HAG - Bivši sekretar Srpske demokratske stranke u Bratuncu Milenko Katanić izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim tribunalom u Hagu da je za ubistvo stotina srebreničkih Muslimana, 13. jula 1995. u obližnjem selu Kravica saznao iste večeri.
Katanić je svjedočio da ga je o tome obavijestio Miroslav Deronjić koga je predsjednik Republike Srpske Karadžić postavio za civilnog komesara Srebrenice 11. jula 1995, na dan kada je Vojska RS zauzela taj grad.
Svjedok je u pisanoj izjavi uvedenoj u dokaze naglasio i da je Deronjić o zločinu u Kravici 13. jula obavijestio i Karadžića.
Toga dana u Bratunac su stigli autobusi sa stotinama Muslimana iz Srebrenice, a Deronjić mu je rekao da pukovnik VRS Ljubiša Beara u tom gradu traži mjesta za zatvaranje i "vjerovatno" ubistva zarobljenika, svjedočio je Katanić.
Karadžić, koji je bio i vrhovni komandant VRS, optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana. Po optužnici, snage pod njegovom kontrolom ubile su u skladištu zadruge u Kravici oko 1.000 zarobljenika.
Po Katanićevom iskazu, pukovnik Beara, oficir za bezbjednost Glavnog štaba VRS, iz Deronjićeve kancelarije je 13. jula 1995. od nekoga telefonom tražio gorivo.
Tribunal je Bearu 2010. osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici. Ta presuda nije pravosnažna.
Pošto su autobusi sa stotinama zarobljenika stigli u Bratunac, Deronjić je, po izjavi Katanića, uz pomoć Karadžića isposlovao da Muslimani ne ostanu i ne budu ubijeni u tom gradu što su, kako je zaključio iz Deronjićevih riječi, planirali Beara i komandant VRS Ratko Mladić.
Zarobljenici su odvedeni 14. jula 1995, ali su u bratunačkoj osnovnoj školi, gdje su neki od njih bili zatvoreni, ostala tijela oko 30 ubijenih, rekao je svjedok.
Tokom unakrsnog ispitivanja Karadžić je sugerisao, a Katanić prihvatio, da se u vrijeme boravka zarobljenika u Bratuncu nije znalo da će oni biti ubijeni.
"Radilo se o zatvaranju zarobljenika, nije se tada znalo da će biti ubijeni", kazao je svjedok, negirajući da je ubistva ikada pominjao u izjavama tužiocima.
Na sugestiju optuženog, Katanić je potvrdio da je samo "pretpostavljao" da je Karadžić pomogao Deronjiću da se zarobljenici iz Bratunca prebace u okolinu Zvornika, suprotno prvobitnoj namjeri pukovnika Beare i generala Mladića.
"Da sam ja rekao Deronjiću da bi zarobljenici trebalo da budu ubijeni, on bi to vama rekao", sugerisao je Karadžić, a Katanić je odgovorio da to od Deronjića nikada nije čuo.
Karadžić je sugerisao i da ni Deronjić nije znao da će srebrenički Muslimani biti pobijeni, a svjedok je odgovorio da "građani" to nisu znali.
Miroslav Deronjić je pred Tribunalom 2004. osuđen na 10 godina zatvora pošto je priznao krivicu za zločin nad Bošnjacima u selu Glogova kod Bratunca. Zatim je svjedočio u više suđenja optuženima za genocid i druge zločine u Srebrenici.
Svjedočio je da mu je 13. jula 1995. pukovnik Beara, pod uticajem alkohola, u njegovoj kancelariji u Bratuncu rekao da će svi bošnjački zarobljenici iz Srebrenice biti strijeljani po naredbi "sa najvišeg mjesta".
Deronjić je 2007. umro u zatvoru u Švedskoj, gdje je izdržavao kaznu. Tribunal je međutim, u više naknadnih procesa, uključujući i Karadžićev, prihvatio njegovo svjedočenje kao dokaz optužbe.
Suđenje Karadžiću se nastavlja u ponedjeljak, 13. februar.