STRAZBUR - Odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" i u utorak donesena odluka u predmetu "Zornić protiv BiH" mogle bi da sruše evropski dvodomi sistem, tvrdi sudija iz Poljske Kristof Vojček.
Vojček je, naime, izdvojio svoje mišljenje u predmetu "Zornić protiv BiH", obrazloživši da je i ova i odluka u predmetu "Sejdić i Finci" donesena na osnovu implicitne tvrdnje da ako drugi dom parlamenta ima široka legislativna ovlaštenja, mora biti biran na isti način kao i prvi dom, što podrazumijeva univerzalno građansko pravo glasa. Sudija Vojček je rekao da takvo obrazloženje može dovesti u pitanje ustavne sisteme u drugim dvodomim evropskim zemljama, ali i u samoj EU.
"I EU ima parlament koji se bira na osnovu univerzalnog, ali neravnomjernog prava na glasanje i kroz neizborni Savjet EU, koji takođe ima široka legislativna ovlaštenja. U tom kontekstu, može doći do ozbiljne sumnje da li konstitutivni sistem EU pada na testu koji je implicitno uspostavljen odlukom 'Sejdić i Finci'", navodi ovaj sudija, uz napomenu da bi, na osnovu predmeta "Metjus protiv Velike Britanije", Evropski sud za ljudska prava imao ingerenciju da donese obavezujuću odluku.
Prema njegovom mišljenju, i preambula Evropske konvencije za ljudska prava uzima u obzir i političko i drugo nasljeđe pojedinih zemalja, što, kako smatra, ova odluka ne čini. Osim toga, on smatra da evropske zemlje imaju različite prakse i rješenja, koja takođe treba da budu uzeta u obzir.
U obrazloženju odluke donesene u utorak upozoreno je da su odredbe iz Dejtonskog sporazuma o konstitutivnim narodima u BiH prevaziđene i više nema opravdanja da one ostanu na snazi. Objasnili su da su odredbe o konstitutivnim narodima bile opravdane 1995. nakon završetka brutalnog rata, ali da 18 godina nakon toga nemaju opravdanje.
"Danas više ne postoje razlozi da u Ustavu ostanu odredbe o konstitutivnim narodima. Došlo je vrijeme za politički sistem koji će omogućiti da svaki građanin BiH ima pravo da se kandiduje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda bez diskriminacije zasnovane na etničkom porijeklu i bez davanja posebnog statusa 'konstitutivnim narodima', koji isključuje nacionalne manjine i građane BiH", navodi se u obrazloženju odluke.
Zanimljivo je i dodatno pojašnjenje, u kojem se ističe da u bivšoj Jugoslaviji nijedan objektivni kriterijum poput jezika ili religijske pripadnosti nije tražen kao osnov na kojem bi bila utvrđena nečija etnička pripadnost.
"Taj tradicionalni sistem samoklasifikacije je preuzet i unesen u Ustav BiH onako kako postoji danas", navele su sudije.
U predmetu su, osim Vojčeka, sudile sudije iz Letonije, Finske, Kipra, Gruzije, Bugarske, te sudija Faris Fehabović iz BiH. Inače, objašnjeno je da odluka nije konačna i da vlasti BiH imaju rok od tri mjeseca da od Velike komore Suda zatraže da razmotri predmet i donese konačnu odluku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.