BANJALUKA- Postojalo je mnogo zainteresovanih u SNSD-u koji su željeli da dobiju kandidaturu za gradonačelnika, ali konačna odluka donesena je demokratski, unutar stranke, rekao je Igor Radojičić, kandidat te stranke za gradonačelnika Banjaluke.
"Poštujem da može biti i drugih zainteresovanih kandidata i unutar i oko SNSD-a, ali ovo je rezultat prijedloga iz baze, što je meni veoma važno", rekao je on.
Dodao je da ima tim ljudi i iz SNSD-a i nestranačke ličnosti s kojim će zajedno voditi grad ako postane gradonačelnik.
NN: Dugo se niste pojavljivali u javnosti, pa je bilo puno spekulacija, počevši od toga ko će biti kandidat za gradonačelnika ispred SNSD-a. Pa se svašta pričalo, kao što ste i sami čuli. Te, biće žena, te biće kandidat DNS-a... Šta je od svega toga istina?
RADOJIČIĆ: Tačno je to da smo mi po našem planu i redoslijedu aktivnosti vodili od februara u Gradskoj organizaciji SNSD-a i da smo imali svoje rokove koji su pratili rokove Izborne komisije i Izbornog zakona. Radili smo potpuno iz baze i prijedlozi kandidata za gradonačelnike i odbornike su dolazili iz naših organizacijskih oblika. Dali smo potpuni unutarstranački demokratski pristup. Krajem aprila imali smo dva prijedloga za gradonačelnika i oko 150 imena kandidata za odbornike. Sada smo tu priču doveli do kraja demokratskim glasanjem na sjednici Gradskog odbora uz podršku i potvrdu od strane predsjednika partije, koji je ovlašteno lice da zastupa partiju pred CIK-om. Naravno, u vezi s tim se plelo izuzetno mnogo priča i spekulacija, bilo je dijelom interesantnih i tačnih zapleta, ali puno više toga je bilo u stilu španske serije!
NN: Spomenuli ste dva kandidata za gradonačelnika?
RADOJIČIĆ: G. Slobodan Gavranović i ja smo bili predloženi u organizacijama SNSD-a, a juče (utorak) smo na sjednici Predsjedništva odlučili o jednom kandidatu.
NN: Da li je tačno da je bilo pokušaja lobiranja za neke druge kandidate koji bi bili mimo Gradske organizacije?
RADOJIČIĆ: Veoma je interesantno ko će biti kandidat najjače partije za gradonačelnika u Banjaluci i nesumnjivo je da postoji mnogo zainteresovanih koji bi željeli da dobiju kandidaturu. Ono što je jedino službeno i zaista objektivno jeste postupak o kojem govorim. U tom postupku ne samo da nismo imali nikakvih formalnih problema unutar stranke, jer smo imali vrlo visoku saglasnost o svemu, već ne bih rekao da je bilo bilo kakvih većih unutarstranačkih potresa. Poštujem da može biti i drugih zainteresovanih kandidata i unutar i oko SNSD-a, ali ovo je rezultat prijedloga iz baze, što je meni veoma važno.
NN: Ono što je u zadnje dvije godine najviše izazvalo bure u vezi s Vama jeste pitanje treba li g. Dodik i dalje da bude predsjednik SNSD-a. Bilo je i nekakvih tvitova i puno neformalne priče i medijskih spekulacija...
RADOJIČIĆ: S moje strane to nijednog momenta nije osporeno osim što su neki spekulisali o tome. Mi smo dugi niz godina vrlo blisko sarađivali i po stranačkoj liniji kao predsjednik i potpredsjednik ili predsjednik i generalni sekretar, i u državnoj ulozi kao predsjednik Republike ili Vlade, kad je riječ o g. Dodiku, odnosno predsjednik NS RS, što sam ja bio skoro devet godina. Sve to vrijeme bili smo u izuzetno bliskoj i dinamičnoj komunikaciji. U zadnje dvije godine ja nisam ni na jednoj od takvih dužnosti, tako da je nivo te komunikacije samim tim bio bitno smanjen. Nije nikakva tajna da smo o nekim pojavama, bilo stranačkim, bilo društvenim, imali različita gledanja u proteklih godinu i po dana. Na kraju krajeva, ja sam o tome govorio i na saboru stranke, kao mjestu na kojem o unutarstranačkim stvarima i treba da se raspravlja. Nikada nismo došli u situaciju da, i pored nekih ozbiljnih i kritičkih razgovora koje smo imali, prekinemo našu saradnju. Uvažavamo se i onda kada imamo različita mišljenja, što je rezultovalo i njegovom podrškom ovoj kandidaturi, koja je došla, kao što kažem, iz baze.
NN: Možda bi tih spekulacija bilo i manje da se Vi niste povukli iz javnosti. Kada su novinari pokušavali da s Vama stupe u kontakt, Vi ste ih izbjegavali, pa je dolazilo do različitih spekulacija, koje su rasle...
RADOJIČIĆ: Naravno, treba imati na umu i formalnu i neformalnu stranu priče. Formalno, novinari su skoro devet godina navikli na jednog veoma dinamičnog predsjednika NS RS, koji je komentarisao sve i koga su pitali sve i svašta. To su bile hiljade izjava i pitanja. To je bila jedna izuzetno dobra saradnja. Od novembra 2014. ja nisam predsjednik parlamenta, a od ljeta prošle godine nisam ni potpredsjednik partije, tako da te dvije osnovne pretpostavke, da biste imali razloga da se pojavljujete u medijima, više ne postoje. Posvetio sam se uglavnom Gradskoj organizaciji i radu u SNSD-u u Banjaluci, a interesovanje medija za to je znatno manje. Oko nekih drugih društvenih tema i procesa u određenom momentu imao sam različito gledanje i imam različita gledanja u odnosu na neke stranačke stavove, ali nisam smatrao da je potrebno da se sa strankom raspravljam putem medija.
NN: Protivkandidat Vam je Dragan Čavić. Kakvo imate mišljenje o njemu? Vi ste obojica rođeni u Banjaluci ili...?
RADOJIČIĆ: Ne, ne... Čavić je, mislim, rođen u Zenici, ali to, na kraju krajeva, nije ni važno. Inače, postoji puno pogrešnih pretpostavki. Ja sam gledao i po internetu različite komentare, pa sam čitao da sam ja došao u Banjaluku, a da je Dragan Čavić rođen u Banjaluci. Mi smo obojica još kandidati za kandidate. Znaćemo ko su zvanični kandidati kad se registrujemo u CIK-u, kada se podnesu kandidatske liste i kad ih CIK ovjeri. Vidjeli smo da je NDP imao dosta poteškoća i da su im u petnaestak opština odbijene kandidature. Poštujem ko god bude opozicioni kandidat ili kandidati i s te strane nemam nikakvog opterećenja. G. Čavić je odličan opozicioni poslanik, vjerovatno najistaknutiji. On je vrlo angažovan i temeljit u pripremi za taj dio posla. Mi smo u periodu od oko šest mjeseci dosta korektno sarađivali kad je on bio predsjednik Republike. Međutim, neki njegovi politički stavovi, koji su izrazito negativni prema vlasti i društvenim pojavama i koji u svemu vidi samo crno i loše, su nešto s čim ne mogu da se složim. U svakom slučaju, ako on bude kandidat, ako u ovoj kampanji usmjerimo raspravu na stvarne i ozbiljne teme, korist može biti za čitav grad. Moja namjera nije da kampanja ide u ličnu diskvalifikaciju ili u prljavom smjeru. Do njega je i opozicionih kandidata kakav će smjer svoje kampanje izabrati.
NN: On je više puta nagovještavao da će njegova kampanja biti lakša jer samo treba da ukazuje na sve loše u Banjaluci za ove godine koliko SNSD vlada gradom.
RADOJIČIĆ: To je ozbiljna stvar u vezi s kojom se ne slažemo. Banjaluka je svoje lice u proteklih 15 godina promijenila dramatično. Onaj ko pogleda kako je Banjaluka izgledala, recimo, do 2000. godine, a kako izgleda danas na svakoj tački - od Manjače do centra grada - može da nađe stotine primjera koliko se ovaj grad promijenio u pozitivnom smislu. To je u velikoj mjeri zasluga i lokalnih i republičkih vlasti vođenih SNSD-om. Mogli bismo nabrajati od stotina kilometara asfaltiranih puteva, novih fabrika vode, vodovoda i kanalizacije na nizu mjesta u gradu, pa do administrativnih centara, bazena... more toga je izgrađeno, od strane jednog ili drugog nivoa vlasti, pa i samih građana, naravno. Ovaj grad se toliko transformisao i de fakto i de jure postao glavni grad RS. Naravno, mislim da treba sada gledati i korak dalje i ne samo razvijati administrativni centar, već i druge funkcije - ekonomske, trgovinske, turističke, kulturne, sportske...
NN: Prije nego Vas pitam za planove, htio sam dodati da je g. Čavić vjerovatno mislio na afere o kojima se pisalo - od "Picinog parka", "Poljoprivredne škole" itd.
RADOJIČIĆ: Dobro, opozicija i jeste tu da insistira na svemu onom što ne valja i na svemu onom što treba da se popravlja, pa i da često prenaglašava te teme. Ja uopšte ne mislim da je grad zapleten u niz afera, kao što se pokušava govoriti, ali vjerovatno ima stvari koje se mogu kritikovati. Ja sam u svom jučerašnjem (utorak) nastupu prilikom objavljivanja kandidature rekao da sam spreman da vrlo ponosno pokažem sve ono što je u proteklom periodu urađeno u gradu, a čega ima izuzetno mnogo, a da sam potpuno neopterećen u vezi sa svim što treba da se promijeni - od funkcionisanja Gradske uprave pa do infrastrukturnih, komunalnih i drugih pitanja.
NN: Šta je to što ćete ponuditi građanima?
RADOJIČIĆ: Imam jak tim i jaku ekipu, ne samo za izbornu kampanju, već tim koji će grad voditi i poslije. Gradonačelnik diktira tempo, treba da daje pravce razvoja i da ima određenu viziju, ali mora da ima tim. SNSD je u Banjaluci partija s 20.000 članova i ima potencijal svih struka i profesija. I mimo toga u radu sa mnom su ljudi i iz drugih političkih partija ili nisu uopšte politički opredijeljeni ili organizovani, jer tražimo ljude koji su stručni u različitim oblastima - od finansija do arhitekture i urbanizma. Jedan dio posla će se odnositi na organizaciju javnog sektora, dakle tu se misli i na Gradsku upravu i na javne ustanove i preduzeća, na potrebu određenih organizacionih promjena i unapređenje rada u širokom spektru koji se zove javni sektor. Drugi dio se odnosi na komunalni sektor i infrastrukturna pitanja. Za neke projekte ne treba novac, a za neke krupne infrastrukturne projekte potrebne su, naravno, ozbiljne finansije.
NN: Svuda na Balkanu, čini mi se, susrećemo isti problem da se naglašava personalno na uštrb institucionalnog, bez obzira na to je li u pitanju lokalna zajednica, entitet ili država...
RADOJIČIĆ: Tu ste potpuno u pravu. Razlog je jednostavan - Balkan je stalno u ratovima i previranjima, države nastaju i nestaju i ovdje doista ne postoji privilegija kakva je na Zapadu da jedna ista administracija traje sto godina i da funkcioniše nezavisno od toga ko je gradonačelnik, predsjednik, premijer ili slično. RS traje od 1991. godine, zato je naša administracija relativno mlada i u mnogim stvarima prilično neiskusna. Lokalna administracija ima malo dužu tradiciju, ali Banjaluka danas i Banjaluka prije 30 godina su dvije potpuno različite priče. Zaista su potrebni impuls i dinamika koje će diktirati onaj ko je u određenom momentu na vlasti. I važno je da se razmišlja dugoročnije i strateški, a ne samo na godinu-dvije ili na jedan mandatni period.
NN: I na kraju, da se malo odmaknemo od grada. Da li RS, BiH, region idu u dobrom smjeru u kontekstu svih problema koje imamo?
RADOJIČIĆ: Vjerujem da je većina građana u osnovi nezadovoljna i u Banjaluci i u BiH, ali i na čitavom Balkanu, koji ponovo vri, od krize u Hrvatskoj, pa do Makedonije, Grčke i Turske. Velika su ponovo previranja, i politička i ekonomska i socijalna. Mi smo dio te regionalne slike. Mnogo ljudi postavlja pitanja, od toga da li smo mirni i sigurni, pa do pitanja ekonomije, jer je talas zadnje ekonomske krize bukvalno potopio Balkan. A na sve to treba dodati još sve te naše lokalne probleme. Mi još u najvećoj mjeri koristimo infrastrukturu iz vremena bivše Jugoslavije. Sve to zahtijeva mnogo ulaganja. Time ćemo se ozbiljno baviti u narednom periodu.
Dobro je kad postoje građanske inicijative
NN: Kako gledate na proteste Banjalučana, recimo, zbog rampe za Banj brdo ili pitanja crkve u Boriku?
RADOJIČIĆ: Dobro je da postoje građanska angažovanost i građanska inicijativa. Nije dobro ako to neko pokušava da zloupotrijebi u političke svrhe. Kada je riječ o ovoj inicijativi u Boriku, moj prijedlog odbornicima SNSD-a bio je da je u Skupštini grada podrže, da se razmotre regulacioni planovi na čitavom širem području, da se vidi na kojoj lokaciji je parohiji potrebna crkva, a da se zadrži što je moguće više zelenih parkovskih površina i igrališta, što je u osnovi bio stav naših članova iz Borika. Ja sam prije ovakvog stava kontaktirao naše članove i aktiviste u Boriku i pitao ih za mišljenje. Mnogi od njih su bili potpisnici te inicijative, neki su bili i na razgovoru sa mnom. Zalažem se da se otvorenom komunikacijom traže rješenja za sve situacije, bez pristupa "ili - ili". Zašto mora biti da na kraju bude samo pobjednik i poraženi, zašto ne bi moglo da svi budu uključeni u rješavanje nekog konkretnog građanskog pitanja? Uvijek sam za to da se pokuša pronaći dogovor koji je za sve koristan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.