SARAJEVO - Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac smatra da se danas u zajedničkim institucijama BiH "ne zna ko pije, a ko plaća".
"Imamo situaciju da predsjedavajući Savjeta ministara BiH (Denis Zvizdić) javno kaže da će izaći sa prijedlogom seta zakona iz Reformske agende, a da pri tome jedni koji participiraju u Savjetu ministara BiH kažu da ne znaju ništa o tome, a drugi da je riječ o bezobrazluku", rekao je Košarac novinarima u Sarajevu.
Prema njegovom mišljenju, to dovoljno govori o tome da oni koji dolaze iz Republike Srpske, a tu prije svega misli na Savez za promjene koji participira u Savjetu ministara BiH, i dalje ostaju bazično privrženi tome da ekonomski urušavaju Republiku Srpsku i onemogućavaju razvojne projekte u Srpskoj.
"Ovdje je vidljivo da ljudi koji dolaze iz Federacije BiH, a rade u zajedničkim institucijama BiH i odlučuju, žele da razvijaju FBiH i daju svoj doprinos da se takvi zakoni usvajaju. Mi imamo danas situaciju da Savez za promjene, koji ovdje participira u vlasti, ne dozvoljava razvoj Republike Srpske i to govori o njihovoj političkoj frustraciji prema vlasti u Srpskoj", pojasnio je Košarac.
On smatra da je potpuno vidljivo da postoji problem u SDS-u gdje jedan funkcioner kaže jedno, drugi drugo, a treći treće, da i dalje sjede u Savjetu ministara BiH, a njihovi ministri nemaju podršku stranačkih kolega u Parlamentarnoj skupštini BiH i da se pravi atmosfera da se ništa nije desilo.
Košarac ističe da Mladen Bosić kaže da je bezobrazan čin predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića jer želi da ponovo u parlamentarnu proceduru uputi set zakona iz Reformske agende, a bio je predsjednik SDS-a kada su svi ministri u Savjetu ministara BiH koji dolaze iz te stranke glasali za taj set zakona.
"To govori o njihovoj potrebi da skrenu pažnju sa raskola u SDS-u i da pokušavaju sada da svu svoju energiju usmjere na Zvizdića", tvrdi Košarac.
On je podsjetio da je SNSD rekao da se ne slaže sa Zvizdićevim ekspozeom i da je pokrenuo inicijativu za njegovu smjenu, koju Bosić i oni oko njega nisu podržali, a danas kritikuju Zvizdića.
"Bosić je dio propalog projekta urušavanja Republike Srpske, zajedno sa Bakirom Izetbegovićem. O SDS-u dovoljno govori to da niko od njih ne reaguje kada na sjednici Predsjedništva stranke neko priča pogrdan vic o Karadžiću i Mladiću. To dovoljno govori o njima i o karakteru ljudi koji tamo sjede", naglasio je Košarac.
Aktuelna vlast protiv trajnog rješenja naplate RTV takse
Košarac koji je i član Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH smatra da većina koja čini vlast na nivou BiH, ili njen dio, nisu dozvolili da budu usvojene izmjene Zakona o javnom RTV sistemu BiH koje su predložili predstavnici sva tri javna emitera u BiH.
Košarac je na sjednici Komisije podsjetio da je taj prijedlog predviđao da prihodi od RTV pretplate budu raspoređeni ravnomjerno svim emiterima sa po 33 odsto, a da sredstva od marketinga naplaćuje onaj emiter koji je sklopio ugovor.
"Postojao je konsenzus sva tri javna RTV emitera o tom modelu i upravo oni koji čine vlast na nivou BiH ili dio njih nisu dozvolili da takva izmjena zakona bude usvojena. Oni koji iz Republike Srpske participiraju u vlasti BiH to su iskoristili i koriste za obračun sa RTRS-om", smatra Košarac, koji je jedini glasao protiv Izvještaja o radu i poslovanju BHRT-a za 2016. godinu, koji je Komisija usvojila.
On je rekao novinarima da je neprihvatljivo da sjednici u utorak nije prisustvovao direktor BHRT-a, koji je trebalo da odgovori na nekoliko pitanja.
Košarac je podsjetio da je BHRT formiran odlukom visokog predstavnika u BiH, što dovoljno govori o tome da BHRT nije nastao kao realna potreba i rezultat dogovora zainteresovanih strana u BiH.
On je naveo podatak da je u Federaciji BiH prošle godine prijavljeno 721.199 domaćinstava i da je na osnovu naplate RTV takse ostvaren prihod od 8,4 miliona KM.
"Oko 540.000 domaćinstava u FBiH nije obuhvaćeno RTV taksom što implicira da je šteta samo prema RTRS-u oko 12 miliona KM", ukazao je Košarac.
Prema njegovim riječima, na prostoru Republike Srpske prošle godine je bilo prijavljeno 408.825 domaćinstava, a po osnovu RTV takse prikupljeno je oko 11,5 miliona KM.
Košarac ističe da je zabrinjavajući i izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH koja navodi da BHRT ne uplaćuje marketinške prihode entitetskim javnim emiterima.
"Revizija je utvrdila da postoji dosta propusta u javnim nabavkama, u sistemu zapošljavanja, odnosno sistematizaciji radnih mjesta. Plata u BHRT-u je mnogo veća nego kod zaposlenih u ostala dva javna servisa", naglasio je Košarac.
On napominje da je stanje u BHRT-u veoma složeno, ali da treba uložiti napore da bi se došlo do rješenja, na čemu je SNSD radio u proteklom periodu.
Predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Momčilo Novaković iz NDP-a rekao je da je Komisija podržala prijedloge mjera koje je dostavio novi Upravni odbor BHRT-a, koji govori i o problemu ne primjenjivanja zakona, ali i načinu rješavanja problema u javnim RTV servisima u BiH.
"Problem je političke prirode i može se jedino riješiti institucionalno na način da ga zajedno rješavaju svi koji su zainteresovani - sva tri servisa, vlade entiteta i Savjet ministara BiH, zajedno sa Regulatornom agencijom za komunikacije", naveo je Novaković.
Član Komisije Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH istakao je da je BHRT dio neefikasnog sistema i da je postojeći zakon neprovodiv zbog čega će HDZ BiH do kraja mjeseca da predloži potpuno nov zakon sa kompletnim rješenjima.
Predstavnici BHRT-a rekli su članovima Komisije da je ova medijska kuća prošlu godinu završila sa 9,5 miliona KM.
Članovi Komisije primili su k znanju i mišljenje s rezervom koje je dala Kancelarija za reviziju institucija BiH na finansijsko poslovanje ove medijske kuće u 2015. godini i usvojili zaključak kojim se BHRT poziva da preporuke revizije implementira.
Zamjenik glavnog revizora Ranko Krsman rekao je da je uočeno neriješeno pitanje vlasništva nad imovinom, a te 2015. godine iskazani gubitak bio je oko šest miliona KM, ali uočene su i nepravilnosti kada je riječ o javnim nabavkama.
Krsman je napomenuo i da, u odnosu na prethodni njihov izvještaj, preporuke koje su implementirane nisu bile suštinske prirode, zbog čega je mišljenje revizora ostalo isto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.