BANJALUKA - Centar protiv krijumčarenja umjetnina (CPKU) iz Tuzle zvanično je objavio bazu podataka o ukradenim umjetninama u BiH na čijoj se pripremi i prikupljanju podataka radilo protekle dvije godine, a ovim je ona postala dostupna za sve zainteresovane.
Dženan Jusufović, direktor CPKU-a, kazao je juče za "Nezavisne" da je baza objavljena prije na web stranici Centra, te dodao da je rad na njenoj pripremi trajao dugo jer se radi o vrlo kompleksnoj problematici.
"Dosta smo radili na ovom prikupljanju, organizovali konferencije, radionice, u medijima je bilo dosta priče o tome o kojoj vrsti kriminala se radi. Ova baza je neki naš finiš i ona u sadašnjoj fazi obuhvata 109 djela iz dviju institucija i privatne kolekcije. Radi se o djelima nestalim iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, Umjetničke galerije BiH i privatne kolekcije porodice Mulabdić", istakao je Jusufović.
On je, poređenja radi, naveo da se zasad na Interpolovoj stranici za Bosnu i Hercegovinu traga za 14 umjetnina, a na ovoj bazi već sada se pruža uvid u potragu za 109 djela.
"Ona je dostupna za sve građane i koristiće policijskim agencijama i graničnoj službi, ali prije svega građanima jer mislim da oni treba da imaju pristup i da vide šta je to za čime se traga. Na kraju možda postoje i građani kojima su u nekom proteklom periodu otuđene neke vrijedne umjetnine, na čijem se pronalasku ništa nije radilo proteklih godina. Ali kada imate jednu bazu gdje se to sve može vidjeti, to je drugačije", rekao je Jusufović.
Djela koja se nalaze u bazi nestala su u periodu od 1992. do 2010. godine, a među onima za kojima se traga su i "Portret Meše Selimovića" Ismeta Mujezinovića, "Autoportret" Božidara Jakca, "Žena sa šeširom", Jovana Bijelića, "Tito danas II" Safeta Zeca nestala iz Međunarodne galerije portreta Tuzla. Potom "Mjesečina na Ženevskom jezeru" Ferdinanda Hodlera, "Grob sv. Spiridona" grčkog majstora i "Savaot" italijanskog majstora koja su nestala iz Umjetničke galerije BiH, dok se od djela nestalih iz privatne kolekcije Mulabdić mogu izdvojiti "Magdalena" Đoke Mazalića i "Ženski akt" Petra Tiješića.
Jusufović je govoreći o tržišnoj vrijednosti ovih djela napomenuo da su među ukradenim slikama i ona čija je vrijednost na crnom tržištu izuzetno visoka. Dodao je da je teško govoriti o konkretnim ciframa, ali da je riječ o velikoj vrijednosti.
Na pitanje da li je u posljednjih 10 ili 20 godina bilo procesuiranih slučajeva krađe umjetnina u BiH, Jusufović je odgovorio da je generalno malo predmeta i optužnica podignuto za nestala djela.
"Vodi se jedan predmet u vezi s nestalim djelima iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, traje predmet pred Opštinskim sudom u Tuzli. Ima jedna presuda u vezi sa djelima koja su nestala iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, međutim ta djela još nisu pronađena. Samo nepostojanje ove baze govori da je to bilo zanemareno ili sklonjeno sa strane", potvrdio je on.
Kao izuzetno plodno tlo za krijumčarenje umjetnina zbog geopolitičkog položaja i politički kompleksne organizacije vlasti, BiH je visoko na listi zemalja jugoistočne Evrope na čijem području se, prema podacima Interpola, na svjetskom nivou realizuje 6,3 odsto te vrste ilegalne trgovine.
Nakon oružja, narkotika i ljudi, ilegalna trgovina umjetninama najzastupljenija je vrsta krijumčarenja u globalnim okvirima. Ta pošast nije zaobišla ni BiH.
Krijumčari do umjetnina ne dolaze tipičnim načinom krađe, iako je zabilježeno i nekoliko takvih slučajeva, već je riječ o takozvanoj krađi u bijelim rukavicama.
"To, posebno u zemljama zapadne Evrope, podrazumijeva da je u krađu uključena cijela struktura, primjera radi, muzeja - od rukovodioca, kustosa, kurira do naručioca "posla" ili diplomatskih predstavnika i slično", kazao je Jusufović.
Istraživanjima CPKU-a utvrđeno je da se za neka umjetnička djela ili grupu djela izdvajalo na desetine hiljada evra. Nažalost, osim nanošenja štete prilikom krađe u materijalnom smislu, veliki je to gubitak i za bh. kulturno i umjetničko nasljeđe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.