BANJALUKA - EU je danas obilježila Dan Evrope povodom potpisivanja Šumanove deklaracije 9. maja 1950. koja je označila temelj stvaranja današnje EU, a neradni dan je bio u Republici Srpskoj.
Upućene su i čestitke građanima BiH, a u ime EU čestitali su Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, i Benjamin Stjurtevagen, otpravnik poslova Diplomatske misije Belgije u BiH.
Oni su podsjetili da je EU evropski odgovor na strahote Drugog svjetskog rata, kako se nikada više ne bi desio rat između evropskih naroda. Što se tiče BiH, istakli su da su joj vrata EU i dalje otvorena, ali da je očigledno da se BiH ponovo nalazi u političkoj krizi.
"Za dobrobit građana BiH lideri treba da pokažu viziju i istinsku hrabrost i liderstvo te iskoriste postojeći istorijski trenutak kako bi postigli trajni napredak na evropskom putu. Pristupanje EU zahtijeva teške odluke. Vrijeme je da se počnu donositi takve odluke", rekli su oni.
Dan Evrope čestitao je i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji se u RS istovremeno obilježava uz Dan pobjede nad fašizmom, 9. maj.
Dodik je poručio da su Srbi slobodarski narod koji je uvijek bio na strani pravde i da treba da budu ponosni na svoju prošlost, istoriju i pobjedu u borbi protiv fašizma.
Ambasadori zemalja EU i Zatler su Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom obilježili 8. maja u Konjicu i na okolnim lokacijama na kojima je obilježena bitka na Neretvi, jedna od najvažnijih bitaka u partizanskoj borbi tokom Drugog svjetskog rata. EU, za razliku od Rusije, Dan pobjede obilježava dan ranije, kada se njemačka komanda na zapadnom frontu predala zemljama saveznicama.
Analitičari i poznavaoci EU ističu da uprkos brojnim slabostima i nedostacima koje EU danas ima, za BiH ne postoji realna alternativa.
Igor Davidović, bivši ambasador BiH u EU, je za "Nezavisne novine" rekao da alternative teoretski postoje, ali da je pitanje da li bi BiH mogla naći bilo koju opciju koja bi bila povoljnija od onoga što EU nudi. U idealnom slučaju, kako ističe, BiH bi mogla sama da sprovede reforme koje bi dovele do boljeg životnog standarda građana, ali ocjenjuje da bh. političkim elitama u fokusu nisu ni reforme, ali ni članstvo u EU.
"Uprkos svim nedostacima koje EU ima, za nas bi članstvo bilo daleko najbolja opcija. Pitanje je da li su naše političke elite spremne i da li je to sad u njihovom fokusu, ili su, da kažem, uljuljkani u iluziju da su baš oni ti koji su važni za geopolitičke momente na planeti", smatra on. Zbog takvog stanja u BiH, kako ocjenjuje, ponuda EU da otvori pregovore o članstvu s BiH mogla bi biti i posljednja, te je upozorio da bi domaći političari mogli uskoro biti dovedeni u situaciju da se opredijele na koju stranu žele da idu.
Faris Kočan, slovenački ekspert za EU i evropske integracije zapadnog Balkana, takođe kaže da u teorijskom smislu alternativa EU postoji, ali da ni Kina ni Rusija ni Turska realno ne mogu ponuditi ni blizu nivo prednosti koje BiH nudi EU.
"Prema zvaničnim podacima, 70 odsto cijelog uvoza u region dolazi iz EU, a oko 80 odsto sveg izvoza iz regiona ide na tržište EU. Mladi iz regiona masovno koriste Erasmus+ razmjenu, građani i privreda apliciraju na različite grantove i programe EU, većina dijaspore iz regiona živi i radi u državama EU, tako da ako gledamo svakodnevnu realnost našeg prostora, onda je veoma jasno da EU nema alternativu", ocjenjuje on.
Kao i Davidović, i on vidi opasnost u zamoru EU prema BiH i regionu jer domaći političari ne sprovode reforme ni približno tempu koji bi bio potreban. On tvrdi da status kvo najviše odgovara trenutnoj politici u regionu, s tim da ne žele odustati od fondova i grantova koji dolaze iz EU. On smatra da je od punopravnog članstva zbog ovih činjenica u ovom trenutku puno realnija opcija neka vrsta integrisanja regiona u EU tržište, a da bi politička integracija uslijedila u drugom koraku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.