u Jugoslaviji, a Hrvati podržavali nezavisnost Hrvatske, vjerujući da će joj se pripojiti i jedan dio BiH.

"Odmah nakon fomiranja SDA u BiH, koja je promovisala radikalni islam,  napetost je bila velika. Kao reakciju na formiranje SDA formirani su SDS i HDZ. Te tri partije dobile su 80 odsto podrške glasača i formirale vladu. Izgledalo je kao da će sačuvat i mir, iako je Hrvatskoj već bio rat.  Hrvatska i Slovenija su proglasile nezavisnost i to je značilo razbijanje Jugoslavije. Partija kojoj sam ja pripadao zalagala se za očuvanje Jugoslavije, ali mi nismo bili relevantan politički faktor“, rekao je Dodik.

On je dodao da su stranke na vlasti formalno sarađivale, ali da je očigledna bila saradnja SDA i HDZ-a koji su bili u koaliciji.

"Muslimani su htjeli da nametnu svoju volju i Srbima i Hrvatima i proglase nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Alija Izetbegović je prekršio princip konstitutivnosti što je dovelo do rata. Njegov potpis na Dejtonskom sporazumu je takodje sumnjiv jer on nije bio predsjednik Bosne i Hercegovine kako se lažno predstavljao“, rekao je Dodik.

Dodik je na početku suđenja odgovarajući na pitanje odbrane rekao da je prije rata bio predsjednik Izvršnog odbora Opštine Laktaši, te da je neposredno prije rata izabran za poslanika u Skupštini Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine kao član Saveza reformskih snaga Ante Markovića.

Dodik je rekao da je Izetbegović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH tražio od parlamenta da prizna Sloveniju iI Hrvatsku, iako to nije bio usaglašen stav Predsjedništva, nego da stav njegove partije i njega lično.

“Rekao sam mu tada da je zloupotrijebio parlament i da ne može da iznosi stavove koji nisu usaglašeni u Predsjedništvu”, rekao je Dodik. Govoreći o radu političkih partija u BiH, Dodik jer rekao da je SDS bio za ostanak u Jugoslaviji, dok je SDA odmah formirala svoje vojno oružano partijsko krilo – Patriotsku ligu iako je BiH bila u sklopu Jugoslavije čija regularna vojska je bila JNA. Na pitanje da li je istorija oblikovala mišljenje u BiH, Dodik je rekao da se istorija u BiH živi i sada, kao i onda, te da je zanimljivo da narodi u BiH nikada u istorji nisu bili na istoj strani zbog čega je i danas veoma teško da se usaglase.

Govoreći o formiranju Skupštine srpskog naroda u BiH, Dodik je rekao da je to bio iznuđen potez jer su Srbi tražili da na važnim pitanjima ne bude preglasavanja, ali to se nastavljalo.

Govoreći o početku rata u BiH, Dodik je rekao da je rat počeo zločinom nad srpskim civilima u Sijekovcu kod Broda i ubistvom srpskog svata na Baščaršiji. Na pitanje da li je kao poslanik Skupštine SRBIH, a kasnije Skupštine srpskog naroda u BiH, vidio pismeni plan da se muslimani i Hrvati istjeraju sa teritorija koje kontrolišu srpske snage, Dodik je rekao da to nikada nije bio ni usmeni cilj.

„Naprotiv bilo je pokušaja da se u NS RS uključe i predstavnici Bošnjaka sa prostora Krajine čak sam učestvovao u razgovoru sa jednim od njih koji je prvo pristao, a onda otišao sa ovih prostora“, rekao je Dodik i kasnije pojasnio da je riječ o Mevludinu Semeroviću iz Kozarca. Dodik je rekao da je termin etničko čišćenje termin koji je kasnije čuo iz medija, ali da danas sa sigurnošću može da kaže da potpuno vjeruje da politika tog vremena nije bila politika etničkog čišćenja.

Na pitanje odbrane da li je bilo emocija u radu Skupštine i žestokih rasprava, Dodik je rekao da je još u vrijeme dok Srbi nisu izašli iz Skupštine BiH u Srebrenici ubijen poslanik Zekić koji se vraćao sa sjednice i da je logično da je poslije toga bilo emotivnih istupa.

„Bilo je emocija, ali ozbiljni smo ljudi i znamo da su Skupštini važne odluke a ne diskusije i emocije“, rekao je Dodik.

Dodik je rekao da je Alija Izetbegović, ubrzo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u želji da iznutra reformiše Dejtonski sporazum, tražio od Ustavnog suda da se konstitutivnost naroda prizna na području cijele BiH.

