SARAJEVO - Vijeće ministara BiH nije trebalo niti je imalo osnova da raspravlja o informaciji o navodnom kršenju ustavnog prava Bošnjaka na korištenje i upotrebu bosanskog jezika u RS jer je oblast obrazovanja nadležnost RS, stav je Ministarstva prosvjete i kulture RS u kojem ističu da poštuju Ustav RS i zakone kojima je uređena oblast obrazovanja i ne umanjuju nijednom narodu pravo na jezik.
"Priča o pojedinim jezicima u BiH samo su isforsirana dnevnopolitička tema i želja pojedinaca iz FBiH. Oni na ovaj način ne doprinose pomirenju i izgradnji zajedničkog suživota, već dodatno raspiruju međunacionalne tenzije iz njima znanog razloga", saopšteno je danas iz Ministarstva prosvjete.
Sa druge strane, u informaciji Ministarstva civilnih poslova BiH o kojoj je u utorak raspravljalo Vijeće ministara BiH, ali je izjašnjenje o njoj odgodilo za narednu sjednicu kako bi mogle biti dostavljene primjedbe, ističe se da Bošnjaci svoj jezik nazivaju bosanskim, što je njihovo ustavno pravo, te da negiranje i svaki drugi vid osporavanja bosanskog jezika ili njegova nasilnog preimenovanja u bošnjački jezik nema utemeljenje.
"S obzirom na to da je u domenu nauke i struke bosanski jezik jasno definisan i pozicioniran već stoljećima, jedini razlog za pojavu ovog problema možemo tražiti u politizaciji i zloupotrebi, odnosno otvorenom kršenju jednog od osnovnih ljudskih prava", stoji u informaciji i ističe da je ključ rješenja da se prestane s politizacijom i da se omogući svima da svoj jezik nazivaju kako žele uz dosljedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji kao službene jezike poznaje bosanski, hrvatski i srpski.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS napominju, pak, da je nejasno kako se moglo raspravljati o toj temi u Vijeću ministara ako se zna da predlagač, Ministarstvo civilnih poslova, nije nadležno za oblast obrazovanja.
"Podsjećamo da je Ustavni sud BiH, rješavajući zahtjev za ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava RS u dijelu koji glasi - jezik bošnjačkog naroda, utvrdio da je ova odrednica u skladu s Ustavom BiH", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Na odluku Ustavnog suda BiH osvrnulo se i Ministarstvo civilnih poslova.
"U zaključku odluke Ustavnog suda BiH od maja ove godine se navodi da je prva rečenica člana 7. stav l. Ustava RS u dijelu 'jezik bošnjačkog naroda' neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, već sadrži ustavno pravo bošnjačkog naroda da jezik kojim govori nazove imenom kojim želi", stoji u informaciji i ističe se da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH pozdravio odluku Ustavnog suda BiH po kojoj "konstitutivni narodi i ostali imaju ustavno pravo da daju ime svom jeziku", te da je Misija OSCE-a u BiH jasno predstavila stav da je jezik bošnjačkog naroda bosanski jezik.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS, pak, dodaju da su svi propisi u oblasti obrazovanja u RS u skladu s međunarodnim dokumentima u ovoj oblasti, a škole omogućavaju obrazovanje svoj djeci pod jednakim uslovima.
"Treba imati na umu da se termin 'bosanski jezik' na ovim područjima nije koristio ni prije Dejtonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je iz Ministarstva, iz kog podsjećaju da su od standardizacije jezika 1814. godine postojala samo dva naziva i to srpski jezik, te od 1954. godine preimenovan u srpskohrvatski-hrvatskosrpski.
"Svjetska praksa pokazuje da u činjenicama koje se tiču nacionalnih identitetskih pitanja svakodnevna praksa ne može poništavati nauku i njene kriterijume, a to znači da je jezik francuskog naroda francuski, engleskog naroda engleski, srpskog naroda srpski, hrvatskog naroda hrvatski, a bošnjačkog naroda bošnjački", odgovorili su iz Ministarstva.
Vijeće ministara je prethodno dva puta skidalo sa dnevnog reda informaciju u kojoj se predlaže Vijeću da je usvoji i dostavi Kolegiju Predstavničkog doma bh. parlamenta, koji ju je tražio na zahtjev grupe poslanika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.