Alarmantan epilog prekomjerne upotrebe stranih riječi: Guglamo da bismo lajkali

Prekomjerna upotreba stranih riječi, naročito onih iz engleskog jezika, unakažava i ugrožava srpski jezik.

Jezički stručnjaci se slažu da ova pojava narušava i mijenja leksički sistem, te da, dobrim dijelom, utiče i na gramatiku, a postoji bojazan da će, kao takav, većini postati nerazumljiv.

Da ova pojava na kulturu govora utiče negativno, slaže se i lingvista Milorad Telebak, koji kaže da je jezik potpuno zapušten te da niko ne vodi računa o njemu, pa ni škola, gdje se u osnovnom obrazovanju nauči nešto od gramatike i pravopisa, dok se u srednjem obrazovanju, uglavnom, uči samo književnost.

"Jezičku budućnost ima samo onaj jezik koji njegovi govorioci uče, znaju, njeguju, bogate, čuvaju i štite, a mi od toga ne radimo ništa i, prema tome, imamo neizvjestan kraj", upozorava Telebak, dodajući da ćemo nestati i mi i naš jezik, budemo li se prema njemu ovako odnosili.

Neki ljudi koriste strane riječi i tako skrivaju svoje nezanje, dok drugi hoće da pokažu kako su jako pametni, kaže Čavor

Kao jedan od razloga ove negativne pojave, Milanka Babić, profesor srpskog jezika na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, navodi zastupljenost društvenih mreža, kao i prihvatanje engleskog jezika od strane mladih koji vole nekonformizam u jeziku.

Babićeva objašnjava da smo pomodan narod, pa stoga rado prihvatamo ne samo riječi, nego i čitave konstrukcije iz anglističkih sfera.

"Naše društvo je izgubilo sistemsku brigu o jeziku, imamo pravilo upotrebe, a nijedna institucija ne brine o tome", objašnjava ona, dodajući da država nema nadzor nad jezikom te ne nameće pravila upotrebe kao obavezna u svim institucijama.

Ona je istakla da naši ljudi malo vole svoj jezik, jer smatraju da nije dovoljno moderan.

Krsto Čavor, profesor srpskog jezika i direktor Mješovite srednje škole "Petar Kočić" u Srpcu, smatra da je velika šteta ako se koristi tuđa, strana riječ, dok za nju postoji adekvatna zamjena u našem govoru.

"Neki ljudi koriste strane riječi i tako skrivaju svoje nezanje, drugi hoće da pokažu kako su jako pametni, a najčešće je uzrok tome što nema dovoljno jezičkih čistunaca, koji bi ukazivali na opasnosti ove negativne pojave", kazao je Čavor, dodajući da se dosljednom upotrebom svojih riječi u školama, vrtićima i sredstvima informisanja, može boriti protiv prekomjerne upotrebe tuđica te da to podrazumijeva veliki broj angažovanja stručnjaka za jezik.

Naši ljudi malo vole svoj jezik, jer smatraju da nije dovoljno moderan

Slično navodi i Mirjana Vlaisavljević, profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, koja kaže da treba biti veoma obazriv prema stranim riječima koje su prepravile naš jezik.

Smatra da svaki govornik srpskog jezika mora da bude svjestan da treba da čuva svoje duhovno blago.

"Moramo imati svijest o očuvanju našeg jezika. Kada pišemo neku riječ stranog porijekla moramo se zamisliti i prisjetiti da imamo svoju riječ", kazala je Vlaisavljevićeva, dodajući da se previše ide u žargon i anglicizme te da svaka firma pod engleskim nazivom predstavlja ustupak laganoj okupaciji stranog jezika.

Neki od prisvojenih izraza

•           Advertajzing - reklamiranje

•           Apdejtovati - ažurirati

•           Aplikacija - zahtjev, molba, prijava

•           Balans - ravnoteža

•           Destinacija - odredište

•           Džim - teretana

•           Fan - obožavalac

•           Fešn vik - nedjelja mode

•           Grejs period - period mirovanja

•           In - u modi, moderan

•           Kasting - audicija

•           Keš - gotovina

•           Konsalting - savjetovanje

•           Kul - dobar, lijep

•           Lajv - direktan, živ, uživo

•           Listing - spisak, popis

•           Mejkap - šminka

•           Mejkap artist - šminker

•           Miks - mješavina, kombinacija

•           Parti - zabava, prijem