BANJALUKA - Novim posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave, koji je potpisan u petak, definisano je da najniža cijena rada u lokalnim samoupravama u RS iznosi 100 KM, a najviša 135 KM.
Ovo je novina u odnosu na prijašnji period kada je definisanje gornje granice ličnog dohotka bilo ostavljeno na izbor lokalnoj samoupravi.
Ugovor su potpisali Lejla Rešić, ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, i Tomislav Vrhovac, predsjednik Sindikata uprave RS.
"Brojnim analizama utvrdili smo da su pojedine lokalne zajednice koristile to da su gornju granicu mogle same određivati, pa su neki imali deprimirajuće visoke plate ", kazala je Rešićeva.
Kada je riječ o koeficijentima, Rešićeva je istakla da su novim ugovorom utvrđeni rasponi za sve platne grupe, uključujući načelnike odjeljenja, tako da najniži koeficijent za načelnika odjeljenja iznosi 13, a najviši 19.
"Ovim su plate načelnika odjeljenja i ostalih zaposlenih stavljene u primjerenu ravan, a definisane su i plate savjetnika i menadžera koje mogu biti iste kao načelnika odjeljenja", rekla je Rešićeva.
Vrhovac je rekao kako je kolektivni ugovor kompromis dvije strane, a da su se oni vodili mišlju da povećaju najniže plate.
"Tako smo odredili da najniža plata, recimo radnika na održavanju higijene, ne smije biti manja od 400 KM. Podigli smo sve plate sve do rukovodećih službenika u lokalnoj samoupravi", kazao je Vrhovac.
Naveo je da je dosadašnji koeficijent radnika na održavanju higijene bio 2,5, a sada iznosi četiri, kvalifikovanog radnika 3,5, a sada iznosi od 4,3 do pet, koeficijent radnika sa srednjom stručnom spremom sa 4,5 podignut je na 5,1 do 6,5, visokokvalifikovanog radnika sa 6,6 na 7,5, a radnika sa višom stručnom spremom ili fakultetom sa 7,6 na 8,5.
Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, rekao je da vjeruje da će načelnici opština uvažavati potpisani kolektivni ugovor i prilagođavati se onom što je realno.
"Realno je da moramo više raditi i stvarati, te da svako od nas, shodno svojoj ulozi i odgovornosti prema poslu koji radi, mora dati veći doprinos da napravimo održivije društvo", zaključio je Savanović.
Na drugoj strani nisu svi radnici tako srećni da dobiju povećanje, pa čak ni da uopšte potpišu kolektivne ugovore.
Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, upozorila je da nikad nije bila lošija situacija u ovom sindikatu, jer nisu potpisani granski kolektivni ugovori i zaštićena prava radnika.
"Od 30. juna prošle godine nemamo granske kolektivne ugovore, ali ni opšti kolektivni ugovor. Samim tim nisu regulisana osnovna prava radnika. Pojedini poslodavci uopšte ne poštuju prava radnika", rekla je Vrabičićeva, te istakla kako je Vlada RS formirala dvije grupe radnika.
"Formirala je grupu radnika koji su budžetski korisnici i imaju kolektivne ugovore i grupu koja radi u realnom sektoru i nema nikakva prava", rekla je Vrabičićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.