"Izetbegović je podnio apelaciju da Ustavni sud BiH proglasi konstitutivnost Srba, Hrvata i Bošnjaka na prostoru čitave BiH, što je učinio Ustavni sud. Taj sud čini devet sudija, od čega je šest domaćih i tri strana. Protiv ove odluke bilo je četvoro domaćih sudija, dok su trojica stranaca i dva Bošnjaka donijela odluku. Time je počelo urušavanje Dejtonskog sporazuma i balansa koji je uspostavljen tim sporazumom sa mehanizmima zaštite koji su dati konstitutivnim narodima na zajedničkom nivou“, rekao je Dodik.

On je kazao da je Izetbegović u stvari ukinuo konstitutivnost zagarantovanu Ustavom,  ne zato što je promovisao univerzalna ljudska prava, već zato što je računao da ima većinu i da muslimani kojih je prema posljednjem popisu 47 odsto, imaju većinu koju mogu da se nametnu i drugima.

Dodik je rekao da danas kao rezultat takve politike imamo majorizaciju, prije svega, Hrvata u BiH i pokušaj da se isto dogodi i  Srbima.

Dodik je kazao da je glavni krivac za rat Alija Izetbegović, jer je u Parlamentu izjavio da je spreman žrtvovati mir za nezavisnost.

„Referendum o nezavisnosti je bio ilegalan, jer je bio manifestacija političke volje muslimana. Referendum je bio rezultat političke volje ali i arogancije Bošnjaka i Hrvata“, rekao je Dodik.

Na pitanje kakvu je ulogu i efekat imao 15. oktobar 1991. godine na njegovu stranku, Dodik je kazao:

“To je bio akt unilateralne secesije. Unilateralna secesija nije podržana ni predviđena Međunarodnim pravom, a i ta deklaracija je bila potpuna laž. BiH nikada nije bila suverena zemlja u historiji. Protivno mojim ubjeđenjima, mojim spoznajama o legalitetu i legimitetu. Bio sam razočaran i uznemiren. Partija kojoj sam pripadao prestala je postojati, jer se više nismo mogli okupiti i donositi zajedničke stavove”, istakao je.

Na pitanja da li je razgovarao sa kolegama u Parlamentu drugih nacionalnosti, da li su bili svjesni opasnosti koju je donosila tema ocijepljenja, on je rekao da su se „muslimani ponašali euforično, jer su smatrali su da su nadomak države u kojoj će biti odlučujuća većina pritom ukidajući principe konstitutivnosti“.

„Smatrali su da s Hrvatima imaju većinu koja odlučuje. Bošnjaci su bili uvjereni da rade dobar posao uprkos majorizaciji ostalih. Hrvati u BiH su smatrali da njima nije ni važna BiH koliko je važno da se prizna proglašenje Hrvatske kao nezavisne države”, kazao je Dodik.

Dodao je da je odluka o referendumu o nezavisnosti BiH potpuno usložnila odnose u BiH i da je donesena bez učešća Srba, ne samo iz SDS-a, nego i nezavisnih poslanika.

Prema njegovim riječima, taj "referendum" organizovan je na bazi krnje i nevažeće odluke parlamenta BiH.

"Taj referendum održan je posljednjeg dana feruara i 1. marta i na njega su izašli isključivo Bošnjaci i Hrvati i statistički ih je bilo 64 odsto. Velika većina glasala je za odluku o proglašenju samostalne države. Ta odluka nije uvažila ustavni princip o potrebi da se za statusne promjene obezbijedi dvotrećinska većina", naglasio je Dodik.

On je ponovio da muslimani i Hrvati nisu imali dvotrećinsku većinu da proglase BiH nezavisnom državom.

"Onda je Alija Izetbegović rekao da je spreman da žrtvuje mir za nezavisnu BiH i time direktno uveo narod u rat, odnosno rat je mogao da počne jer ga je on i prizivao", rekao je Dodik.

On je naglasio da su suverenitet i nezavisnost BiH, traženi deklaracijom SDA, bili potpuna laž.

Dodik je podsjetio da je Izetbegović autor knjige "Islamska deklaracija" u kojoj je, kako tvrdi, najavljena politika zalaganja za islamsko uređenje temeljeno na šerijatu tamo gdje su muslimani većina.

Tokom unakrsnog ispitivanja tužilac Alan Tiger je rekao da je "Islamska deklaracija", koju Dodik navodi kao neku vrstu uzroka rata u BiH, u parlamentu na Palama prvi put pomenuta tek u oktobru 1993. godine, na šta mu je Dodik rekao da pokušava opravdati politiku koju je zagovarao Izetbegović.

Na konstataciju tužioca Tigera kako je SDS samo tražio opravdanje za svoje ranije pripremane akcije u cilju odvajanja dijelova BiH Dodik je kazao kako su to samo hipoteze.

Dodik će pred Tribunalom svjedočiti i u utorak.

Mladić salutirao Dodiku

Prilikom ulaska u sudnicu general Ratko Mladić je ustao i salutirao predsjedniku RS Miloradu Dodiku zbog čega ga je sudsko vijeće opomenulo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije