BiH

Mogerini: Pustite obećanja, građani žele posao

Mogerini: Pustite obećanja, građani žele posao
Mogerini: Pustite obećanja, građani žele posao

SARAJEVO - Političari u BiH pokazali su volju da ubrzaju integraciju države u Evropsku uniju, ali ovo nije vrijeme za obećanja, jer građani žele konkretne rezultate: posao, vladavinu prava i evropsku perspektivu.

Poručila je ovo u petak u Sarajevu Federika Mogerini, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, nakon razgovora sa liderima 12 parlamentarnih stranaka iz BiH.

"Nema spuštanja kriterija, uslovi EU ostaju isti. Mijenjamo samo redoslijed prioriteta kako bismo što brže došli do konkretnih rezultata, a to su socioekonomska reforma i funkcionalnost zemlje", izjavila je Mogerinijeva govoreći o novom pristupu Unije prema BiH.

Šta će konkretno sadržavati taj pristup, tek će odlučiti institucije Evropske unije, a utiske svojih razgovora sa bh. liderima Mogerinijeva će 15. decembra prenijeti ministrima vanjskih poslova svih zemalja članica Unije.

"Svrha nije samo deklarativna podrška nego osiguranje konkretnih rezultata za građane BiH. Imamo priliku da prevaziđemo podjele i razlike iz prošlosti i zajedno osiguramo da BiH postane dio evropske porodice država", naglasila je visoka predstavnica EU, koje je u posjetu BiH došla sa Johanesom Hanom, evrospskim komesarom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju.

Mjere

Nakon sjednice Vijeća za vanjske poslove EU, zakazane za 15. decembra, najavila je Mogerinijeva, biće definisane konkretne mjere koje će se provoditi u BiH. Ona je najavila i da će uskoro ponovo doći u BiH, što govori o "novom načinu funkcionisanja Evropske komisije", koja je opredijeljena za blisku saradnju sa BiH.

Komesar Han istakao je da je mehanizam koordinacije još među prvim obavezama BiH. Podsjetio je da je, zbog nepostojanja ovog mehanizma i izostanka dogovora među bh. političarima, EU smanjila godišnji budžeta za BiH sa 80 na 40 miliona eura.

"Spremni smo povećati budžet ako se postigne dogovor o mehanizmu koordinacije u vezi s pitanjima evropskih integracija. Iz BiH trebamo jedinstven glas u procesu pregovora sa EU. Spremni smo pomoći, ali to podrazumijeva odluke političkih lidera", poručio je Han.

Stranački lideri, poslije susreta sa Mogerinijevom i Hanom, kazali su da su se usmeno obavezali da prihvataju da, na osnovu ponude Brisela o novom pristupu, konkretno rade na deblokadi evropskog puta BiH. Nikakvu izjavu nisu potpisali, a umjesto toga, članovi Predsjedništva BiH Mladen Ivanić (PDP), Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA) preuzeli su na sebe obaveze da narednih sedmica pripreme deklaraciju koju bi potom potpisali predstavnici svih 12 političkih stranaka. Poslije toga bi deklaracja, kao potvrda političke spremnosti lidera u BiH, bila dostavljena institucijama EU. Plan je da, nakon što Vijeće EU odobri novi pristupa za BiH, domaće institucije i institucije Unije zajedno naprave konkretan plan reformskih aktivnosti.

Razlike

"Sve kolege su rekle da žele BiH u EU. U načelima nema velikih razlika, biće kad dođemo do suštinskih pitanja", izjavio je lider HDZ BiH Dragan Čović poslije sastanka sa Mogerinijevom i Hanom.

Kao moguća sporna suštinska pitanja naveo je promjene Izbornog zakona BiH kako ubuduće jedan narod ne bi drugome birao predstavnike u vlasti, te provođenje presude "Sejdić i Finci" i presuda Ustavnog suda BiH. Uprkos svemu, Čović je ustvrdio da je optmisita, kao i Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA.

"Preuzeli smo obavezu da na liniji prijeldoga EU napravimo agendu kako bismo BiH pokrenuli iz višegodišnjeg zastoja na putu ka EU", rekao je Izetbegović primijetivši da su se na sastanku sa evropskim zvaničnicima lideri SNSD-a i SDP-a Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija "posipali pepelom" tvrdeći da su sporazumi i ranije potpisivani, ali da nisu provođeni.

Dodik je kazao da je na zajednički sastanak došao kako bi ponovio da RS, kao i ranije, podržava nastojanje o pridruživanju BiH Evropskoj uniji. Istakao je da je BiH već mogla imati kandidatski status da nije bilo problema u FBiH u vezi s ispunjavanjem ključnih uslova - provođenje presude "Sejdić i Finci" i uspostava mehanizma koordinacije. Dodik je izjavio da ovi uslovi nisu dosad ispunjeni zbog politike SDA koja "želi dominaciju Bošnjaka nad Hrvatima".

"Ekonomske reforme, 'Sejdić i Finci' i mehanizam koordinacije nama nisu sporni i bićemo dio tog procesa. Opet će kočiti Bakir Izetbegović koji želi da nameće svoju volju i koji hoće da majorizira Hrvate", ustvrdio je Dodik.

Mladen Ivanić, lider PDP-a, ocijenio je da smo tek na početku procesa u kojem "EU treba malo više da otvori vrata za BiH".

Proces

"Ovaj sastanak je priprema da EU i donese takvu odluku. Još je mnogo opasnosti u ovom procesu, ali je optimistično za početak. Očekujem da možemo u naredne četiri godine dobiti kanidatski status", izjavio je Ivanić.

Lideri SDS-a i HDZ 1990 Mladen Bosić i Martin Raguž ocijenili su da je otvorena nova stranica u odnosima BiH i EU i da je ovo okretanje ka budućnosti. Predsjednik NDP-a Dragan Čavić smatra dobrim što je EU, najavom svog novog pristupa, spremna da promijeni redoslijed prioriteta i što, umjesto političkih uslova ("Sejdić i Finci") fokus stavlja na ekonomska pitanja. On je procijenio da je februar iduće godine krajnji rok da se konkretno manifestira dobra volja i bh. političara i EU.

Sastanku s Mogerinijevom i Hanom prisustvovali su i predsjednici SP-a i DNS-a Petar Đokić i Marko Pavić, lideri SDP-a i DF-a Zlatko Lagumdžija i Željko Komšić te Sefer Halilović, predsjednik BPS-a.

Visoka predstavnica EU Federika Mogerini i komesar Johanes Han razgovarali su u odvojenim susretima i sa predstavnicim nevladinog sektora, sa predsjedavajućim Vijeća ministara Vjekoslavom Bevandom, sa Lagumdžijom, kao ministirom vanjskih poslova BiH, i sa članovima Predsjedništva BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije