DOBOJ - NATO drži u svojim rukama čvrste temelje bezbjednosti i za ulazak neke zemlje u ovu alijansu nisu dovoljne samo želje, već moraju da budu sprovedene odgovarajuće reforme.
Poručeno je to na jučerašnjoj javnoj tribini na temu "Prednosti članstva u NATO-u", koja je održana u Doboju.
Brane Janković, bivši član misije BiH pri NATO-u, naglasio je da NATO nudi svojevrsni bezbjednosni kišobran i da je na tom putu potrebno sprovesti brojne reforme. Prema njegovim riječima, put ka NATO-u je složen i zahtjevan posao, odnosno nije posao koji se radi od danas do sutra.
"U NATO ne možete da uđete ako samo izrazite želju za to, jer ona nije dovoljna. Ključno je da se uradi ono što je potrebno i da se sprovedu određene reforme", naglasio je Janković.
Prema njegovim riječima, pokazalo se da se prvo radi reforma odbrambenog sistema.
"Na tom putu u BiH je dosta urađeno kad je riječ o reformi odbrambenog sistema, odnosno Oružanim snagama BiH", istakao je Janković. Naglasio je da u BiH postoje usvojeni dokumenti, u kojima su se nadležni u BiH opredijelili za to da se pristupi NATO-u. Među njima je i odluka Predsjedništva da BiH treba da pristupi NATO-u i šta treba da se uradi na tom putu i ko kakve odluke treba da ispuni kako bi napredovala na tom putu.
Janković je podsjetio da je bezbjednost ključni i osnovni preduslov za sve ostale aktivnosti u svijetu, ocijenivši da je NATO omogućio Evropi poslije Drugog svjetskog rata da dobije relativno čvrst bezbjednosni kišobran i brzu ekonomsku aktivnost između zemalja.
Kaže da se BiH trenutno, kada je riječ o putu ka NATO-u, nalazi u predzadnjem stadijumu i da je, kada je riječ o akcionom planu za članstvo, potrebno da se riješi pitanje raspodjele vojne imovine.
"To još nije riješeno, ali i kad bi se riješilo, to ne znači da bi zemlja mogla odmah sutradan u NATO", rekao je Janković.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose, rekao je da je ova tema posljednjih godina postala osjetljiva. Naglasio je da aspiracije za članstvo BiH postoje u mnogim odlukama, ali ih nema u civilnom društvu.
"Okupljanje oko NATO-a je u izvjesnom periodu postalo pitanje kolektivne bezbjednosti, a činjenica je da je BiH ranije išla brže na tom putu ka NATO-u nego danas", rekao je Šolaja.
Podvukao je da iz dana u dan postaje sve jasnije da vojska iz jedne zemlje ne može da garantuje bezbjednost a da nije u zajednici s nekim. Šolaja je podsjetio i na to da se u NATO-u odlučuje konsenzusom.
Zašto NATO?
"Nezavisne novine" i "Glas Srpske" objavljuju seriju tekstova o ulozi NATO-a u izgradnji bezbjednosti i očuvanju mira na teritoriji koju čine zemlje članice, kao i o tome šta BiH dobija pristupanjem NATO-u, koje su prednosti članstva u ovoj organizaciji, te u kojoj fazi je proces priključivanja BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.