Do diplomskog rada za dvije KM

Davud Muminović, Dragan Sladojević - 14.05.2012 20:00
Do diplomskog rada za dvije KM

SARAJEVO, BANJALUKA - Brojni sajtovi, od kojih je većina iz Srbije, nude srednjoškolcima i studentima iz regiona gotove maturske, seminarske, diplomske, pa čak i magistarske radove, koji mogu da se naruče na krajnje jednostavan način.

Iskustva pokazuju da te usluge koriste i "klijenti" iz BiH, a koliko se ova pojava ukorijenila pokazuje i činjenica da se ponuđači na razne načine bore jedni sa drugima, pa čak nude i tekstove po akcijskim cijenama.

Tako je na pojedinim sajtovima diplomske radove moguće kupiti i za oko dvije marke, a procedura je jednostavna, mnogo bezbolnija od višednevnog ili višemjesečnog "grijanja stolice".

Sve što učenik, student ili postdiplomac treba da uradi jeste da izabere tekst na temu koja mu odgovara, a zatim na određeni broj telefona pošalje SMS poruku. Zauzvrat će dobiti link sa kojeg može da preuzme rad. Drugi način je da mušterija novac uplati posredstvom banke, a rad dobije mailom.

Mnogi studenti ne vide ništa sporno u korištenju ovakvih sajtova, te smatraju da su to dozvoljene prečice prilikom studiranja.

"Dva puta sam radila seminarski na ovakav način. Znam da to nije baš sto odsto legalno. Kada dobijemo temu onda tražimo po internetu. Pronađemo temu koja nam najviše odgovara i onda je kupimo. Cijene nisu visoke: od nekoliko KM do nekoliko desetina KM", kazala je studentica sa Stomatološkog fakulteta u Sarajevu.

Studentica koja nije željela da joj spominjemo ime tvrdi da se njene kolege na ovakav način rada seminarskih radova odlučuju uglavnom zbog samih profesora.

"Nažalost, naši profesori se najčešće ne posvećuju dovoljno studentima. Teme koje nam zadaju za seminarske radove nisu interesantne. Često profesorima trebaju studentski radovi za njihove stručne radove. Oni nas faktički koriste", priča ova studentica.

Dodaje da su im profesori za seminarske radove davali da prevode stručne časopise sa engleskog jezika.

"Onda profesori to iskoriste u svojim naučnim radovima. Zašto onda da se student muči? Možda je zanimljivija priča kako profesori na ovakav način iskorištavaju studente", kazala je studentica.

Na specijaliziranim sajtovima, osim seminarskih, nude se i gotovi diplomski i magistarski radovi. Najviše tema ima iz oblasti ekonomije i prava. Studenti tvrde da je na ovim fakultetima ovakav način studiranja najprisutniji. Uzrok te pojave je što na ovim fakultetima ima previše studenata kojima se profesori ne mogu dovoljno posvetiti, tako da im je lakše da prevarom dođu do potrebnih radova.

"Drago mi je da me to pitate. Uopšte nisam znala da je to toliko eskaliralo", kazala je Melika Husić, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dok smo joj čitali naslove nekih od 2.000 tema za seminarske i diplomske radove iz oblasti ekonomije.

"Osnovna stvar kod seminarskih radova i eseja koje zadajem je da se puno radi i sarađuje sa studentima. Sve i da mi dođe taj prepisani rad, ja studenta toliko puta vraćam i tražim dorade da to na kraju bude originalan rad. Ova vrsta prepisivanja nije moguća ako se sa studentima radi", kazala je Husićeva.

Kao jedna od zaštita autorskih prava u akademskom svijetu na sarajevskom Ekonomskom fakultetu već nekoliko godina se koristi program "Turn it on".

"Kroz taj program prođu svi radovi i on detektuje da li i koliko ima dijelova koji se koriste, a koji nisu citirani. To je najbolji svjetski program i zahvaljujući njemu prevare nisu moguće. Nažalost, ovaj program prepoznaje samo radove na engleskom jeziku. Kod radova na našem jeziku profesori se moraju potruditi sami da otkriju varalice", kazala je Husićeva.

Tatjana Tapavički-Duronjić, profesor komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, redovno provjerava da li je rad koji student donese nastao pod sumnjivim okolnostima.

"Kada smo na fakultetu istraživali ovu pojavu saznali smo da ne postoji svest ni moralni osećaj da to nije u redu. Inače, bilo bi jako samouvereno da iko od profesora tvrdi da mu nikad ne bi promaklo kada bi student doneo rad s interneta. Ako me pitate da li proveravam kako su nastali seminarski radovi mojih studenata, odgovor je potvrdan", ističe ona.

Zorana Đurić, profesor srpskog jezika i književnosti iz Mrkonjić Grada, upozorava da nadležne institucije moraju da stave pod lupu takve sajtove.

"Nedopustivo je da učenici ili studenti na ovaj način dolaze do cilja. Maturski, seminarski i diplomski radovi služe kako bi se kroz lični trud i zalaganje krunisalo znanje", ocjenjuje Đurićeva.

I Jasmina Dizdarević, član Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, smatra da je ekspanzija ovakvih sajtova zabrinjavajuća.

"Osuđujem takvu pojavu. Vjerujem da, kao i u svim segmentima društva, postoji manevrisanje, pa tako i ovdje, tako da studenti vjerovatno koriste takve usluge", naglašava Dizdarevićeva.

Da ih i te kako koriste potvrdio nam je mlađi muškarac koji nam se javio na mobilni telefon, srbijanskog operatera, ali o detaljima nije želio pričati.

"Zovu Bosanci, raspituju se, naručuju, ali neću ja o tome da razgovaram za medije. Gde ste baš mene našli", upitao nas je ovaj muškarac, koji tvrdi da u svemu ovome nema ništa nelegalno, iako nijedan ovakav sajt nema adresu i grad u kojem žive administratori, niti fiksni telefon.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS osudili su pojavu sve većeg broja ovakvih sajtova i pozvali učenike i studente da ih ne posjećuju.

Asistent na Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu ističe da je ovaj način naučnog rada prisutan od samog početka ozbiljnijeg korištenja interneta.

"Odmah mogu prepoznati rad koji je urađen copy paste načinom. Dovoljno je samo ukucati jednu kompletnu rečenicu iz tog rada na Google i da se pronađe originalan rad. Uvijek je bilo prepisivanja, ne samo među studentima nego i među profesorima. Ti koji to rade misle da nekoga varaju, ali na kraju budu prevareni samo oni", kazao je asistent iz Sarajeva, koji nije htio da mu spominjemo ime, istakavši da se tom metodom najčešće koriste "vječiti studenti".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Penzioneri vape za pristojnim životom

    01.10.2014 20:03 - Dragan Sladojević, Nikola Vidačković

    SARAJEVO, BANJALUKA - Najstarija populacija danas živi u najvećem siromaštvu. Nekada smo stvarali, izdvajalo se iz naših plata, a danas, kada smo došli na stare grane i kada bi trebalo da imamo bar pristojan život, mi to nemamo. To nas najviše boli.

  • Djeca u vodi s neispravnim »mišićima«

    01.10.2014 19:32 - Dejan Tovilović

    BANJALUKA - S tržišta BiH masovno se povlače i uništavaju plutajuća pomagala za plivanje, popularni dječji "mišići", jer je utvrđeno kako proizvod predstavlja rizik od utapanja.

  • Bobar bio poznat kao human čovjek

    01.10.2014 18:23 - U.Vukić, Foto V.Stojaković

    BANJALUKA - Povodom smrti Gavrila - Bate Bobara, poslanika NS RS, danas je u Narodnoj skupštini RS održan komemorativni skup, kojem su prisustvovali najviši zvaničnici RS, prijatelji, kolege poslanici i privrednici.

  • Vlada dala zeleno svjetlo za uvođenje grijanja na biomasu

    01.10.2014 17:07 - Srna

    PRIJEDOR - Vlada Republike Srpske prihvatila je danas informaciju o pripremi Projekta centralnog grijanja Prijedor.

  • Drugi put u godini procvjetale kruške

    01.10.2014 15:18 - Srna

    FOČA - Mlade voćke krušaka procvjetale su prvog oktobarskog dana na imanju Radojice Mlađenovića u selu Štović kod Foče, pa jesen u ovom voćnjaku više liči na rano proljeće.

    Foto
  • Redovne penzije i u narednom periodu

    01.10.2014 13:49 - Srna

    BANJALUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas da je obezbijeđena redovnost isplata penzija i da će takva praksa biti nastavljena i u narednom periodu.

  • Dodik: Bobar je bio društveno odgovoran čovjek

    01.10.2014 12:28 - Srna

    BANJALUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Gavrilo Bobar bio društveno odgovoran čovjek, koji je uvijek više mislio o drugima nego o sebi.

    Foto
  • Promjena ljekara bez navođenja razloga

    01.10.2014 12:17 - Srna

    BANJALUKA - Osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od oktobra do kraja decembra imaju mogućnost da promijene svog izabranog doktora porodične medicine, pedijatra ili ginekologa, bez navođenja razloga promjene.

  • Odstrijeljena mečka koja je ubila više od stotinu ovaca

    01.10.2014 11:53 - Srna

    FOČA - U planinskom selu Vojinovići kod Tjentišta odstrijeljena je mečka, koja je u proteklih nekoliko mjeseci ubila više od stotinu ovaca u selima na desnoj obali Drine.

    Foto
  • Vidljivost smanjena na području Prijedora i Doboja

    01.10.2014 08:25 - Srna

    BANJALUKA - U Republici Srpskoj ovog jutra vozi se po mjestimično vlažnim kolovozima, a vidljivost je smanjena na 50 do 100 metara na području Prijedora i Doboja, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

  • Komemorativna sjednica povodom smrti Gavrila Bobara

    01.10.2014 08:07 - Srna

    BANJALUKA - Komemorativna sjednica povodom iznenadne smrti poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Gavrila Bobara biće održana danas u parlamentu Srpske u Banjaluci.

  • Djeca imaju pravo da kažu i budu saslušana

    30.09.2014 22:03 - Nikola Vidačković, Foto A.Čavić

    BANJALUKA, FOČA - U skladu s ovogodišnjim sloganom "Imam pravo da kažem i budem saslušan" posebna pažnja je posvećena pravu djece da budu saslušana i uvažavana u onome što imaju da kažu odraslima.

    Foto
  • Škrbić: Unaprijediti saradnju socijalnih i zdravstvenih ustanova

    30.09.2014 22:02 - Srna

    SUBOTICA - Ambasador BiH u Srbiji Ranko Škrbić ocijenio je danas da bi trebalo unaprijediti saradnju socijalnih i zdravstvenih ustanova u regionu, a zakon o socijalnoj zaštiti uskladiti sa izazovima koje potrebe savremenog društva stavljaju ispred sebe.

  • Osveštana prva vojna u RS

    30.09.2014 21:36 - Srna

    BIJELJINA - U bijeljinskoj kasarni "Vojvoda Stepa Stepanović" osveštan je obnovljeni spomen-hram Svetog mučenika kneza Lazara i svih svetih mučenika srpskih, prva vojna crkva u Republici Srpskoj, podignuta 1994. godine.

  • Ambrozija agresivno prijeti zdravlju ljudi

    30.09.2014 21:21 - D.T.

    BANJALUKA - Strništa i parcele koje se ne održavaju nakon žetve najkritičnije su tačke za pojavu ambrozije, a takvih u RS ima oko 100.000 hektara, što predstavlja veliki izvor polena alergenog za ljude, ali i sjemena za iduću generaciju.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.