SARAJEVO, BANJALUKA - Izazovan politički ambijent koji otežava strukturalne reforme glavni je ekonomski rizik po BiH iznutra, dok se onaj sa vana ogleda u izazovnoj političkoj situaciji u regiji i sporom rastu EU.
Navodi se to u juče objavljenom redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke pod nazivom "Brži rast, više radnih mjesta", a koji je u svojoj analizi obuhvatio sve zemlje zapadnog Balkana.
Svjetska banka u narednih nekoliko godina za Bosnu i Hercegovinu predviđa blagi ekonomski napredak, koji će prije svega zavisiti od realizacije Reformske agende.
"Vođenje razborite, efikasne i efektivne fiskalne politike, zaštita bankarskog sektora i rješavanje uporne nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti su od centralnog značaja za Reformsku agendu BiH. Iako deficit i dalje ostaje umjeren, poresko opterećenje je veliko, a javna potrošnja neefikasna, što se dokazuje i slabo ciljanim naknadama", stoji u izvještaju.
Zaključuju kako stopa nezaposlenosti ostaje velika, uz tek skromna unapređenja na tržištu rada, gdje su u industrijskom sektoru otvorena nova radna mjesta, dok je u poljoprivredi i uslugama došlo do pada zaposlenosti. Smanjena je zaposlenost u javnom sektoru, ali je zato nezaposlenost mladih u zemlji, prema njihovom izvještaju, čak 54,3 odsto.
Indeks potrošačkih cijena je manji iz mjeseca u mjesec, što je uz mali i ograničeni rast plata dovelo do povećanja realnog prihoda. Pojeftinili su hrana, odjeća i obuća, a narasle su cijene alkohola, duhana, stanovanja i komunalija.
Upozoravaju kako bi se fiskalno stanje moglo pogoršati ukoliko ne bude strukturalnih i fiskalnih reformi za smanjenje velikih izdataka za plate u javnom sektoru i unapređenja naplate poreza.
"Rizici vezani za kvalitet aktive banaka i dalje predstavljaju glavnu barijeru za zdrav rast kredita. Sve veći rizici vezani za regulaciju i nadzor nad domaćim bankama mogu ugroziti fiskalnu i finansijsku stabilnost. Iako postepeno opada, udio nenaplativih zajmova u portfelju komercijalnih banaka je i dalje veliki jer dostiže 12,1 odsto ukupnih zajmova. To ugrožava profit i kapital, ograničavajući nove plasmane zajmova i time smanjujući generalno sposobnost banaka da podrže rast", navodi se u izvještaju.
Sandra Hlivnjak, ekonomista Svjetske banke, kazala je da su strane direktne investicije u BiH usporene u prošloj godini, ali da i dalje ostaju glavni izvor spoljnog finansiranja u regionu.
"Nivo stranih direktnih investicija u BiH i dalje je nedovoljan da značajnije doprinese povećanju ekonomskog rasta BiH, jer u prošloj godini bilježi pad od 1,2 odsto u odnosu na bruto domaći proizvod", ističe Hlivnjakova.
Zbirno gledano, zemlje zapadnog Balkana su ostvarile veći rast u 2016. nego u 2015. godini, a ubrzani ekonomski rast je doveo do otvaranja većeg broja radnih mjesta i to najviše u Srbiji.
Realni rast BDP-a u procentima
2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
BiH 3,0 2,8 3,2 3,7 4,0
Albanija 2,6 3,2 3,5 3,5 3,8
Kosovo 4,1 3,6 3,9 4,2 4,4
Makedonija 3,8 2,4 2,8 3,3 3,8
Crna Gora 3,4 2,1 3,3 3,0 2,0
Srbija 0,8 2,8 3,0 3,5 3,5
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.