BRISEL, BANJALUKA - Diplomate iz briselske administracije su uvjerene da će već u narednim izvještajima o napretku zemalja zapadnog Balkana biti navedena spremnost Evropske unije da finansira velike infrastrukturne projekte u našem regionu.
Kako su "Nezavisnim" potvrdili naši sagovornici u Briselu, dobro upućeni u rezultate berlinske konferencije, koja je u četvrtak održana s učesnicima iz svih zemalja zapadnog Balkana sa čelnicima Evropske komisije i njemačke vlade, ovog puta se radi o iskrenoj želji da se zapadnom Balkanu pomogne da se priključi EU.
Osim izvještaja u napretku, naši sagovornici nam skreću pažnju i na program IPA II, koji će važiti do 2020. godine.
"Namjera EU da finansira infrastrukturne i reformske projekte će vam biti očigledna vrlo skoro. Ona je u filozofiji IPA II (budžet 11,3 milijardi evra), koja će važiti do 2020. godine i tamo ćete moći vidjeti da su zaključci berlinske konferencije ozbiljni i konkretni", naveli su naši sagovornici.
Dalje, skrenuta nam je pažnja na rječnik koji je njemačka kancelarka Angela Merkel koristila na pres-konferenciji.
"Kada njemačka kancelarka govori javno, to ne radi samo da zadovolji formu. Sada je to što je rekla javno zabilježeno i javnost će moći da prati da li se to ispunjava. Njemačka kancelarka je stavila svoj integritet u ovaj projekat i to je samo po sebi dovoljan dokaz da će to nešto značiti", istakli su.
Poznavaoci njemačkih političkih prilika ističu da je govor Merkelove značajniji nego što se to na prvi pogled čini, podsjećajući da je u izbornom programu partije Merkelove CDU sve donedavno stajalo da se prijemom Hrvatske u EU proširenje zaustavlja na duži rok.
"U svom govoru kancelarka je ne samo otvoreno govorila o proširenju EU na zapadni Balkan nego je iskoristila i pridjev 'brzo', što možda jeste mala riječ, ali nikako nije beznačajna, ako se zna ovaj pretkontekst", istakli su oni. Uz to, kako su naglasili, treba se podsjetiti nedavnog govora Žan-Kloda Junkera, budućeg predsjednika Evropske komisije, kome je upravo podrška Merkelove bila presudna, koji je još nedavno rekao da za njegovog mandata neće biti proširenja. Dodaju da bi se nakon berlinskog skupa, iako neće biti proširenja, ipak mogle desiti značajne pozitivne stvari za Balkan u vidu konkretne podrške od strane Evropske komisije pod Junkerovim vodstvom.
Međutim, oni su upozorili da se u zemljama Balkana često zanemaruje "ali", koje se u Berlinu čulo u skoro svakoj rečenici evropskih zvaničnika: tempo pristupa će zavisiti od tempa unutrašnjih reformi. Takođe, nijedan projekt neće biti podržan ako ih same zemlje regiona ne predlože i ne založe se da budu realizovani.
"To treba shvatiti veoma ozbiljno. Nema više toga da Evropa 'gura' pojedine zemlje i da za njih radi njihov posao. Svaka zemlja će morati odraditi svoj dio posla, ili se ništa neće desiti", naveli su.
I za ovo upozorenje dali su konkretan dokaz za BiH - treba pažljivo gledati formulacije o implementaciji odluke "Sejdić i Finci". Upozoravaju da, iako neki mediji trijumfalno najavljuju da je to pitanje gurnuto po strani, ovo pitanje ne samo da nije skinuto sa stola nego će "prvi dan" nakon izbora biti upućena ozbiljna upozorenja. Ističu da nije isključeno ni da EU ne prizna legitimitet izbora, ali dodaju da će sve najviše zavisiti od stava Savjeta Evrope.
"Kako god da bude, uvjeravam vas da se jedna stvar neće promijeniti - BiH krši ljudska prava i u sukobu je s evropskim standardima. To je nešto preko čega se neće preći", upozorio nas je jedan sagovornik.
Dodao je da BiH neće moći podnijeti aplikaciju za članstvo u EU sve dok to pitanje ne bude riješeno.
Njemačka kancelarka stavila svoj integritet u ovaj projekat i to je samo po sebi dovoljan dokaz da će to nešto značiti, ističu upućeni sagovornici
"Jedino što se promijenilo je da je Evropska komisija odustala od pokušaja medijacije da pomogne da se to pitanje riješi jer je shvaćeno da naša pomoć neće uroditi plodom. Više niko ne želi staviti svoju reputaciju na nešto što je osuđeno na neuspjeh. To ćete morati riješiti sami, a mi smo tu da pomognemo", naveo je.
Inače, njemački mediji veoma opširno su izvještavali o berlinskom skupu. Svi su imali sličnu poruku: zapadnom Balkanu pružena je evropska perspektiva s neizvjesnim datumima prijema, ali i uz jasan uslov da sami sprovedu neophodne reforme.
Zanimljiv je izvještaj Njemačkog radija, koji je objavljen prije početka konferencije. Zanimljiv je zbog toga što se očigledno radi o upućenom novinaru jer je Merkelova na pres-konferenciji skoro od riječi do riječi govorila ono što je napisano u tom izvještaju, što govori da je novinar imao pristup nekom veoma uticajnom službeniku u njemačkoj vladi.
U tom izvještaju navedeno je da je najveći problem regiona BiH zato što Srbi, Hrvati i Bošnjaci "jedva uspijevaju vladu održati na okupu" i jer krše Evropsku povelju o ljudskim pravima u predmetu "Sejdić i Finci".
Većina ostalih uglednih medija govori da je cilj konferencije bio ohrabriti zemlje Balkana da nastave raditi na reformama, posebno u svjetlu rastućeg evroskepticizma u pojedinim zemljama članicama.
Strah od islamskog radikalizma
U brojnim analizama, o samom povoduu berlinskog skupa, zanimljivo je zapažanje Njemačkog radija, koji ocjenjuje da je na Balkanu sve prisutnija prijetnja od radikalizovanih muslimana.
"U više balkanskih zemalja raste zabrinutost da bi dijelovi regiona mogli postati tačka za privlačenje radikalizovanih muslimana i džihadista. Zbog toga bi preventivna diplomatija trebalo da spriječi stvaranje kriznog područja u Evropi", ističe se u izvještaju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.