SARAJEVO, BANJALUKA - Tržište lažnih lijekova u BiH na godišnjem nivou vrijedno je 300 miliona evra, a njih najčešće transportuju autobusima.
Potvrdili su ovo na međunarodnoj radionici održanoj nedavno u Zagrebu, čija je tema bio kriminal u javnom zdravstvu, gdje je istaknuto da postoji velika mreža za transport po bivšoj Jugoslaviji.
Kako je istakao jedan od predstavnika "Pfizera", proizvođača vijagre, zemlje na Balkanu nisu samo tranzitni putevi za krijumčarenje lažnih lijekova, već u nekima od njih postoje i lokalne laboratorije za njihovu proizvodnju. Krijumčarenje lažnih lijekova vrši se avionskim, drumskim i poštanskim saobraćajem.
"Krivotvorenje lijekova donosi visoku profitabilnost sa malim ulaganjima i niskim rizikom za sudsko gonjenje i kažnjavanje, a nerijetko iza svega stoji međunarodna mreža organizovanog kriminala. Zato je potreban policijski odgovor na međudržavnom nivou, a to zahtijeva koordiniran rad zdravstva, carine, policije i industrije", stoji u Informaciji o uvozu i izvozu farmaceutskih proizvoda za period od 2007. do oktobra prošle godine Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Mnoge od krivotvorenih tableta u EU su porijeklom iz Indije, koja je jedan od glavnih snabdjevača supstancom za sve evropske proizvođače, pa tako i za BiH, koja supstance mora kupovati jer za istraživanje i proizvodnju nema ni uslove ni novac.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, je kazao da je u prvih 11 mjeseci prošle godine oduzeto malo nelegalnih lijekova, a tableta vijagre u vrijednosti od 1.500 KM.
"Imamo veoma dobru saradnju s Agencijom za lijekove, koja nama dostavlja podatke o registrovanim lijekovima i registrovanim rizičnim lijekovima u BiH. Na taj način imamo uvid za svaki lijek koji se uvozi", istakao je Kovačević.
Nataša Grubiša, direktor Agencije za lijekove BiH, kazala je da na tržištu BiH, u legalnom distributivnom lancu, nema krivotvorenih lijekova.
"S obzirom na to da je Internet glavni put za distribuciju lažnih lijekova, mi smo pokrenuli kampanju kako bismo upoznali građane s opasnostima koje vrebaju ovakvim načinom kupovine lijekova", kazala je Grubiša.
Midhat Vehabović, predsjednik Komisije za krivotvorene lijekove BiH u Savjetu Evrope, smatra da je suvišno ponavljati priču da ima lažnih lijekova i da se već jednom treba krenuti sa kažnjavanjem onih koji se time bave.
"S obzirom na to da su kazne za ovakva krivična djela veoma velike, ako neko jednom plati tu kaznu onda će se teže upustiti ponovo u takve stvari. U ovoj oblasti imamo puno prostora za rad inspekcija, policije i sudova", naveo je Vehabović.
Iz policije RS i Brčko distrikta je saopšteno da nisu imali istraga u pravcu otkrivanja lažnih lijekova i njihove distribucije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.