ZAGREB, SARAJEVO - Muslimani vjerske vlasti u BiH vode akciju zatvaranja ilegalnih selefijskih molitvenih zajednica u kojima se regrutuju džihadisti za rat u Siriji, ali radikali vraćaju još jezivijim prijetnjama.
Molim Alaha da reisu-l-ulemu u BiH Huseina ef. Kavazovića i njegove sljedbenike šije zakoljem nasred Baščaršije – dio je to užasavajuće prijetnje koju je, u videosnimku na Youtubeu, nedavno objavio Amir Selimović, pripadnik tzv. Islamske države porijeklom iz BiH. Selimović je do prije godinu dana živio u selu Svojate kod Živinica, nedaleko od Tuzle. U Siriju je otišao sa suprugom i djetetom.
“Ja sam dijete iz pakla doveo u blagostanje, jedino je blagostanje gdje vlada šerijat. Crknite od muke, mi znamo da će vladati šerijat cijelim svijetom. Ako se ne pokajete, radujte se svojoj propasti i narančastim kombinezonima. To je poruka svim medijima Iblisovim u BiH”, izjavio je Selimović u videoporuci te dodao: “Kako vas nije sramota hvaliti reisa, ohalalio (blagoslovio) je kamatu, sudjelovanje u nevjerničkim vojskama u borbi protiv muslimana, za kog su demokratija i kufr (bezbožništvo) i islam isto.
Amir Selimović dio je grupe od nekoliko desetaka građana BiH koji su, posljednjih nekoliko godina, počeli praktikovati tzv. takfir ideologiju odnosno radikalni islam. Selimović je, kao i značajan dio njegovih istomišljenika, napustio svoj dom u BiH i pristupio tzv. Islamskoj državi, priše Jutarnji list.
ID ima agresivnu kampanju
U proteklih pet godina, koliko traje rat u Siriji, neki od ovih građana BiH povremeno su objavljivali prijeteće poruke predstavnicima Islamske zajednice u BiH, vlasima i medijima. Poruke su odavno šablonizirane i usklađene su s već dobro poznatom agresivnom kampanjom ove terorističke grupe.
“Ovaj ajet je dovoljan da se iselite u zemlju islama. A oni koji ne mogu i imaju opravdan razlog, a Alah najbolje zna ko su oni, borite se tamo, borite se protiv njih, ako možete postavljajte eksplozive ispod auta, u njihovim kućama, svima njima. Ako možete, uzmite otrov, stavite im u piće, u jelo, neka crknu od muke, od otrova. Ubijajte ih na svakom mjestu, gdje god stignete, po Bosni, po Srbiji, po Sandžaku, vi to možete, Alah će vas pomoći”, poziva na jednoj od snimaka džihadist koji je potpisan kao Salahudin iz BiH, a inače borac ISIL-a.
Razlika između džemata i paradžemata
Većina pripadnika ISIL-a prijeteće poruke šalje skrivena iza nadimaka odnosno tzv. ratnih imena. Podaci bezbjednosnih agencija BiH pokazuju da su skoro svi koji su iz BiH otišli u ISIL pripadali tzv. selefijskom pokretu te da su bili dio “paradžemata”. Grupa muslimana koja molitvu obavlja u jednoj džamiji ili mesdžidu zove se džemat. Džemat uključuje zajedničku molitivu ali ne ograničava se samo na molitvu, nego je okvir i za druge vjerske aktivnosti u zajednici. BiH je zakonom o slobodi vjera precizirao da vjerski život u toj zemlji mogu organizovati Islamska zajednica u BiH, Katolička crkva i Srpska pravoslavna ckrva.
Kad je riječ o muslimanima, vjerski život može organizirati samo Islamska zajednica u BiH. U praksi to znači da su sve džamije i mesdžidi dio Islamske zajednice, imami koji ih predvode su zaposleni u Islamskoj zajednici u BiH...
Pomenuti paradžemati organizovani su mimo institucija Islamske zajednice u BiH, osobe koje ih predvode su samoproglašeni imami a uglavnom propagiraju ideje koje nisu u skladu sa islamom koji prakticiraju muslimani u BiH. Muslimani u BiH su, od dolaska islama na ovo područje, suniti i pripadaju hanefijskom meshebu koji se smatra najliberalnijim pravcem u islamu.
Hilmo Neimarlija, bivši predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH i bivši profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu te jedan od autora Ustava Islamske zajednice, pojašnjava da u zemljama poput BiH gdje je islam institucionalno organizovan ne mogu postojati džemati koji nisu dio Islamske zajednice.
