Dok mnoga dvorišta u BiH krase trava, cvijeće i drveće, ispred doma Milorada Dakića iz Trna kod Banjaluke stoje već nekoliko godine dvije neobične kamene kugle iz doba Jure!
O kamenim kuglama, koje su posljednjih godina pronađene na nekoliko lokacija u BiH, još se "raspredaju" svakojake priče. Mogu se čuti raznorazna tumačenja postanka ovih čudnih gromada, koje, kako tvrde stručnjaci, zbog nezainteresovanosti nadležnih nisu dovoljno prezentovane javnosti.
Milorad Dakić iz Trna je kamenu kuglu pronašao prije nekoliko godina kopajući temelj za kuću. Iznenađenju nije bilo kraja kada je nekoliko dana poslije toga na istom mjestu pronašao još jednu manju kuglu.
"Kopajući bagerom na dva i po do tri metra dubine naišli smo na nešto tvrdo. Bager se zaustavio, a ja sam uočio neobičnu kuglu prečnika jedan metar i težine oko 800 kg do tone. Nakon nekoliko dana na istom mjestu, udaljenom tri do četiri metra od tog mjesta, pronašao sam manju kuglu težine 180 kg", priča Dakić.
Kuglu razbili tražeći u njoj zlato
Njegov komšija Čedo Tešanović je prije nekoliko godina, takođe, kopajući temelje za kuću, na dubini od četiri-pet metara pronašao dvije manje kamene kugle. Međutim, kaže Dakić, radnici su ih bacili u temelje i zabetonirali.
Dolazili su razni stručnjaci ne bi li odgonetnuli strukturu neobične kamene kugle, a počela su i nagađanja mještana šta bi to moglo da bude. Ljudi su bili radoznali, ali i prilično maštoviti i svako od njih je davao svoje tumačenje njenog nastanka.
"Jedni su pričali da je pao meteor koji u dva miliona godina, možda, padne na zemlju, dok su drugi smatrali da su nekada na ovom prostoru bile erupcije vulkana, pa su tako stvorene kamene kugle", priča Dakić.
Među mnogim pričama koje su kružile u vezi sa postankom kamenih kugli, bila je i ona o tome da su kugle zaostavština starih naroda po kojima se, možda, računalo vrijeme ili odavala počast bogovima.
Neki su, čak, tvrdili da kugla ispušta čudne zvuke, a neki su, navodi Dakić, išli čak dotle da su pričali kako se u kugli nalazi zlato.
"Kada je veća kugla izvađena, na suncu sam primijetio da na sredini ima pukotinu. Jedno vrijeme je stajala na terenu gdje je i izvađena, dok mi dijete iz komšiluka nije dojavilo da je neko razbio kuglu. Nikada nisam saznao ko je to uradio, ali mi je bilo veoma žao", priča Dakić, ne isključujući mogućnost da je čak neko i stvarno pomislio da se u kugli krije zlato, pa je zbog toga i razbio.
Kugla podijeljena na dvije polovine, prečnika jednog metra, zajedno sa manjom kuglom, danas se nalazi na postolju ispred Dakićeve kuće. Ovaj mještanin ne osporava da bi kamene kugle trebalo da se čuvaju u muzeju i pokazuju znatiželjnicima kao prirodni fenomen.
Na kraju se, ipak, pokazalo da misterije oko postanka kamenih kugli nema.
Tajanstvenu pojavu je razotkrio Mile Vujačih, geolog iz Urbanističkog zavoda RS, tvrdeći da je riječ o prirodnoj pojavi, doduše ne tako čestoj. Kamene kugle su, navodi ovaj geolog, prirodni fenomeni, nastale prije otprilike 150 do 200 miliona godina.
"Kamene kugle nisu ni zaostavština nekih drevnih naroda, niti su ih na zemlju donijeli marsovci. Riječ je o prirodnoj pojavi, a ne o nekakvom arheološkom otkriću", kaže Vujačih.
Čuvati ih pravilno i stručno tumačiti
Navodi da kugla prečnika jednog metra, koju je pronašao Milorad Dakić iz Trna, potiče iz doba Jure i da je stara oko 200 miliona godina.
Na ovim prostorima, objašnjava Vujačih, u dalekoj prošlosti bilo je more Tetis, čije je dno usljed tektonskih i vulkanskih aktivnosti bilo veoma nestabilno, što je izazvalo formiranje ovih neobičnih kamenih kugli.
"Pod uticajem fizičko-hemijskih sila počele su da se obrazuju određene grupacije, odnosno naslage koje su vremenom poprimale izgled kugle", navodi Vujačih.
Ističe da je riječ o relativno rijetkoj prirodnoj pojavi, koja bi se po svojim karakteristikama mogla svrstati u red svojevrsnih prirodnih fenomena.
Ovaj geolog kaže da se veoma iznenadio kada je, obilazeći zajedno sa arheolozima lokalitet na kojem su pronađene kugle, od nestručnih ljudi čuo raznorazna tumačenja postanka kugle.
"Predstavnici nekih institucija su odmah u startu počeli da komentarišu postanak neobičnih kugli, navodeći da su one vjerovatno predmet nekih vanzemaljskih dešavanja. A kada sam ja izložio svoj stav, počelo je mrštenje kod pojedinaca, smatrajući da mojim stavom o nastanku kamene kugle gube na senzacionalnosti", navodi Vujačih, dodajući da je o porijeklu kamenih kugli razgovarao i sa sa najmjerodavnijim profesorima iz Beograda, sa kojima je u nekoliko riječi usaglasio stavove.
Ovaj geolog dodaje da sa pravim i tačnim tumačenjem ove kugle imaju izuzetnu vrijednost.
Prema riječima ovog geologa, kamene kugle treba da se čuvaju i pravilno, stručno tumače.
"Iako su kamene kugle pojave koje su dosta rijetke, one su potpuno objašnjene i opisane u literaturi i potpuno je jasan njihov postanak. One se ne javljaju baš svuda i često, zbog čega sam i prilikom njihovog pronalaska predlagao da treba da se sačuvaju i izlože u nekom muzeju, kako bi se prezentirale javnosti. Nažalost, još niko kod nas nije pokrenuo to pitanje, iako sam siguran da bi se u Beogradu ili nekoj drugoj većoj sredini tome posvetio puno veći značaj", navodi Vujačih.
Kaže da su slične kugle pronađene na još dva mjesta u okolini Banjaluke.
"U šumi, nedaleko od sela Slatina, nalazi se kugla koja većim dijelom viri iz zemlje. Površina je sa brazdama, bijele je boje i pravilnog kruga", ističe geolog, dodajući da je magmatskog porijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u oblik lopte oblikovala voda.
Vujačih navodi i da su nedugo nakon pronalaska kugli u Trnu i Slatini, prilikom izvođenja radova na izgradnji dionice puta Teslić - Kotor Varoš, preko planine Borja, pronađene iste takve kugle.
Vrijedno blago pored potoka
Osim u Trnu i Slatini nedaleko od Banjaluke, na području BiH nalazi se još nekoliko lokacija na kojima su pronađene kamene kugle.
U sjevernoj Bosni, u selu Teočak, pronađeno je nekoliko kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im površina nije glatka. U blizini Vareša, u selu Ponikve, pronađena je izdužena kamena kugla teška četiri tone. Pronašao ju je Radovan Puškić 1970. godine u Javorničkom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kuće, koja je ujedno i ugostiteljski objekat pod nazivom "Kugla". Po sastavu je od granita i nalikuje kamenoj kugli u Trnu. Dvadesetak kilometara od Kaknja, u malom selu Zlokuće, nalazi se nekoliko kamenih granitnih kugli. Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976 - 1978) u sredini brda je pronađena kamena kugla, obima 150 cm. Svojevremeno je izbačena mašinom za rovanje i nju je Avdo Ćosić donio ispred svoje kuće, gdje se i danas nalazi. Ipak, najveće nalazište kamenih kugli u BiH i Evropi, prema tvrdnjama nekih naših stručnjaka, nalazi se u naselju Grab, opština Zavidovići. U jednom potoku u blizini naselja nalazi se oko 30 kamenih kugli, dok je oko 15 primjeraka završilo kao ukras u parkovima lokalnog stanovništva.