BANJALUKA - Sudeći prema sadašnjim stavovima političara, zakon o državnoj pomoći BiH, čije donošenje je jedan od glavnih uslova za sticanje mogućnosti da BiH aplicira za članstvo u EU, mogao bi biti novi kamen spoticanja na putu evrointegracija.
Za predstavnike RS neprihvatljivo je formiranje još jedne državne agencije koja bi bila nadležna za dodjelu državne pomoći kako to zahtijevaju uglavnom bošnjački političari.
Prema mišljenju političara u RS, to tijelo trebalo bi da radi po modelu Fiskalnog savjeta BiH, odnosno da u njegovom radu učestvuju po dva predstavnika entitetskih vlada, dva Savjeta ministara i jedan iz Brčko distrikta. Isto tako finansiranje tog tijela bi se vršilo na način da svaki entitet finansira svoje predstavnike. Sa druge strane, uglavnom bošnjački političari ističu da je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) predviđeno formiranje državnog tijela i da se ne treba baviti tehničkim stvarima, nego suštinom. Prema njihovom mišljenju, suština je da se radi o tijelu koje podrazumijeva da se s jednog mjesta odlučuje o pomoći privatnim i javnim kompanijama koja se dodjeljuje sa svih nivoa vlasti s tim da se poštuje načelo konkurentnosti kako neki ne bi bili u povlaštenom položaju u odnosu na druge.
Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, slaže se da je to jedan od važnijih uslova za sticanje mogućnosti da BiH aplicira za kandidaturu za članstvo u EU, ali da se protive novim institucijama na nivou BiH.
"Mislimo da ih ima previše, a da njihov efekat nije primjetan i samo se ogleda u trošenju novca. Smatramo da to treba urediti po modelu Fiskalnog vijeća i taj princip bi mogao biti prihvatljiv za RS", kaže Prodanović.
RS ne želi da to bude državna institucija koja bi se finansirala iz državnog budžeta
Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, navodi da je zakon "ako ćemo se na početku baviti tehničkim stvarima, a ne suštinom, osuđen na propast i ne treba ga ni usvajati".
"Ne radi se o prenosu nadležnosti i to su dezinformacije. Ako bi neko htio praviti problem onda je to iz nekih političkih pobuda. Kada je državna pomoć u pitanju, svu regulativu provode države članice i zaista ne vidim razlog da to nekome bude smetanja", kaže Magazinović.
Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kome je Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici dao rok od mjesec dana da predloži Nacrt zakona o državnoj pomoći, kaže da je sporno što RS ne želi da to bude državna institucija koja bi se finansirala iz državnog budžeta, ali naglašava da SSP kaže da to mora biti državna institucija.
"Postoje dva načina i viđenja situacije, a to je da se sa državnog nivoa finansira ta institucija, a drugi je, kako to RS želi, da svako svoje predstavnike u tom savjetu finansira", kazao je Tinjak i dodao da je sigurno da će biti državna institucija, te da je samo problem kako će se finansirati.
Tinjak naglašava da će se to morati riješiti, a ako ništa "parlament BiH će to imati pred sobom pa nek rješavaju".
Osnova zakona o državnoj pomoći jeste regulisanje opštih uslova, procedura za odobravanje, kontrolu i povrat nezakonito dodijeljene državne pomoći i izvještavanje o dodijeljenoj državnoj pomoći, u namjeri da se poštuju tržišna načela konkurentnosti i međunarodne obaveze BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.