“Islamska zajednica u BiH predstavlja kontinuitet islama na ovim prostorima od Muhameda a. s. i njegove zajednice. Islamska zajednica u BiH nosilac je vjerskog autoriteta i tumač pravnih propisa islama. Dakle, da bi džemat kao osnovna jedinica vjerske zajednice bio valjan, mora biti dio Islamske zajednice a imam odnosno hatib mora imati ovlasti koje mu povjeri reisu-l-ulema. Također, da bi namaz koji se obavi u džematu bio valjan, mora ga predvoditi imam ovlašten od reisu-l-uleme”, ističe Neimarlija pojašnjavajući da tzv. paradžemati nemaju ništa od spomenutog te stoga i nose takav naziv.
Pravna škola (mesheb) kojem pripadaju muslimani u BiH je najmanje kruta
Takođe, Neimarlija pojašnjava da je pravna škola odnosno mesheb kojem pripadaju muslimani u BiH najmanje kruta.
Krajem prošle godine Islamska zajednica u BiH pokrenula je sveobuhvatnu akciju ukidanja ovih paradžemata koji, prema podacima bezbjednosnih agencija, predstavljaju i bazu za regrutovanje radikalnih islamista i njihovo upućivanje na ratišta u Siriji i Iraku. Tačan broj paradžemata nije poznat ali radi se o nekoliko desetaka. Uglavnom su smješteni u ruralnim sredinama, u privatnim objektima. Neki od njih nalaze se i u većim gradovima a jedan od takvih djelovalo je i u jednom od sarajevskih prigradskih naselja.
Nalazi se u naselju Zaklopača, u neposrednoj blizini aerodroma. Kuću koja je po ideji vehabijskog lidera iz Gornje Maoče Nusreta Imamovića adaptirana za mesdžid svojevremeno je kupio Sead Redžematović, državljanin Crne Gore. Redžematović je često dolazio u Gornju Maoču. Tu je zajedno s Almerom Salihovićem boravio i u jutro 28. oktobra 2011. Tog dana s njima je bio i Mevlid Jašarević koji je nekoliko sati kasnije u Sarajevu pucao na zgradu Ambasade SAD-a i ranio policajca koji je radio na njenom osiguranju.
U međuvremenu je Sead Redžematović protjeran iz BiH. Almer Salihović je među prvim dobrovoljcima krenuo put Sirije, gdje je ubrzo poginuo. I mnogi drugi će iz ovog mesdžida krenuti put Sirije i Iraka, da bi se pridružili ISIL-u. Jedan od svjedoka u procesu protiv Huseina Bilala Bosnića potvrdio je da su tu dolazili oni koji će otići na ratište u Siriji, a mesdžid je davao i utočište povratnicima sa sirijskog ratišta.
Kao predavači u mesdžid dolaze Mirsad Omerović zvani Ebu Teima iz Beča. On je početkom 2015. uhapšen u Beču zbog podrške ISIL-u. U glavnom austrijskom gradu nedavno je počeo sudski postupak u kojem je Omerović optužen da je, među ostalim, za odlazak u ISIL vrbovao djevojčice Sabinu Selimović i Samru Kešinović. Obje su poginule u Siriji: jedna od njih je, uhvaćena prilikom pokušaja bijega, bila zvjerski mučena.
Mesdžid je privukao i pojedince kojima je vehabizam bio pokriće za kriminal. Bajro Ikanović, sada jedan od komandanata u redovima ISIL-a, dovodi nekoliko osoba iz krim miljea koji su počeli reketirati vlasnike kafića i trgovina, plašeći ih svojim vehabijskim prijateljima. U policijskim akcijama u kojima je uhapšeno nekoliko desetaka osoba zbog pridruživanja ISIL-u pronađene su i fotografije spomenutih radikalnih islamista sa zastavom ISIL-a. Amir Selimović, koji je posljednji u nizu uputio prijetenje iz Sirije, takođe je bio pripadnik jednog od ovih džemata koji se nalazi nedaleko od Tuzle.
Prijetnje pripadnika ISIL-a inače su se intenzivirale nakon što je Parlament BiH usvojio zakon kojim je pridruživanje bilo kojoj paravojnoj ili parapolicijskoj jedinici krivično djelo odnosno nakon što je Islamska zajednica u BiH pokrenula kampanju zatvaranja paradžemata.
Rok za zatvaranje paradžemata istekao je krajem februara ove godine. Islamska zajednica saopštila je da se značajan dio tih nelegalno organiziranih džemata pristao integrisati u Islamsku zajednicu BiH, ali dio to i dalje odbija. Oni koji to ne učine, postaju predmet rada bezbjednosnih agencija. “Potpuno je jasno tko može i na koji način organiziovati vjerski život. Onima koji se ne povinuju odluci Islamske zajednice u BiH bavit će se naše bezbjednosne i pravosudne institucije”, decidiran je Dragan Mektić, ministar bezbjednosne BiH.
(N.N./Jutarnji.hr)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.