Do diplomskog rada za dvije KM

Davud Muminović, Dragan Sladojević - 14.05.2012 20:00
Do diplomskog rada za dvije KM

SARAJEVO, BANJALUKA - Brojni sajtovi, od kojih je većina iz Srbije, nude srednjoškolcima i studentima iz regiona gotove maturske, seminarske, diplomske, pa čak i magistarske radove, koji mogu da se naruče na krajnje jednostavan način.

Iskustva pokazuju da te usluge koriste i "klijenti" iz BiH, a koliko se ova pojava ukorijenila pokazuje i činjenica da se ponuđači na razne načine bore jedni sa drugima, pa čak nude i tekstove po akcijskim cijenama.

Tako je na pojedinim sajtovima diplomske radove moguće kupiti i za oko dvije marke, a procedura je jednostavna, mnogo bezbolnija od višednevnog ili višemjesečnog "grijanja stolice".

Sve što učenik, student ili postdiplomac treba da uradi jeste da izabere tekst na temu koja mu odgovara, a zatim na određeni broj telefona pošalje SMS poruku. Zauzvrat će dobiti link sa kojeg može da preuzme rad. Drugi način je da mušterija novac uplati posredstvom banke, a rad dobije mailom.

Mnogi studenti ne vide ništa sporno u korištenju ovakvih sajtova, te smatraju da su to dozvoljene prečice prilikom studiranja.

"Dva puta sam radila seminarski na ovakav način. Znam da to nije baš sto odsto legalno. Kada dobijemo temu onda tražimo po internetu. Pronađemo temu koja nam najviše odgovara i onda je kupimo. Cijene nisu visoke: od nekoliko KM do nekoliko desetina KM", kazala je studentica sa Stomatološkog fakulteta u Sarajevu.

Studentica koja nije željela da joj spominjemo ime tvrdi da se njene kolege na ovakav način rada seminarskih radova odlučuju uglavnom zbog samih profesora.

"Nažalost, naši profesori se najčešće ne posvećuju dovoljno studentima. Teme koje nam zadaju za seminarske radove nisu interesantne. Često profesorima trebaju studentski radovi za njihove stručne radove. Oni nas faktički koriste", priča ova studentica.

Dodaje da su im profesori za seminarske radove davali da prevode stručne časopise sa engleskog jezika.

"Onda profesori to iskoriste u svojim naučnim radovima. Zašto onda da se student muči? Možda je zanimljivija priča kako profesori na ovakav način iskorištavaju studente", kazala je studentica.

Na specijaliziranim sajtovima, osim seminarskih, nude se i gotovi diplomski i magistarski radovi. Najviše tema ima iz oblasti ekonomije i prava. Studenti tvrde da je na ovim fakultetima ovakav način studiranja najprisutniji. Uzrok te pojave je što na ovim fakultetima ima previše studenata kojima se profesori ne mogu dovoljno posvetiti, tako da im je lakše da prevarom dođu do potrebnih radova.

"Drago mi je da me to pitate. Uopšte nisam znala da je to toliko eskaliralo", kazala je Melika Husić, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dok smo joj čitali naslove nekih od 2.000 tema za seminarske i diplomske radove iz oblasti ekonomije.

"Osnovna stvar kod seminarskih radova i eseja koje zadajem je da se puno radi i sarađuje sa studentima. Sve i da mi dođe taj prepisani rad, ja studenta toliko puta vraćam i tražim dorade da to na kraju bude originalan rad. Ova vrsta prepisivanja nije moguća ako se sa studentima radi", kazala je Husićeva.

Kao jedna od zaštita autorskih prava u akademskom svijetu na sarajevskom Ekonomskom fakultetu već nekoliko godina se koristi program "Turn it on".

"Kroz taj program prođu svi radovi i on detektuje da li i koliko ima dijelova koji se koriste, a koji nisu citirani. To je najbolji svjetski program i zahvaljujući njemu prevare nisu moguće. Nažalost, ovaj program prepoznaje samo radove na engleskom jeziku. Kod radova na našem jeziku profesori se moraju potruditi sami da otkriju varalice", kazala je Husićeva.

Tatjana Tapavički-Duronjić, profesor komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, redovno provjerava da li je rad koji student donese nastao pod sumnjivim okolnostima.

"Kada smo na fakultetu istraživali ovu pojavu saznali smo da ne postoji svest ni moralni osećaj da to nije u redu. Inače, bilo bi jako samouvereno da iko od profesora tvrdi da mu nikad ne bi promaklo kada bi student doneo rad s interneta. Ako me pitate da li proveravam kako su nastali seminarski radovi mojih studenata, odgovor je potvrdan", ističe ona.

Zorana Đurić, profesor srpskog jezika i književnosti iz Mrkonjić Grada, upozorava da nadležne institucije moraju da stave pod lupu takve sajtove.

"Nedopustivo je da učenici ili studenti na ovaj način dolaze do cilja. Maturski, seminarski i diplomski radovi služe kako bi se kroz lični trud i zalaganje krunisalo znanje", ocjenjuje Đurićeva.

I Jasmina Dizdarević, član Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, smatra da je ekspanzija ovakvih sajtova zabrinjavajuća.

"Osuđujem takvu pojavu. Vjerujem da, kao i u svim segmentima društva, postoji manevrisanje, pa tako i ovdje, tako da studenti vjerovatno koriste takve usluge", naglašava Dizdarevićeva.

Da ih i te kako koriste potvrdio nam je mlađi muškarac koji nam se javio na mobilni telefon, srbijanskog operatera, ali o detaljima nije želio pričati.

"Zovu Bosanci, raspituju se, naručuju, ali neću ja o tome da razgovaram za medije. Gde ste baš mene našli", upitao nas je ovaj muškarac, koji tvrdi da u svemu ovome nema ništa nelegalno, iako nijedan ovakav sajt nema adresu i grad u kojem žive administratori, niti fiksni telefon.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS osudili su pojavu sve većeg broja ovakvih sajtova i pozvali učenike i studente da ih ne posjećuju.

Asistent na Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu ističe da je ovaj način naučnog rada prisutan od samog početka ozbiljnijeg korištenja interneta.

"Odmah mogu prepoznati rad koji je urađen copy paste načinom. Dovoljno je samo ukucati jednu kompletnu rečenicu iz tog rada na Google i da se pronađe originalan rad. Uvijek je bilo prepisivanja, ne samo među studentima nego i među profesorima. Ti koji to rade misle da nekoga varaju, ali na kraju budu prevareni samo oni", kazao je asistent iz Sarajeva, koji nije htio da mu spominjemo ime, istakavši da se tom metodom najčešće koriste "vječiti studenti".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Sutra sunčano i toplo

    30.05.2015 17:03 - Srna

    BIJELJINA - U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti sunčano i toplo vrijeme, uz moguće pljuskove popodne i tokom večeri ponegdje na zapadu i istoku.

  • Penziju izgubilo 356 korisnika

    30.05.2015 14:16 - Goranka Vranić

    BANJALUKA - Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske (RS), zaključno sa 23. aprilom, završilo je reviziju 4.952 od ukupno 7.431 sumnjivog rješenja za boračko-invalidske penzije. Na osnovu toga 356 korisnika izgubilo je pravo na njih.

  • U nekoliko dana maja palo više kiše nego što je mjesečni prosjek

    30.05.2015 10:52 - Fena

    BANJALUKA - Za samo nekoliko dana maja, od 21. do 26., prevaziđene su prosječne količine padavina za cijeli taj mjesec, pokazuju podaci Hidrometeorološkog zavoda RS-a.

  • Najmlađa žrtva imala samo 19 godina

    30.05.2015 10:14 - Vanja Stevanović

    BANJALUKA - Najmlađa pacijentkinja u Bosni i Hercegovini koja je izgubila bitku s karcinomom dojke imala je samo 19 godina.

  • Danas sunčano i toplije

    30.05.2015 08:33 - Srna

    BIJELJINA - U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će, nakon prohladnog jutra, biti pretežno sunčano i toplije vrijeme, sa dnevnom temperaturom od 23 do 28 stepeni Celzijusovih.

  • Jačanje kulture kroz srpsko-rusku vezu

    29.05.2015 23:16 - Sandra Vukić

    BANJALUKA - Stanovnici Banjaluke i Republike Srpske zainteresovani su za ruski jezik i kulturu i bilo bi dobro da u skorijoj budućnosti saradnja između naše dvije zemlje na polju kulture bude unaprijeđena, rekla je Natalja Milaković, rukovodilac Ruskog kulturnog centra u Banjaluci.

  • Isplate štedišama od sljedeće godine

    29.05.2015 21:00 - Uroš Vukić

    BANJALUKA - Vlada Slovenije prihvatila je Prijedlog zakona za implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kojom je Sloveniji naložena isplata obaveza Ljubljanske banke prema starim deviznim štedišama, a ukoliko slovenački parlament usvoji ovakav zakon, već od 1. novembra građani BiH i Hrvatske moći će podnositi zahtjev za isplatu.

  • Predavanja o ranom otkrivanju raka dojki

    29.05.2015 19:13 - Srna

    MRKONJIĆ GRAD - Opština Mrkonjić Grad, u saradnji sa Domom zdravlja "Dr Jovan Rašković" organizovala je danas u prostorijama opštine predavanja za građane "Rano otkrivanje raka dojke i prevencija".

  • Vejnović: Nauka da postane generator razvoja društva

    29.05.2015 17:31 - Srna

    BANJALUKA - Nauka, obrazovanje i akademska zajednica treba da postanu generatori razvoja društva u tranziciji, izjavio je danas u Banjaluci predsjednik Evropskog defendologija centra Banjaluka Duško Vejnović.

  • Prebrza vožnja na autoputu Banjaluka - Gradiška

    29.05.2015 16:30 - Srna

    BANJALUKA - Oko 60 odsto vozača prekorači brzinu tokom kretanja vozilom na autoputu Banjaluka - Gradiška, podaci su preduzeća "Autoputevi RS".

  • Počelo uklanjanje klaoničkog otpada

    29.05.2015 15:07 - Srna

    KOTOR VAROŠ - Na lokalitetu Hrastova kosa počela je sanacija i uklanjanje klaoničkog otpada koji je na ovo mjesto deponovala firma za preradu pilećeg mesa "Jata" iz Kotor Varoša, ali je, zbog nepristupačnog terena, nemoguće prići području koje je najviše zagađeno.

  • Banjaluka: Pacijentkinjama omogućena rekonstrukcija dojke

    29.05.2015 15:02 - Srna

    BANJALUKA - Klinika za plastično-rekonstruktivnu hirurgiju Univerzitetske bolnice-Kliničkog centra Banjaluka, zajedno sa Udruženjem za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju Srpske i Savezom žena oboljelih od karcinoma dojke "Iskra" organizovala je u Banjaluci predavanja o temi "Primarna i sekundarna rekonstrukcija dojke".

  • Hrana na otpadu, a hiljade gladnih

    29.05.2015 14:01 - Vanja Stevanović

    SARAJEVO, BANJALUKA - Odluka francuskog parlamenta da zabrani bacanje hrane zbog izgleda ili roka trajanja načelno je otvorila raspravu među stručnjacima i u drugim zemljama u kojima ovo pitanje još nije riješeno.

  • Rajko Bokan: Naučio sam da cijenim i razumijem život

    29.05.2015 08:24 - Vanja Stevanović, Foto: J. Đurđević

    BANJALUKA - Sa ove vrste putovanja čovjek se vraća kao potpuno druga ličnost, i ja to mogu reći za sebe. Naučio sam više cijeniti i razumjeti život, kao i sve ono što imam ovdje, a što nisam primjećivao.

    Foto
  • Kultura opstaje iz čistog entuzijazma

    28.05.2015 21:40 - Nevena Vržina

    BANJALUKA - Cjelokupno društveno nasljeđe jednog naroda, kao i njegovi naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja, te izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima, ono je što čini kulturu naroda. Bez ulaganja u istu narod nema budućnost.

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.