BiH

Rad Suda i Tužilaštva BiH izvor dodatne destabilizacije

Rad Suda i Tužilaštva BiH izvor dodatne destabilizacije
Rad Suda i Tužilaštva BiH izvor dodatne destabilizacije
N.N.

Beograd - Učesnici međunarodnog skupa u Beogradu zaključili su danas da rad Suda i Tužilaštva BiH nije doprinio uspostavljanju pravde i da je bio pristrasan prvenstveno u korist bošnjačko-muslimanske strane, što je izvor stalnih tenzija i dodatne destabilizacije prilika u BiH.

Učesnici skupa "Sud i Tužilaštvo BiH u kontekstu /de/stabilizacije Republike Srpske" saglasili su se da Srpska ima pravo da raspiše referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Na referendumu bi građani Srpske imali mogućnost da se demokratski izjasne ukoliko se prije isteka zakonskih rokova za njegovo raspisivanje ne postignu opipljive i od relevantnih međunarodnih faktora garantovane temeljne reforme rada i mandata Suda i Tužilaštva BiH.

"Niko nema pravo da ospori osnovno ljudsko i građansko pravo građanima Republike Srpske da, putem referenduma, javno izraze svoju demokratsku volju, i svi napori u tom pravcu krše osnovna demokratska prava zasnovana na univerzalnim vrijednostima i poveljama koje su postale sastavni dio evropskog demokratskog poretka i njegovih vrijednosti", navodi se u zaključcima.

Učesnici skupa istakli su da je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH bilo u suprotnosti sa Dejtonskim soprazumom zato što Ustav BiH /Aneks 4/ ne predviđa postojanje centralnih pravosudnih organa i određuje da pravosuđe ostane u isključivoj nadležnosti entiteta.

"Način kako su centralni pravosudni organi uspostavljeni takođe je protivustavan zato što je to postignuto dekretom visokog predstavnika oslanjajući se na fikciju bonskih ovlašćenja, umjesto na način koji je Ustavom predviđen, saglasnošću entiteta", navodi se u zaključcima.

Eminentni stručnjaci iz Rusije, Srbije i Republike Srpske zaključili su da takozvana bonska ovlašćenja i njihova "/zlo/upotreba" od visokih predstavnika u BiH predstavljaju permanentni napad na Dejtonski sporazum i njegovu degradaciju.

To je, kako je zaključeno, uz konstantno prekoračenje dejtonskih ovlašćenja visokih predstavnika, faktor stalne destabilizacije BiH, a kako je ukazano, osnivanje Suda i Tužilaštva BiH je upravo posljedica ove silom nametnute anti-dejtonske situacije.

"Opisana permanentna degradacija Dejtonskog sporazuma, i to prvenstveno od zapadnih sila i Turske, prvenstveno je usmjerena na slabljenje Republike Srpske i njeno postepeno utapanje u centralizovanu BiH, kakvu Dejtonski sporazum ne poznaje i čiji je pokušaj stvaranja bio i osnovni razlog za izbijanje rata u BiH 1992. godine", zaključili su učesnici skupa.

U zaključcima se ističe da je, uprkos svemu, rukovodstvo Republike Srpske od 2011. godine pokazivalo spremnost na postizanje kompromisa u vidu reforme institucija Suda i Tužilaštva BiH, ali to do sada to nije dovelo ni do kakvih reformi, čak i uz napore i posredovanje EU.

Zaključeno je da je rukovodstvo prvenstveno zbog tih razloga poseglo za institutom referenduma, gdje bi građanima Republike Srpske bilo omogućeno univerzalno demokratsko pravo da se o pitanju dalje svrsishodnosti Suda i Tužilaštva BiH, ali i o širem pitanju nedemokratskog i antidejtonskog načina nametanja zakona u BiH, javno izjasne.

To bi, kako se navodi u zaključcima, učinili putem referendumskog pitanja "Da li podržavate neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnute zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?".

Kecmanović: Od referenduma se pokušava napraviti bauk

Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, koji je izjašnjavanje o vraćanju otete dejtonske nadležnosti u izvorne okvire entiteta, zlonamjerno se tumači kao korak do secesije da bi se od njega napravio bauk koji kruži regionom, rekao je u Beogradu senator Republike Srpske Nenad Kecmanović.

On je na međunarodnom skupu "Sud i Tužilaštvo BiH u kontekstu /de/stabilizacije Republike Srpske" ukazao na to da, uprkos otimanju entitetskih nadležnosti, nametanju zakona, uvođenju novih institucija i smjenjivanju političara, BiH nije postala funkcionalnija.

Kecmanović, koji je i politički savjetnik predsjednika Republike Srpske, rekao je da je nekadašnji visoki predstavnik EU za bezbjednost i spoljne poslove Ketrin Ešton prijedlogom da se umjesto referenduma o samostalnosti prije četiri godine pokrene strukturalni dijalog o pravosuđu, priznala opravdanost zahtjeva Republike Srpske.

On je podsjetio da se, međutim, sa strukturalnim dijalogom ništa nije dogodilo tokom četiri godine jer ni bošnjačka strana niti visoki predstavnik u BiH Valentin Incko "nisu htjeli da se problem riješi ni na taj način".

"Pošto je Srpska na to odgovorila novom odlukom o referendumu, čitava priča se ponavlja. Ne zna se šta je veći cinizam: da li kad Incko srpsko insistiranje na izvornom Dejtonu optužuje kao antidejtonsko ili tvrdnja sa iste adrese da su poslanici Narodne skupštine Republike Srpske izglasali nametnute zakone i tako i sami participirali u reviziji Dejtona", naglasio je Kecmanović.

On je istakao da Incko nije pokušao da objasni kako to da vraćanje jedne otete dejtonske nadležnosti u izvorne okvire entiteta može da bude korak do secesije i ukazao da ni deklaracija vladajuće stranke o velikom referendumu, kao krajnje sredstvo, koji je uslovno najavila za 2017. godinu, ne pominje nezavisnost nego samostalnost Republike Srpske u okviru BiH kao konfederacije ili unije.

Kedmanović je ukazao da dužnost Incka "i nije da bilo šta riješi u BiH, nego baš obratno - njegovo je da povremeno prijeti Srbima, da Bošnjacima osvježava lažne nade i da za Hrvate traži i ne nađe rješenje".

"Drugim riječima, da čuva simetriju nezadovoljstva, održava konflikt i zamlju u dvorištu Evrope uvijek drži, kako bi sam rekao, nad provalijom novog građanskog rata, koji bi opet jedino Amerikanci mogli da zaustave", zaključio je Kecmanović.

 

Savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević istakao je na skupu da je osnovni problem kada je riječ o radu Suda i Tužilaštva BiH u tome što u Ustavu BiH uopšte ne postoji ustavni osnov za Sud i Tužilaštvo BiH.

Kovačević je naveo da je Sud BiH nametnuo visoki predstavnik svojim zakonom i naglasio da Republika Srpska želi "da se to pitanje riješi i da se taj zakon donese u parlamentarnoj proceduri".

"Ono što posebno zamjeramo tom sudu jeste retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH, kada su osumnjičeni kažnjavani retroaktivno prema Krivičnom zakonu BiH, jer nije primjenjivan Krivični zakon bivše SFRJ kao zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnih djela", rekao je Kovačević.

On je istakao da je za razliku od sudova u entitetima, okružnih i kantonalnih sudova, koji su pirmjenjivali Krivični zakon bivše SFRJ, Sud BiH to radio sve dok Sud u Strazburu nije utvrdio da Sud BiH krši član 6 Evropske konvencije retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH.

Kovačević je objasnio da je Ministarstvo pravde Republike Srpske napravilo radnu verziju zakona o Sudu BiH, koja je prihvaćena na ministarskoj konferenciji u Briselu, kao verzija koja bi mogla poslužiti za novi zakon o Sudu BiH.

"Ona bi trebalo da rješava pitanja na način kako su opšteprihvaćeni standardi u zemalja koje imaju razvijenu demokratiju. Dakle, i prvostepeni sud, drugostepeni sud, i ukida se institut preuzimanja predmeta, jer po sadašnjem zakonu Sud BiH može u svakom momentu preuzeti i predmete, koji su u isključivoj nadležnosti entitetskih sudova", rekao je Kovačević.

Direktor Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović istakao je da građani Republike Srpske u BiH nisu slobodni i ravnopravni pred Sudom i Tužilaštvom BiH.

"Zato što Sud i Tužilaštvo nisu u skladu sa Ustavom i zato što je naša borba za poštovanje slova Dejtona, a ne `duha Dejtona`, borba za ravnopravnost i borba za uspostavljanje sudstva i tužilaštva u BiH u skladu sa Ustavom", rekao je Cicović.

On je naglasio da samo tako uspostavljeni nepristrasan Sud i Tužilaštvo može biti garant mira i stabilnosti u BiH i regionu, ali i primjer drugim narodima i entitetima u "zemljama slične nepravde".

Čavoški: Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH je potpuno legitiman

Akademik Kosta Čavoški istakao je danas da je referendum za koji se zalaže Republika Srpska potpuno legitiman jer Sud i Tužilaštvo BiH nisu predviđeni Dejtonskim sporazumom nego nametnuti dekretima koje su protivustavno donosili visoki predstavnici.

“Kako je to protivustavna tvorevina, ona treba da se ukine”, poručio je Čavoški na međunarodnom tematskom skupu u Beogradu pod nazivom “Sud i Tužilaštvo BiH u kontekstu (de)stabilizacije Republike Srpske”.

Čavoški je napomenuo da je antiustavno bilo i formiranje distrikta Brčko.

“Oni koji su protiv referenduma zapravo zastupaju ili američku politiku ili drugih velikih sila ili interese muslimana u BiH. Sramota je kad to čine i pojedine nazovi srpske stranke u BiH”, rekao je Čavoški.

On je istakao da referendum ne predstavlja nikakvu opasnost za bezbjednost BiH i da bi “sve bilo u savršenom redu i miru ukoliko bi se referendum sproveo i ukinuo Sud i Tužilaštvo BiH”.

“Ustavni sud je preuzeo nadležnost kao revizioni svih sudova i u jednom i drugom entitetu, tako da BiH već ima mogućnost da utiče na srpske odluke i nije potrebna posebna sudska instanca”, rekao je Čavoški.

Profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Spasoje Tuševljak istakao je da je međunarodna zajednica svojom politikom u BiH uslovila lošu ekonomsku situaciju, zbog destrukcije mehanizama koji bi entitetima omogućili samostalnu ekonomsku politiku.

Profesor Univerziteta u Kragujevcu Zoran Čvorović ocijenio je da je uređenje BiH protivpravno pretvoreno iz realne unije u federaciju.

“Svedoci smo da se u odnosu na izvorni dejtonski ustavni tekst državno uređenje u BiH drastično promijenilo posebno uvođenjem Suda i Tužilaštva BiH. Dejtonski sporazum uređuje BiH kao realnu uniju, a njoj ne priliči postojanje sudske vlasti na nivou konfederalne zajednice, odnosno realne unije”, rekao je Čvorović.

On je ocijenio da bi strane potpisnice Dejtonskog sporazuma – Srbija kao nasljednica SRJ, Hrvatska, BiH, kao i njeni entiteti, te zemlje svjedoci – garanti, posebno Ruska Federacija, morali da intervenišu i spriječe protivpravnu promjenu državnog oblika BiH na jednostran način bez dogovora sa drugim ugovornim stranama.

Filimonova: Refendum instrument za očuvanje srpskog naroda

Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH je instrument za očuvanje srpskog naroda i ne postoje nikakve međunarodne odredbe koje bi mogle da ga spriječe ili zabrane, izjavila je u Beogradu glavni i odgovorni urednik moskovskog Fonda strateške kulture Anja Filimonova.

Ona je na otvaranju međunarodnog skupa "Sud i Tužilaštvo u kontekstu /de/stabilizacije Republike Srpske" u Beogradu rekla da je referendum veoma važna stvar za Zapad, zato što je Zapad formirao sistem protektorata različitog stepena potčinjenosti na Balkanu, a tako i za Republiku Srpsku i za srpski nacionalni korpus na Balkanu.

Filimonova je objasnila da se to dešava u uslovima geopolitičkog preloma, prije svega, u regionu Bliskog istoka, koji je veoma tijesno vezan sa regionom Balkana, naročito zbog bezbjednosnih izazova u vezi sa vehabijskim pokretom.

Ona je na skupu u beogradskom Medija centru podsjetila da na Balkanu postoji oko 100.000 praktično aktivnih sljedbenika vehabijskog pokreta i oko 4.000 aktivnih boraca vehabista, koji su u svakom trenutku spremni da krenu u "sveti rat".

"Postoji oko 28 aktivnih centara u BiH, postoji izričita sprega između vlasti i bezbjednosnog sistema BiH sa liderima i finansijerima vehabijskog pokreta. Sve to ne može, a da ne izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa tim šta ako Zapad nastavi politiku suštinskog rušenja Republike Srpske lišavanjem prava koje ona izvorno ima po Dejtonskom sporazumu", navela je Filimonova.

Ona je upozorila da će ako Republika Srpska bude urušena, onda biti urušena i granica vehabijskog pokreta, "koju Zapad svjesno formira i razvija u BiH".

Kako je ukazala, Srbija će onda, kao najjača država na Balkanu, biti praktično u kandžama vehabija - sa jedne strane onih u BiH, sa druge vehabija Raške oblasti i vehabija sa Kosmeta, koje su međusobno veoma tijesno povezane.

Filimonova je istakla da se može reći da je referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH instrument za očuvanje srpskog naroda.

"Možemo reći da je referendum instrument za očuvanje srpskog naroda i neotuđivog, demokratskog, legitimnog prava srpskog naroda na iskazivanje volje. Ne postoje nikakve međunarodne odredbe, koje bi mogle da spriječe ili zabrane referendum. Referendum srpskog naroda je neotuđivo, izvorno pravo srpskog naroda kao bilo kojeg naroda na iskazivanje volje", poručila je Filimonova.

Ona je ocijenila da je odluka Ustavnog suda BiH da ukine Dan Republike Srpske sramna i diskriminatorska odluka, koja je uperena na skraćivanje prava, na ponižavanje srpskog naroda.

Filimonova je ocijenila da je to samo nastavak višedecenijskog procesa uskraćivanja prava Srbima na Balkanu.

"To je samo još jedna od tačaka u tom procesu. Ta odluka mora da bude poništena, a Republika Srpska mora da krene u jačanje sopstvenog suvereniteta, zato što je to u ovim geopolitičkim trenucima jedino sredstvo za očuvanje Srba na Balkanu", zaključila je Filiomonova.

Skup, na kome učestvuje više eminentnih stručnjaka iz Srbije, Rusije i Republike Srpske, organizuju Predstavništvo Srpske u Srbiji i moskovski Fond strateške kulture, s ciljem da se javnost Srbije bliže upozna o ovoj temi, čiji će se rasplet odraziti na stabilnost i budućnost BiH, Srpske, Srbije i regiona.

 

 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije