BiH

Logor Dretelj: I žena uhapšena zbog mučenja Srba

Logor Dretelj: I žena uhapšena zbog mučenja Srba
Logor Dretelj: I žena uhapšena zbog mučenja Srba

MOSTAR - Četvoro bivših pripadnika HOS-a danas je zbog ratnog zločina nad Srbima u logoru "Dretelj", kod Čapljine, uhapšeno na području Mostara, Ljubuškog i Tešnja.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su, po nalogu tužitelja iz Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužiteljstva BiH, slobode lišili Ljubušake Srećka Hercega (44) i Ivana Medića zvanog Poskok (60), Ivana Zeleniku (59) iz Jara, kod Mostara, te Marinu Grubišić-Fejzić (45), rođenu u Čapljini, a nastanjenu u Tešnju.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH, je kazao da je uhapšena četvorka osumnjičena za kaznena djela zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Naime, terete ih da su u svibnju 1992, u svojstvima upravnika logora, stražara ili pripadnika formacija HOS-a, počinili ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i drugih mjesta, koji su bili protuzakonito zatočeni u nečovječnim uvjetima u logoru "Dretelj", gdje su nad žrtvama počinjena zlostavljanja, mučenja, premlaćivanja, silovanja i seksualna zlostavljanja zatočenica i zatočenika, kao i mučenja na izrazito ponižavajuće načine.

Jedinice HOS-a koristile su 1992. bivšu kasarnu JNA "Dretelj" kao svoju kasarnu i zatvor za srpske ratne zarobljenike

"Dretelj" je jedan od najozloglašenijih logora u Hercegovini kroz koji je prošlo stotine civila Bošnjaka i Srba, a za desetinima njih koji su posljednji put viđeni u ovom logoru još tragaju. Iz Tužiteljstva su priopćili da je više osoba zatočenih u "Dretelju" umrlo od posljedica zlostavljanja i premlaćivanja.

"Nakon lišavanja slobode, osumnjičeni će biti predati postupajućem tužitelju, koji će ispitati osumnjičene, nakon čega će odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje pritvora", potvrdili su iz Tužiteljstva.

Inače, imena gore spomenutih već duže se vrijeme nalaze na neslužbenom popisu osoba koje terete za ratne zločine pričinjene na području Hercegovine, a koje čeka uhićenje.

Vukan Kovač, predsjednik Udruženja logoraša Istočne Hercegovine, pozdravio je vijest o uhićenju četvero pripadnika HOS-a zbog zločina nad Srbima u "Dretelju". Istaknuo je, pak, da se nada da na tome neće stati, odnosno da će biti još uhićenja.

"U 'Dretelju' je u ljeto 1992, prema našim podacima, bilo zatočeno 120 osoba, od čega 72 žene. Žene su masovno silovane, a jasno je da četiri uhapšene osobe nisu same počinile tolika mučenja", kazao je Kovač, dodavši da više od 50 osoba snosi odgovornost za ono što se dešavalo u tom logoru.

Prema njegovim riječima, u taj logor dovođeni su ljudi iz Mostara i doline Neretve, s kućnih pragova.

Osumnjičeni za zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Podsjećanja radi, jedinice HOS-a koristile su 1992. godine bivšu kasarnu JNA "Dretelj" kao svoju kasarnu i zatvor za srpske ratne zarobljenike. Poslije ubojstva Blaža Kraljevića, zapovjednika HOS-a Hercegovine, srpski zarobljenici iz "Dretelja" predati su HVO-u. Naime, nakon što se raspao HOS "Dretelj" je preuzeo HVO.

MUP RS je 2005. godine Tužiteljstvu BiH podnio Izvještaj za počinjene ratne zločine nad Srbima u logoru "Dretelj" protiv 42 osobe, koji je iste godine dopunjen protiv još njih 27.

Džud Romano iznevjerio

Vukan Kovač, predsjednik Udruženja logoraša Istočne Hercegovine, je potvrdio da razmišljaju i o podizanju tužbe protiv nekadašnjeg međunarodnog tužitelja Džuda Romana zbog onog što je, odnosno što nije učinio. Romano je, kako kaže, uzimao detaljne izjave zatočenika "Dretelja", prikupljao podatke i na koncu otišao - nedovršena posla, premda se od njega mnogo očekivalo.

Romano je nedavno donio naredbu o obustavi istrage u slučaju "Dobrovoljačka" protiv Ejupa Ganića, člana ratnog Predsjedništva BiH, Jovana Divjaka, generala Armije RBiH, i još 12 osoba koje se smatraju glavnim krivcima za napad na konvoj JNA u Dobrovoljačkoj ulici maja 1992. godine. Obrazloženje Romana za obustavljanje istrage bilo je da je kolona JNA bila legitiman vojni cilj iako se iz grada izvlačila mirno u pozadinskoj formaciji i po prethodno postignutom dogovoru.

Prva optužnica

Tužilaštvo BiH podiglo je u novembru 2011. prvu optužnicu za zločine u logoru "Dretelj" protiv bivšeg pripadnika HVO-a Dražena Mikulića. Njega terete da je kao pripadanik Vojne policije HVO-a, u razdoblju od početka jula do kraja avgusta 1993. počinio ratni zločin nad civilima bošnjačke nacionalnosti u logoru "Dretelj". U optužnici je navedeno da je sam ili sa drugim osobama u više navrata učestvovao u mučenjima na izrazito okrutan, svirep i ponižavajući način, čime su civilima nanošene teške tjelesne i duševne povrede koje su čak rezultirale i smrću zatočenika. Protiv njega vode postupak pred Sudom BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije