BANJALUKA - Društvene mreže, portali i različiti internet sajtovi zatrovani su preko komentara pojedinaca i grupa govorom mržnje i vulgarnim izražavanjem, te se postavlja pitanje da li se to odražava na realnu (oflajn) sferu i vuče li korijene iz nje ili se radi samo o degutantnim stavovima pojedinaca.
Ružne komentare stavljaju pod sve, od političkih sastanaka, obilježavanja stradanja žrtava, sportskih utakmica, pa čak i pod vremensku prognozu ili benigne vijesti koje svojim sadržajem u sebi nemaju ništa "sporno" što bi nekoga moglo "isprovocirati" na neprikladno izražavanje.
U namjeri da provjerimo da li mržnja iz virtuelnog svijeta ima svoje porijeklo u stvarnim društvenim odnosima u BiH, ili se radi o "odušku" koji nema veze s realnošću, obratili smo se stručnjacima i novinarima. Mišljenja su podijeljena - od onih koji smatraju da se radi o pojedincima koji ne odražavaju širu društvenu svijest, pa do onih koji misle da se ipak radi o virtuelizaciji stvarnih težnji, poriva i razmišljanja.
Sonja Stančić, psiholog, tvrdi da se na osnovu uzorka komentara sa interneta ne može staviti znak jednakosti s ostatkom društva.
"To je samo mali segment ljudi koji često nemaju hrabrost da se suoče sa svojim problemima. Mnogi društvene mreže i internet koriste da bi se pokazali drugačijim ili boljim u odnosu na ono što možete primijetiti kad te ljude upoznate u stvarnom životu. Mnogi od njih kroz svoje komentare projektuju sliku o sebi da su nešto što u stvarnom životu nikad ne mogu biti", istakla je ona.
Aleksandar Trifunović, urednik portala "Buka", smatra da su komentari odraz našeg društva.
"Politički govor u našem društvu nikad nije bio govor pomirenja, razuma, tolerancije. To su isključivo monolozi i taj model ponašanja koji je dozvoljen seli se u virtuelnu sferu, gdje s puno manje odgovornosti samo produbljuju tu već postojeću kulturu monologa i 'zakucavaju' postojeće stanje", rekao je on.
Ističe da je problem i u državi koja ne sankcioniše govor mržnje na internetu, iako je to krivično djelo, te da se ostavlja samim portalima da li će, kao "Buka", nastojati uklanjati negativne komentare i time posredno preuzimati na sebe odgovornost moderiranja, ili ostavljati ih i time povećavati posjećenost, odnosno ekonomsku dobit.
"Osim toga, ako počneš da moderiraš, onda ćeš postati dosadan jer se kod nas upravo takva vrsta komentara traži", rekao je Trifunović.
Stančićeva upozorava na još jedan fenomen - da vulgarni komentari ispod inače dobrih i kvalitetnih tekstova ostavljaju podsvjesnu percepciju kod čitaoca koji ih često prihvata zajedno s tekstom u formiranju mišljenja.
"Lično ne čitam komentare i ne bih voljela da oni postoje u medijima jer ne doprinose javnoj slici, ne čine ništa dobro osim što pokazuju da pojedini ljudi, nažalost, imaju ozbiljne psihičke, psihološke ili druge poteškoće. Uvođenje komentara jeste bio jedan vid demokratije novog načina rada medija, ali su ozbiljni svjetski mediji nakon ozbiljnih psiholoških, socioloških i antropoloških istraživanja zaključili da to ipak nije korisno i odustali su od toga", rekla je ona.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, slaže se sa Stančićevom da mnogi komentatori svoju slabost i licemjerstvo dokazuju "hrabrošću" na društvenim mrežama i komentarima jer im se garantuje određena anonimnost.
"Vrlo često oni se dodvoravaju sredini u kojoj se nalaze i možda je to i jedan od razloga što naše društvo jeste u dubokoj moralnoj krizi", naglasio je on.
Mišljenja je da tim negativnim trendovima doprinosi nezaposlenost velikog broja ljudi, koji nemaju odgovornost ili obaveze kojima bi se posvetili.
Trifunović ističe da su svjetski trendovi jasni - većina ih napušta koncept puštanja svih komentara ispod teksta i traži da svaki komentator ostavi svoje podatke u redakciji.
I Stančićeva ističe da svjetski mediji radi odbrane svog ugleda i ugleda autora tekstova pribjegavaju zabrani uvredljivih komentara.
Šehić ističe da većina građana BiH, ipak, nije u svom svakodnevnom ponašanju na nivou vulgarnih i neodgovornih internet komentatora.
"Ljudi imaju mnogo bolje odnose, srdačne odnose na ličnom nivou i puno su odgovorniji od onih koji se pojavljuju na našoj javnoj sceni. Tokom poplava se pokazalo da su ljudi pohrlili jedni drugima da pomognu. Iskonski postoji u ovim ljudima osjećanje kada treba pomoći komšiji u nevolji", rekao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.