SARAJEVO - Komisija za razmatranje žalbi BiH drugi put u zadnje dvije godine poništila je tender za nabavku opreme potrebne za proces digitalizacije u BiH i time dovela u pitanje izvršavanje međunarodne obaveze i prelazak sa analognog na digitalno emitovanje signala.
"Ide se u ponovnu proceduru, sve što radimo, pišemo, korigujemo ne pije vode i čisto sumnjam da ćemo uspjeti ispoštovati rokove", rekao je Zdravko Šavija, rukovodilac Ekspertskog tima za digitalizaciju sastavljenog od eksperata iz sva tri javna RTV servisa.
Posljednji rok koji je sebi postavila BiH jeste 1. decembar 2014. godine, ali teško da će biti ispunjen.
Naime, početkom 2011. godine, i to nakon višegodišnjeg kašnjenja, Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo transporta i komunikacija raspisalo je javni poziv za nabavku digitalnih mikrovalnih linkova javnih radio-televizijskih servisa u BiH na relaciji Sarajevo - Banjaluka - Mostar, uvezivanje pet informativno-tehničkih centara u sistem digitalnih veza javnih RTV servisa i antena za pokrivanje digitalnim signalom područja gradova Sarajevo, Banjaluka i Mostar.
Kao najpovoljniji dobavljač ove opreme vrijedne 6,8 miliona KM izabran je "Ericsson - Nikola Tesla" iz Hrvatske, ali se na ovu odluku žali konzorcijum na čelu sa firmom "Unis telekomunikacije" iz Mostara i Komisija za razmatranje žalbi uvažava njihove primjedbe i proces vraća na početak.
Nakon toga, odnosno početkom 2012. godine, Ministarstvo ponovo raspisuje tender, ali za najpovoljnijeg ponuđača ovaj put izabran je konzorcijum firmi na čelu sa firmom "Unis telekomunikacije" iz Mostara, međutim poslije toga slijedi žalba firme koja je kao najpovoljnija izabrana na prvom tenderu, odnosno "Ericsson - Nikola Tesla" iz Zagreba, i Konzorcijuma AVC i "MIBO komunikacije" iz Sarajeva.
Ne bismo samo bili crna rupa na Balkanu koja ne bi mogla da primi i šalje digitalni signal, nego bismo bili smetnja okruženju, kazala Sudžumova
Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, nakon žalbe "Ericssona" i AVC-a iz Sarajeva Komisija za razmatranje žalbi daje nalog Komisiji imenovanoj od strane Ministarstva da uradi evaluaciju tenderske procedure, što je i učinjeno, ali se došlo do istih saznanja i zaključka da najbolju ponudu ima konzorcijum na čelu sa "Unis telekomunikacijama" iz Mostara.
"Sve je to otišlo prema Komisiji za razmatranje žalbi, ali oni onda žaliocima sugerišu da iznajme ekspertsku kuću koja će uraditi vještačenje i koja će dati mišljenje da li je dobro što je Komisija uradila", kaže Milanka Sudžum, šef Odsjeka za komunikacije u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH.
Žalioci prihvataju sugestiju i angažuju Elektrotehnički fakultet, ali na ovo vještačenje primjedbe stavljaju i eksperti Javnog RTV sistema u BiH i firma "Lanako", koja zajedno sa "Unis telekomunikacijama" čini konzorcijum.
Nezvanično saznajemo da se glavna primjedba odnosila na to da su pojedini članovi Komisije koja je radila vještačenja bili angažovani na projektima koje je radila firma "Ericsson - Nikola Tesla" iz Zagreba.
"Na kraju je usvojena žalba i prihvaćeno vještačenje, a nama je dostavljeno rješenje u kojem nas obavještavaju da poništavaju i drugi postupak", kaže Sudžumova.
U Komisiji za razmatranje žalbi BiH juče nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje zbog čega se tender za nabavku opreme za digitalizaciju stalno "obara".
Sudžumova ističe da BiH može imati velikih posljedica zbog kašnjenja u procesu digitalizacije jer EU analogni signal gasi 16. juna 2015. godine.
"BiH više ne bi mogla da prima i šalje signal u eter. Bili bismo smetnja za ljude u okruženju gdje bi se neki naši linkovi koristili za prenos signala za dalje i ne bismo samo bili crna rupa na Balkanu koja ne bi mogla da primi i šalje digitalni signal, nego bismo bili smetnja okruženju", kaže Sudžumova.
Do 2015. godine sve će zemlje u EU preći na digitalno emitovanje, što je i obaveza BiH, koja je već jednom revidirala svoju strategiju i prolongirala rokove za prelazak sa analognog na digitalno emitovanje signala.
Neophodna i korporacija
Projekat digitalizacije u BiH vrijedi više od 37 miliona KM i uglavnom se odnosi na kupovinu infrastrukturne opreme koja bi trebalo da bude vlasništvo države BiH.
Međutim, postavlja se pitanje ko će upravljati i raspolagati tom imovinom jer ne postoji korporacija javnih RTV servisa, na čije osnivanje su se vlasti u BiH zakonom obavezale još prije više od šest godina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.