Do diplomskog rada za dvije KM

Davud Muminović, Dragan Sladojević - 14.05.2012 20:00
Do diplomskog rada za dvije KM

SARAJEVO, BANJALUKA - Brojni sajtovi, od kojih je većina iz Srbije, nude srednjoškolcima i studentima iz regiona gotove maturske, seminarske, diplomske, pa čak i magistarske radove, koji mogu da se naruče na krajnje jednostavan način.

Iskustva pokazuju da te usluge koriste i "klijenti" iz BiH, a koliko se ova pojava ukorijenila pokazuje i činjenica da se ponuđači na razne načine bore jedni sa drugima, pa čak nude i tekstove po akcijskim cijenama.

Tako je na pojedinim sajtovima diplomske radove moguće kupiti i za oko dvije marke, a procedura je jednostavna, mnogo bezbolnija od višednevnog ili višemjesečnog "grijanja stolice".

Sve što učenik, student ili postdiplomac treba da uradi jeste da izabere tekst na temu koja mu odgovara, a zatim na određeni broj telefona pošalje SMS poruku. Zauzvrat će dobiti link sa kojeg može da preuzme rad. Drugi način je da mušterija novac uplati posredstvom banke, a rad dobije mailom.

Mnogi studenti ne vide ništa sporno u korištenju ovakvih sajtova, te smatraju da su to dozvoljene prečice prilikom studiranja.

"Dva puta sam radila seminarski na ovakav način. Znam da to nije baš sto odsto legalno. Kada dobijemo temu onda tražimo po internetu. Pronađemo temu koja nam najviše odgovara i onda je kupimo. Cijene nisu visoke: od nekoliko KM do nekoliko desetina KM", kazala je studentica sa Stomatološkog fakulteta u Sarajevu.

Studentica koja nije željela da joj spominjemo ime tvrdi da se njene kolege na ovakav način rada seminarskih radova odlučuju uglavnom zbog samih profesora.

"Nažalost, naši profesori se najčešće ne posvećuju dovoljno studentima. Teme koje nam zadaju za seminarske radove nisu interesantne. Često profesorima trebaju studentski radovi za njihove stručne radove. Oni nas faktički koriste", priča ova studentica.

Dodaje da su im profesori za seminarske radove davali da prevode stručne časopise sa engleskog jezika.

"Onda profesori to iskoriste u svojim naučnim radovima. Zašto onda da se student muči? Možda je zanimljivija priča kako profesori na ovakav način iskorištavaju studente", kazala je studentica.

Na specijaliziranim sajtovima, osim seminarskih, nude se i gotovi diplomski i magistarski radovi. Najviše tema ima iz oblasti ekonomije i prava. Studenti tvrde da je na ovim fakultetima ovakav način studiranja najprisutniji. Uzrok te pojave je što na ovim fakultetima ima previše studenata kojima se profesori ne mogu dovoljno posvetiti, tako da im je lakše da prevarom dođu do potrebnih radova.

"Drago mi je da me to pitate. Uopšte nisam znala da je to toliko eskaliralo", kazala je Melika Husić, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dok smo joj čitali naslove nekih od 2.000 tema za seminarske i diplomske radove iz oblasti ekonomije.

"Osnovna stvar kod seminarskih radova i eseja koje zadajem je da se puno radi i sarađuje sa studentima. Sve i da mi dođe taj prepisani rad, ja studenta toliko puta vraćam i tražim dorade da to na kraju bude originalan rad. Ova vrsta prepisivanja nije moguća ako se sa studentima radi", kazala je Husićeva.

Kao jedna od zaštita autorskih prava u akademskom svijetu na sarajevskom Ekonomskom fakultetu već nekoliko godina se koristi program "Turn it on".

"Kroz taj program prođu svi radovi i on detektuje da li i koliko ima dijelova koji se koriste, a koji nisu citirani. To je najbolji svjetski program i zahvaljujući njemu prevare nisu moguće. Nažalost, ovaj program prepoznaje samo radove na engleskom jeziku. Kod radova na našem jeziku profesori se moraju potruditi sami da otkriju varalice", kazala je Husićeva.

Tatjana Tapavički-Duronjić, profesor komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, redovno provjerava da li je rad koji student donese nastao pod sumnjivim okolnostima.

"Kada smo na fakultetu istraživali ovu pojavu saznali smo da ne postoji svest ni moralni osećaj da to nije u redu. Inače, bilo bi jako samouvereno da iko od profesora tvrdi da mu nikad ne bi promaklo kada bi student doneo rad s interneta. Ako me pitate da li proveravam kako su nastali seminarski radovi mojih studenata, odgovor je potvrdan", ističe ona.

Zorana Đurić, profesor srpskog jezika i književnosti iz Mrkonjić Grada, upozorava da nadležne institucije moraju da stave pod lupu takve sajtove.

"Nedopustivo je da učenici ili studenti na ovaj način dolaze do cilja. Maturski, seminarski i diplomski radovi služe kako bi se kroz lični trud i zalaganje krunisalo znanje", ocjenjuje Đurićeva.

I Jasmina Dizdarević, član Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, smatra da je ekspanzija ovakvih sajtova zabrinjavajuća.

"Osuđujem takvu pojavu. Vjerujem da, kao i u svim segmentima društva, postoji manevrisanje, pa tako i ovdje, tako da studenti vjerovatno koriste takve usluge", naglašava Dizdarevićeva.

Da ih i te kako koriste potvrdio nam je mlađi muškarac koji nam se javio na mobilni telefon, srbijanskog operatera, ali o detaljima nije želio pričati.

"Zovu Bosanci, raspituju se, naručuju, ali neću ja o tome da razgovaram za medije. Gde ste baš mene našli", upitao nas je ovaj muškarac, koji tvrdi da u svemu ovome nema ništa nelegalno, iako nijedan ovakav sajt nema adresu i grad u kojem žive administratori, niti fiksni telefon.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS osudili su pojavu sve većeg broja ovakvih sajtova i pozvali učenike i studente da ih ne posjećuju.

Asistent na Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu ističe da je ovaj način naučnog rada prisutan od samog početka ozbiljnijeg korištenja interneta.

"Odmah mogu prepoznati rad koji je urađen copy paste načinom. Dovoljno je samo ukucati jednu kompletnu rečenicu iz tog rada na Google i da se pronađe originalan rad. Uvijek je bilo prepisivanja, ne samo među studentima nego i među profesorima. Ti koji to rade misle da nekoga varaju, ali na kraju budu prevareni samo oni", kazao je asistent iz Sarajeva, koji nije htio da mu spominjemo ime, istakavši da se tom metodom najčešće koriste "vječiti studenti".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.