BEOGRAD - Politički analitičar Nenad Kecmanović tvrdi da je Sarajevo žrtvovano da bi Republika Srpska opstala, ističući da bi se BiH reintegrisala da je Sarajevo poslije rata proglašeno za ekstrateritorijalnu zonu.
Kecmanović podsjeća da su stranci to i planirali i navodi da bi to stvorilo uslove za povratak u Sarajevo velikog procenta i Srba i Hrvata, poslije čega bi se taj model proširio i na druge krajeve, te bi se BiH reintegrisala.
"Aliji (Izetbegoviću) je bilo više stalo do Baščaršije i Begove džamije nego do cijele BiH, a (Slobodan) Milošević mu je u Dejtonu izašao u susret i izazvao gnjev rukovodstva Republike Srpske i u početku generalno negativan srpski stav prema Dejtonskom sporazumu. Ispostavilo se da je to bila, šahovski rečeno, žrtva teške figure za dobitak partije - Sarajevo je izgubljeno da bi opstala Republika Srpska", ističe Kecmanović za sutrašnji "Pres".
On navodi da je poslije rata iz Sarajeva izašlo i ono malo Srba i Hrvata što je bilo ostalo, te je grad postao gotovo potpuno etnički čist.
Na pitanje koja mu je prva asocijacija na pomen 6. aprila 1992. godine, politički analitičar i doktor političkih nauka navodi da je to bio početak kraja i da opšti utisak koji mu je ostao jeste rasulo.
"Otkazivao je jedan po jedan podsistem, ljudi i odnosi su se preko noći mijenjali", rekao je Kecmanović.
Komentarišući "abdiciranje" Fikreta Abdića iz Predsjedništva BiH u korist Alije Izetbegovića, Kecmanović je rekao da je to vjerovatno bio prvi nezakoniti akt Izetbegovića i SDA u okviru nove tripartitne vlasti.
"Nažalost, srpski predstavnici su podržali inicijativu da Alija uskoči umjesto Fikreta, koji je na izborima dobio najveći broj glasova. Pretpostavljam da je ovaj to prihvatio zato što su mu u SDA obećali sve što je tražio za 'Agrokomerc', koji je za njega bio i ostao važniji nego čitav svijet", ističe Kecmanović.
Govoreći o politici reformista, koju je zagovarao, Kecmanović je rekao da su se reformisti, kao i SDS, borili za ostanak BiH u Jugoslaviji, za razliku od SDP BiH, koja je sa raspadom SKJ postala republička partija, koja se, kao i SDA, borila za nezavisnu BiH.
"Kada je izbio rat SDP je preživjela tako što su članstvo napustili Srbi i Hrvati, pa i danas (Zlatko) Lagumdžija neće da kaže koliki je procenat nemuslimana u toj multietničkoj partiji. A reformisti su se razišli tako što je svako krenuo ka svom nacionalnom jatu. Jednostavno, bila je to politička opcija koja u tom vremenu i u tim okolnostima nije imala šanse", rekao je Kecmanović.
Pojašnjavajući kako je proglašen za britanskog špijuna, Kecmanović je rekao da su vodeći političari Raif Dizdarević, Branko Mikulić i Milan Uzelac reflektovali na funkciju člana Predsjedništva SFRJ iz BiH, a na koju je on praktično bio izabran, te da su zbog međusobne konkurencije propustili na vrijeme da ga zaustave.
"Proglasili su me za špijuna, a da to nisu ničim argumentovali, niti preduzeli krivično gonjenje, sudski postupak ili nešto slično, tako da javnost nije u to povjerovala. Pošto su me eliminisali iz trke, povukli su tvrdnju da sam špijun i saopštili da 'nemam dovoljnu bezbjednosnu kulturu' da bih bio član predsjedništva SFRJ", rekao je Kecmanović.
On je dodao da su oni koji su ušli u to predsjedništvo "rasturili" Jugoslaviju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.