MAGLAJ - Vehabije sa područja Maglaja organizovale su u mjestu Ošve akciju raščišćavanja ruševina i korova oko imanja koja su kupili, te onih koja će da kupe, kako bi u tom selu formirali svoju zajednicu, saznaju "Nezavisne" od dobro obaviještenog izvora, bliskog bezbjednosnim strukturama.
Akciju čišćenja na području sela Ošve je, prema saznanjima "Nezavisnih", organizovao Izet Hadžić zvani Žara, jedan od najodanijih sljedbenika Nusreta Imamovića, vođe najvećeg vehabijskog pokreta u BiH.
Imamović je, podsjetimo, uhapšen u januaru u Gornjoj Maoči, kod Brčkog, u sklopu istrage napada na Ambasadu SAD u BiH, koji se dogodio u oktobru prošle godine.
Potraga za lokacijom
Po Imamovićevom nalogu, Hadžić je, prije oko dvije godine, otpočeo potragu za pogodnom lokacijom za formiranje selefijske (vehabijske) zajednice po ugledu na onu u Gornjoj Maoči.
"Nakon intenzivne potrage na područjima Maglaja, Zavidovića i Žepča, Hadžić je tipovao i Imamoviću predložio selo Ošve, koje, kako mu je rekao, u potpunosti ispunjava zahtjeve. Na osami je, bez drugih naselja u neposrednoj blizini, a nalazi se na vrhu uzvisine što omogućava pravovremeno uočavanje i apsolutnu kontrolu svih onih koji se selu približavaju", pojašnjava izvor "Nezavisnih".
Inače, Ošve, koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu, je prije rata nastanjivalo oko 50 porodica srpske nacionalnosti, koje su se trajno preselile u RS i ne namjeravaju da se vrate u to selo. Kako pojašnjava dobro upućen sagovornik "Nezavisnih", njihove devastirane kuće, prema Hadžićevom mišljenju, mogu da se kupe vrlo jeftino, a, osim toga, selo ima vodovod, dosta šume i obradivog zemljišta.
"Imamović se složio sa Hadžićevim izborom, o čemu je informisao i 'Centralu u Beču' (koja vuče sve konce kada je u pitanju djelovanje ove zajednice), a koja se, takođe, složila sa ovim izborom. Međutim, kako bi spriječili dalje medijsko eksponiranje 'Centrale' i pažnju bezbjednosnih službi, Imamoviću je izdat nalog, a on ga je prenio Hadžiću, da se u aktivnostima oko kupovine kuća i imanja u Ošvama maksimalno prikrije, odnosno, zamaskira angažman 'Centrale u Beču'. Zapravo, Beča uopšte, a po mogućnosti i Austrije generalno", pojašnjava sagovornik "Nezavisnih".
Priliv novca
Zbog svega toga je, nastavlja naš izvor, Hadžić usmjeren prema Luksemburgu, poznatom po mnoštvu vehabija.
"Tako se kupovina kuća u Ošvama i formiranje selefijske zajednice u tom selu ne bi vezivalo za 'Centralu u Beču' i ne bi izgledalo kao dio planskog, organizovanog i kontinuiranog koncepta, kao što je to slučaj sa Gornjom Maočom i Gornjom Dubnicom, nego kao produkt 'iskrene želje braće da u potpunosti žive u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima", zaključuje naš izvor.
Naravno, pojašnjava on, novac bi "braći" u Luksemburgu opet stizao iz prijestonice Austrije.
"Jer, otkud, na primjer, jednom Mirsadu Ajdarpašiću, koji sa ženom i dvoje djece živi u Luksemburgu od socijalne pomoći, desetak hiljada evra u kešu da kupi kuću, makar i devastiranu, u Ošvama? A i što bi Ajdarpašić, koji je inače iz Prizrena, kupovao kuću u Ošvama, kada bi je, da ima novca, mogao da kupi u svom rodnom gradu", pita naš sagovornik.
Suština je, međutim, u tome da je Hadžić, po dobijenoj naredbi odmah krenuo u realizaciju - stupio je u kontakt sa "braćom" u Luksemburgu, a potom su razmijenili i nekoliko posjeta. Novac je počeo da pristiže.
"Među 'braćom' u Luksemburgu su najdarežljiviji 'donatori': Mirsad Ajdarpašić, Fatos Haxhiu i njegov brat Fuat Haxhiu, iz Kosovske Mitrovice, njihov sugrađanin Kushtrim Rexhaj, Adnan Rashiti, porijeklom iz Prištine, Elvis Adrović zvani Dado, porijeklom iz Berana, Nedžad Hadžajlić, porijeklom iz Bijelog Polja, Rešad Faković i Seid Skenderović, oba iz Tutina, Asmir Ledinić, porijeklom iz Rožaja...", navodi naš izvor. On primjećuje da je interesantno što niko među ovim imenima nije iz BiH, što, pojašnjava, nije slučajno.
"Odranije je poznato da 'Centrala u Beču' nije zadovoljna ni količinom ni kvalitetom posvećenosti bosanskih muslimana islamu. Bh. muslimane, uključujući čak i bh. vehabije, smatraju 'previše mehkim', a po kuloarima ih čak zovu komunjarama, zbog čega je odlučeno da se u BiH 'upumpa' što više žestokih momaka iz Sandžaka, Kosova, Crne Gore i Makedonije, kako bi bh. muslimanima pokazali šta je 'pravi islam'", ističe izvor "Nezavisnih".
Kako ne bi skretali pažnju na sebe prije vremena, ova lica, u početku, ne bi bila formalni vlasnici kuća i imanja u Ošvama.
"Formalni kupci i vlasnici bili bi lokalni muslimani. Tako su, do sada, zvanični vlasnici kuća u Ošvama, osim Izeta Hadžića, postali Hamdo Fojnica iz Maglaja, Jasmin Batanović iz Zvornika i Armin Čoloman iz Žepča. Hamdo Fojnica je, inače, otac Emraha Fojnice, koji je obuhvaćen istragom Tužilaštva BiH u slučaju napada na američku ambasadu u Sarajevu. Vjeruje se da je Emrah Fojnica nabavio oružje kojim je Mevlid Jašarević napao Ambasadu", kaže naš sagovornik.
Jedan od problema u vezi sa dovođenjem "žestokih momaka" u Ošve jeste i rukovođenje njima kada dođu.
Liderska pozicija
Naš sagovornik kaže da je "Centrala u Beču" svjesna činjenice da Izet Hadžić, koji sam sebe ozbiljno vidi kao lidera buduće zajednice, nije ni izbliza dorastao takvoj poziciji.
"Osim toga što je bh. musliman, koji je po stavu 'Centrale u Beču' suviše mek i komunjara, Hadžić jednostavno nije dovoljno kapacitivan za upravljanje budućom selefijskom zajednicom u Ošvama ni po kojem osnovu. Niti je vjerski, ni društveno obrazovan, niti je tip vođe. 'Centrala u Beču' smatra da je on, iako vjeran ideji selefizma, zapravo marginalac u svakom pogledu i da mu se, nakon što obavi tehnički dio posla u Ošvama, treba zahvaliti i pomjeriti ga u stranu", ističe naš izvor.
Dalje dodaje da buduću zajednicu u Ošvama, po zamisli "Centrale u Beču", treba i da vodi "žestoki momak", kako bi ona funkcionisala "žestoko".
U opcijama za lidersku poziciju buduće zajednice u Ošvama, kako saznajemo, prvi izbor "Centrale u Beču" bio je Sabahudin Izairi, koji živi u Hadžićima, kod Sarajeva, a porijeklom je iz Tetova (Makedonija). On, precizira naš izvor, ima sposobnosti i harizmu vođe.
"Međutim, do Beča su u međuvremenu stigle diskretne opaske o navodnom Izairijevom koketiranju sa ši'izmom, što je, makar kad su selefije u pitanju, ravno smrtnoj kazni. Za neupućene, ši'ije su na vrhu selefijske liste neprijatelja islama", kaže sagovornik "Nezavisnih".
Nakon što je Izairi precrtan kao kandidat, Beč se okrenuo Adnanu Binakaju.
"On živi u Ljubljani, a porijeklom je iz Dečana, Kosovo. Pričaju ljudi da je nedavno viđen na području Maglaja i Zavidovića. Došao valjda u izviđanje svoje buduće destinacije. U izviđanje su dolazile i pojedine selefije iz Makedonije, a za ovaj koncept je zainteresovan i Sayfudin Ciftici, lider organizacije 'Poziv u raj'. Ciftici je u našoj zemlji boravio nedavno u društvu dvojice njemačkih, navodnih, konvertita u islam, a to su Michael Hassicke i Charli Krueger, te jednog konvertita u islam, a riječ je o Marku Korbiku", ističe sagovornik "Nezavisnih".
Duhovni vođa
Međutim, kako nam je potvrđeno, još veći problem planerima ovog koncepta predstavlja pozicija budućeg duhovnog lidera zajednice u Ošvama.
"On mora da ima religijsko obrazovanje i znanje za tako osjetljivu poziciju, a među 'žestokim momcima' nema religijski obrazovanih selefija. Iako se Izet Hadžić gura i na tu poziciju, njegovo religijsko obrazovanje predstavlja sedmodnevna medresa u Gornjoj Maoči, što je dovoljno samo za podsmijeh ozbiljnih selefija", ističe sagovornik "Nezavisnih".
Inače, jedine vehabije sa ozbiljnim religijskim obrazovanjem unutar grupacije Nusreta Imamovića su sam Imamović, zatim Bilal Bosnić (navodni vođa vehabijske zajednice u Bihaću) i vehabija Enes Čaušević. Kako saznajemo, Imamović će, prema ranije zacrtanim planovima, preuzeti selefijsku zajednicu u Gornjoj Dubnici, a Bosnić, prema istim planovima, ima zadatak formiranja respektabilne selefijske zajednice u Krajini. Zaključuje se da ostaje samo Čaušević.
"Enes Čaušević je, inače, rođeni brat Harisa Čauševića, zvanog Oks, koji je optužen za podmetanje i aktiviranje eksplozivne naprave kod policijske stanice u Bugojnu, što je kvalitetna poruka i za samog Enesa. Enes je diplomirao islamske nauke u Saudijskoj Arabiji, što je takođe 'kvalitetna preporuka'. Međutim, mnoge selefije, uključujući i samog Imamovića, smatraju ga nedovoljno harizmatičnim i nedovoljno sposobnim da vodi i upravlja masama", kaže naš sagovornik.
Zaključuje se, dakle, da je mjesto duhovnog lidera u budućoj vehabijskoj zajednici u Ošvama još nepopunjeno.
"Za sada je, u svojstvu 'tetkice za sve', u Ošvama glavni Izet Hadžić. Njegovi prvi pobočnici, ili hamali, jesu lokalne selefije Omer Zahirović, Esad Ćolić, Elvir Tutnjić, Edin Preldžić, Muhamed Aganović, Nisvet Bečić, Emir Ališić, Sead Jusić, Zehrid Bošnjaković, Hamdo Fojnica, Jasmin Batanović, Armin Čoloman, Rusmin Kadrispahić, Bajazit Alić, Ramiz Ibranović, Senad Salkić i drugi", tvrdi naš izvor.
Hadžićev govor
Nakon što su realizovali čišćenje u Ošvama, selefije su organizovale i prigodnu zakusku, a Hadžić je iskoristio priliku te održao vaz (govor).
"Nama ne trebaju oni koji se plaše hapšenja, ispitivanja ili zatvaranja. Nama trebaju hrabri ljudi, koji se ničega ne boje, koji će u svakom pogledu pomoći, znati šutjeti, finansijski pomagati, ali i krenuti u borbu koja bi se vodila na Alahovom putu. Nama ne trebaju oni koji polovično razmišljaju", poručio je Hadžić tom prilikom.
Uz to je dodao da njihova vjera ne nudi komociju i sve se u ime Alaha mora izdržati.
"Braćo, meni svake sedmice dolaze iz raznih službi i pitaju me šta ja hoću, a ja im odgovaram da neću ništa, ali sve što od mene Alah traži, ja ću raditi", poručio je Hadžić.
Prisutne je, kako nam je potvrđeno, počastio i pričom o drugom "islamskom halifi", Ebu Bekru, za koga je rekao da je nakon pogibije u borbi na Alahovom putu došao pred Boga koji ga je upitao šta bi on želio od njega, budući da je bio pravi musliman, na šta je Bekr odgovorio da bi želio oživjeti kako bi mogao ponovo umrijeti u borbi na Alahovom putu.
"Nije baš najjasnije otkud Hadžiću ova priča. Ili ne zna pravu priču, koja piše u knjigama, ili zna ali izvlači, odnosno izmišlja ono što njemu odgovara, s tim da slušaoci o tome nemaju pojma. Naime, Bekr je jedini halifa koji je umro prirodnom smrću. Zapisana je priča o tome da je jedne prilike rekao kako je sanjao da je umro i kada ga je u snu Svevišnji pitao da li ima želja, on mu je odgovorio da bi volio da oživi kako bi mogao da umre u borbi", zaključio je naš sagovornik.
Karakteristike zajednice:
- Da je na osami, udaljena od drugih naselja i mještana da bi stanovnici imali potpunu privatnost
- Da ima više pristupnih putnih pravaca koji se mogu lako kontrolisati
- Da ima devastiranih kuća koje se mogu jeftino kupiti i brzo obnoviti
- Da lokacija ima adekvatne dozvole za gradnju stambenih objekata
- Da raspolaže obradivim zemljištem i šumom, što odgovara selu Ošve
Najdarežljiviji "donatori" zajednice:
- Mirsad Ajdarpašić, Kushtrim Rexhaj, Fatos Haxhiu i njegov brat Haxhiu, iz Kosovske Mitrovice
- Adnan Rashiti, porijeklom iz Prištine
- Elvis Adrović zvani Dado, porijeklom iz Berana
- Nedžad Hadžajlić, porijeklom iz Bijelog Polja
- Rešad Faković i Seid Skenderović, oba iz Tutina
- Asmir Ledinić, porijeklom iz Rožaja
Želja za dominacijom
Od školske spreme, izuzev sedmodnevne "medrese" u Gornjoj Maoči (središtu vehabija u BiH, kod Brčkog), Izet Hadžić je samouki muzičar.
Prije rata je svirao gitaru u lokalnim bendovima, po kafanama. Međutim, u svakom od tih bendova je, zbog želje za dominacijom, uvijek bio "najpametniji" te proizvodio sukobe, i na kraju, raspad svake grupe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.