Do diplomskog rada za dvije KM

Davud Muminović, Dragan Sladojević - 14.05.2012 20:00
Do diplomskog rada za dvije KM

SARAJEVO, BANJALUKA - Brojni sajtovi, od kojih je većina iz Srbije, nude srednjoškolcima i studentima iz regiona gotove maturske, seminarske, diplomske, pa čak i magistarske radove, koji mogu da se naruče na krajnje jednostavan način.

Iskustva pokazuju da te usluge koriste i "klijenti" iz BiH, a koliko se ova pojava ukorijenila pokazuje i činjenica da se ponuđači na razne načine bore jedni sa drugima, pa čak nude i tekstove po akcijskim cijenama.

Tako je na pojedinim sajtovima diplomske radove moguće kupiti i za oko dvije marke, a procedura je jednostavna, mnogo bezbolnija od višednevnog ili višemjesečnog "grijanja stolice".

Sve što učenik, student ili postdiplomac treba da uradi jeste da izabere tekst na temu koja mu odgovara, a zatim na određeni broj telefona pošalje SMS poruku. Zauzvrat će dobiti link sa kojeg može da preuzme rad. Drugi način je da mušterija novac uplati posredstvom banke, a rad dobije mailom.

Mnogi studenti ne vide ništa sporno u korištenju ovakvih sajtova, te smatraju da su to dozvoljene prečice prilikom studiranja.

"Dva puta sam radila seminarski na ovakav način. Znam da to nije baš sto odsto legalno. Kada dobijemo temu onda tražimo po internetu. Pronađemo temu koja nam najviše odgovara i onda je kupimo. Cijene nisu visoke: od nekoliko KM do nekoliko desetina KM", kazala je studentica sa Stomatološkog fakulteta u Sarajevu.

Studentica koja nije željela da joj spominjemo ime tvrdi da se njene kolege na ovakav način rada seminarskih radova odlučuju uglavnom zbog samih profesora.

"Nažalost, naši profesori se najčešće ne posvećuju dovoljno studentima. Teme koje nam zadaju za seminarske radove nisu interesantne. Često profesorima trebaju studentski radovi za njihove stručne radove. Oni nas faktički koriste", priča ova studentica.

Dodaje da su im profesori za seminarske radove davali da prevode stručne časopise sa engleskog jezika.

"Onda profesori to iskoriste u svojim naučnim radovima. Zašto onda da se student muči? Možda je zanimljivija priča kako profesori na ovakav način iskorištavaju studente", kazala je studentica.

Na specijaliziranim sajtovima, osim seminarskih, nude se i gotovi diplomski i magistarski radovi. Najviše tema ima iz oblasti ekonomije i prava. Studenti tvrde da je na ovim fakultetima ovakav način studiranja najprisutniji. Uzrok te pojave je što na ovim fakultetima ima previše studenata kojima se profesori ne mogu dovoljno posvetiti, tako da im je lakše da prevarom dođu do potrebnih radova.

"Drago mi je da me to pitate. Uopšte nisam znala da je to toliko eskaliralo", kazala je Melika Husić, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dok smo joj čitali naslove nekih od 2.000 tema za seminarske i diplomske radove iz oblasti ekonomije.

"Osnovna stvar kod seminarskih radova i eseja koje zadajem je da se puno radi i sarađuje sa studentima. Sve i da mi dođe taj prepisani rad, ja studenta toliko puta vraćam i tražim dorade da to na kraju bude originalan rad. Ova vrsta prepisivanja nije moguća ako se sa studentima radi", kazala je Husićeva.

Kao jedna od zaštita autorskih prava u akademskom svijetu na sarajevskom Ekonomskom fakultetu već nekoliko godina se koristi program "Turn it on".

"Kroz taj program prođu svi radovi i on detektuje da li i koliko ima dijelova koji se koriste, a koji nisu citirani. To je najbolji svjetski program i zahvaljujući njemu prevare nisu moguće. Nažalost, ovaj program prepoznaje samo radove na engleskom jeziku. Kod radova na našem jeziku profesori se moraju potruditi sami da otkriju varalice", kazala je Husićeva.

Tatjana Tapavički-Duronjić, profesor komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, redovno provjerava da li je rad koji student donese nastao pod sumnjivim okolnostima.

"Kada smo na fakultetu istraživali ovu pojavu saznali smo da ne postoji svest ni moralni osećaj da to nije u redu. Inače, bilo bi jako samouvereno da iko od profesora tvrdi da mu nikad ne bi promaklo kada bi student doneo rad s interneta. Ako me pitate da li proveravam kako su nastali seminarski radovi mojih studenata, odgovor je potvrdan", ističe ona.

Zorana Đurić, profesor srpskog jezika i književnosti iz Mrkonjić Grada, upozorava da nadležne institucije moraju da stave pod lupu takve sajtove.

"Nedopustivo je da učenici ili studenti na ovaj način dolaze do cilja. Maturski, seminarski i diplomski radovi služe kako bi se kroz lični trud i zalaganje krunisalo znanje", ocjenjuje Đurićeva.

I Jasmina Dizdarević, član Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, smatra da je ekspanzija ovakvih sajtova zabrinjavajuća.

"Osuđujem takvu pojavu. Vjerujem da, kao i u svim segmentima društva, postoji manevrisanje, pa tako i ovdje, tako da studenti vjerovatno koriste takve usluge", naglašava Dizdarevićeva.

Da ih i te kako koriste potvrdio nam je mlađi muškarac koji nam se javio na mobilni telefon, srbijanskog operatera, ali o detaljima nije želio pričati.

"Zovu Bosanci, raspituju se, naručuju, ali neću ja o tome da razgovaram za medije. Gde ste baš mene našli", upitao nas je ovaj muškarac, koji tvrdi da u svemu ovome nema ništa nelegalno, iako nijedan ovakav sajt nema adresu i grad u kojem žive administratori, niti fiksni telefon.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS osudili su pojavu sve većeg broja ovakvih sajtova i pozvali učenike i studente da ih ne posjećuju.

Asistent na Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu ističe da je ovaj način naučnog rada prisutan od samog početka ozbiljnijeg korištenja interneta.

"Odmah mogu prepoznati rad koji je urađen copy paste načinom. Dovoljno je samo ukucati jednu kompletnu rečenicu iz tog rada na Google i da se pronađe originalan rad. Uvijek je bilo prepisivanja, ne samo među studentima nego i među profesorima. Ti koji to rade misle da nekoga varaju, ali na kraju budu prevareni samo oni", kazao je asistent iz Sarajeva, koji nije htio da mu spominjemo ime, istakavši da se tom metodom najčešće koriste "vječiti studenti".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Za pomoć poplavljenom stanovništvu uplaćeno 14,3 miliona KM

    28.11.2014 17:43 - Fena

    BANJA LUKA - Na računima za pomoć u maju poplavljenom stanovništvu Republike Srpske do danas je uplaćeno 14.301.192,76 KM.

  • Vakcina »fluad« nije registrovana u BiH

    28.11.2014 16:38 - Srna

    BANJALUKA - Direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Nataša Grubiša rekla je Srni da vakcina "fluad" proizvođača "Novartis" nema dozvolu za stavljanje u promet u BiH, da ovaj lijek nije registrovan u BiH, te da nije mogao biti uvezen redovnim uvozom u BiH.

  • Nema novih slučajeva bolesti plavog jezika

    28.11.2014 12:56 - Srna

    BANJALUKA - Na području Republike Srpske u posljednjih 20 dana nema novih slučajeva bolesti plavog jezika i očekuje se da tako i ostane s obzirom da nastaje zima kada je smanjena aktivnost komaraca, koji su prenosioci ove bolesti, rečeno je Srni u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

  • Vakcinisano 1.500 građana

    28.11.2014 11:14 - Srna

    BANJALUKA - U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske protiv gripa je vakcinisano 1.500 građana, rečeno je Srni u ovom institutu.

  • Stolarija stara skoro 50 godina

    28.11.2014 09:00 - Dragan Sladojević

    BANJALUKA, BERKOVIĆI - Zub vremena ostavio je posljedice u brojnim osnovnim školama u RS, tako da zaposleni i učenici sa brigom dočekuju zimu i snijeg, budući da stolarija u nekim slučajevima nije mijenjana blizu pet decenija, peći za grijanje su stare, a loši su i krovovi.

  • Počinje Božićni post

    28.11.2014 08:46 - N.N.

    Za pravoslavne vjernike danas počinje šestonedjeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću.

  • Danas malo toplije

    28.11.2014 08:20 - Srna

    BANJALUKA - U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas se očekuje malo toplije sa povremenim sunčanim periodima, hladnije će biti na područjima gdje se magla i niski oblaci zadrže cijeli dan, dok će slaba kiša padati na jugu.

  • U prihvatnoj stanici 42 djece

    28.11.2014 08:16 - Srna

    BANJALUKA - U Prihvatnoj stanici za djecu i omladinu zatečenu u skitnji i prosjačenju Centra za socijalni rad Banjaluka, zaključno za septembrom ove godine, bilo je smješteno njih 42 i to 19 dječaka i 23 djevojčice.

  • Magla otežava saobraćaj

    28.11.2014 08:12 - Srna

    BANJALUKA - Magla jutros smanjuje vidljivost na više putnih pravaca u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, pa se vozačima savjetuje da budu oprezni, navode iz republičkog Auto-moto saveza.

  • Težak život četrnaestogodišnje Nikoline iz Janje

    27.11.2014 23:20 - N.N.

    BIJELJINA - Četrnaestogodišnjoj Nikolini Radman oboljela su oba bubrega. Ova djevojčica živi u Janji kod Bijeljine sa majkom, u stanu bez struje i sa samo 90 maraka mjesečno od dječijeg dodatka.

    Video
  • Banjalučki ljekari spasili šaku pacijentu

    27.11.2014 15:33 - Fena

    BANJALUKA - Ljekari Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju u Univerzitetskoj bolnici Klinički centar Banjaluka uspješno su uradili složen operativni zahvat na lijevoj šaci pacijenta.

  • Dodatne garancije za projekat centralnog grijanja u Prijedoru

    27.11.2014 14:32 - Srna

    SARAJEVO - Savjet ministara BiH donio je danas Odluku kojom se odobrava izdavanje dodatne garancije BiH po Ugovoru o garanciji koji se odnosi na Ugovor o zajmu između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj za Projekat centralnog grijanja u Prijedoru.

  • Zatvorena terenska kancelarija OEBS-a

    27.11.2014 14:03 - Srna

    TREBINJE - U Trebinju je danas zatvorena terenska kancelarija OEBS-a koja je na ovom području djelovala od 1996.

  • Motokultivatori i junica za povratnike i raseljene

    27.11.2014 13:41 - Srna

    FOČA - Austrijska humanitarna organizacija "Hilfsverk" podijelila je danas povratnicima i raseljenim licima u opštini Foča 11 grantova pomoći, ukupne vrijednosti 60.000 KM.

  • Radnici »Aide« blokirali sjevernu saobraćajnicu

    27.11.2014 13:20 - Srna, Foto Klix

    TUZLA - Radnici Fabrike obuće "Aida" blokirali su sjevernu saobraćajnicu u Tuzli i od kantonalne Vlade traže da budu ispunjeni njihovi zahtjevi.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.