Društvo

Najpoželjnija lična karta Banjaluke

Najpoželjnija lična karta Banjaluke
Najpoželjnija lična karta Banjaluke

BANJALUKA, BIJELJINA - Vrtoglav priliv iz drugih sredina u najveći grad Republike Srpske nastavljen je i lani, kada je adresu u Banjaluci dobilo 1.910 građana.

U Banjalučane se tokom prošle godine "upisalo" 1.489 stanovnika drugih opština iz RS, ali i 395 žitelja iz FBiH, te 26 Brčaka.

Sve to pokazuju informacije koje je saopštio Republički zavod za statistiku, a prema kojima su veći gradovi i dalje jak magnet za ljude iz manjih sredina.

Tako se u Bijeljinu prijavilo 776 građana iz drugih sredina,  u Doboj 493, u Prijedor 452, a grad Istočno Sarajevo je, zahvaljujući doseljenicima, postao bogatiji za 975 žitelja.

Naravno, znatan broj ljudi se i iselio iz tih gradova, ali odliv nije ni blizu veliki u poređenju sa prilivom.

Demografi kažu da su unutrašnje migracije uglavnom usmjerene ka regionalnim centrima poput Banjaluke, Prijedora, Gradiške, Laktaša, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Trebinja...

Ti gradovi, kako pojašnjavaju, bilježe pozitivan migracioni saldo, dok gotovo cijeli ostali prostor RS ima negativan migracioni bilans.

"Razlozi su uglavnom ekonomsko-socijalne prirode. Siromaštvo, a pogotovo nezaposlenost, tjera stanovništvo iz manjih područja, a posebno ruralnih sredina. To je slučaj i sa gradom Banjaluka, koji je izgubio veliki broj stanovnika u ruralnim područjima, poput Manjače i okolnog platoa, jer stanovništvo ide ka gradskim i prigradskim zonama", pojašnjava Aleksandar Majić, demograf.

Sličan je slučaj i u susjednim državama, poput Srbije i Hrvatske, svjedoči Majić, koji dodaje da se većinom mladi ljudi odlučuju da iz malih sredina odlaze u veće centre.

Lidere omladine ne čudi to što mladi ljudi, uglavnom zbog boljih uslova za život, male sredine mijenjaju većim.

Miloš Blagojević, predsjednik Omladinskog savjeta RS, napominje da, između ostalog, u gradovima poput Banjaluke vide veću mogućnost za pronalazak posla.

"Tu su i migracije mladih zbog fakulteta, a po okončanju studija uglavnom ostaju u gradu gdje su studirali, pošto u svojoj opštini ne mogu da pronađu posao", rekao je Blagojević.

Manje opštine, kako dodaje Blagojević, ne nude mladima mnogo toga, poput pozorišta, bioskopa, sportskih sadržaja i slično.

"Mi smo već skretali pažnju na to da polovina opština u RS nema lokalnu omladinsku politiku, a više od 50 odsto ih nema ni budžet za mlade", kritikuje Blagojević.

Ukupno gledano, na području RS lani je zabilježeno je 14.920 unutrašnjih migracija. U RS su se 2.982 lica doselila iz FBiH, a iz Brčko distrikta došla je 291 osoba. Istovremeno, iz RS se u FBiH odselilo 2.739 građana, a u Brčko distrikt ih je otišlo 366. Najviše se sele mladi između 25 i 29 godina.

Ista adresa, a druga opština

Zanimljivo je da je grad Doboj lani ostao bez 3.156 žitelja. Međutim, većina ih se nije odselila, već ih je više od 2.600 ostalo na istoj adresi, ali su se "našli" u drugoj opštini.

Naime, formirana je opština Stanari, što znači da je samo došlo do formalne promjene prebivališta, a ne i do preseljenja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije