BRISEL - Federika Mogerini trebalo bi večeras da sa liderima Zapadnog Balkana razgovara i o Strategiji proširenja prema kojoj bi Srbija mogla da postane članica do 2025.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini nastavlja započetu tradiciju neformalnog okupljanja lidera sa Zapadnog Balkana u sjedištu Evropske diplomatske službe u Briselu, navodi Dojče vele.
Direktna razmjena mišljenja između lidera Zapadnog Balkana i konsultacije sa EU kako bolje, brže i dalje na evropskom putu i unutar regiona – to su teme koje Mogerinijeva želi da konkretizuje pred sam kraj godine.
Ona tako ostaje dosljedna u svojoj više puta naglašenoj posvećenosti regionu i zalaganju za to da do kraja njenog mandata svih šest zemalja naprave konkretan i nepovratan napredak u približavanju EU. "Moj prioritet tokom narednih 12 do 18 mjeseci biće Zapadni Balkan odmah nakon pitanja evropske bezbjednosti i odbrane", poručila je Mogerinijeva još u junu ove godine.
Njen glas bezrezervne podrške Zapadnom Balkanu i proširenju podržale su u godini na izmaku i najznačajnije institucije i zvaničnici EU. Evropski savjet je u martu poručio regionu da "vrata EU ostaju otvorena" i obećao podršku na tom putu. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker u svom govoru o stanju Unije takođe je izdvojio proširenje na Zapadni Balkan kao jednu od važnih tema za EU u narednom periodu.
"Ukoliko želimo stabilnije susjedstvo, moramo ponuditi kredibilnu perspektivu proširenja zemljama Zapadnog Balkana. Tokom ovog mandata Evropske komisije i Evropskog parlamenta neće biti novog proširenja jer uslovi za prijem nisu ispunjeni. Ali u budućnosti Evropska unija će imati više od 27 zemalja članica", izjavio je tada Junker.
On je najavio i izradu Strategije o uspješnom pristupanju Srbije i Crne Gore EU do 2025. godine, što je i prva konkretna vremenska odrednica koju je Brisel uputio Zapadnom Balkanu kada je proširenje u pitanju. Očekuje se da će šefica diplomatije EU u ponedjeljak uveče u Briselu naglasiti potrebu da region svojim radom adekvatno odgovori i iskoristi jasno pruženu šansu.
Planovi EU do 2025. godine
Pored pregleda dešavanja u godini za nama osnovna tema razgovora radne večere premijera sa Zapadnog Balkana biće koraci koji očekuju region u 2018. godini. "Predstojeća godina biće ključna. Evropska komisija radi na Strategiji za vjerodostojnu perspektivu proširenja Zapadnog Balkana koja će biti usvojena u februaru 2018. godine", najavljuje Kristijan Danijelson, generalni direktor Direktorata Evropske komisije zadužen za susjedstvo i pregovore o proširenju.
"U aprilu ćemo imati redovni paket proširenja, gdje ćemo dati ocjene o tome gdje se zemlje nalaze i gdje bi trebalo da budu kada je riječ o ulasku u EU. O tome će raspravljati i zemlje članice na samitu u junu. U međuvremenu, imaćemo i važan samit EU - Zapadni Balkan u Sofiji", dodao je Danijelson.
Očekuje se da će Federika Mogerini informisati premijere sa Zapadnog Balkan dokle se stiglo sa izradom Strategije o proširenju na kojoj radi Evropska komisija. U Briselu se nezvanično saznaje da bi Komisija u tom dokumentu trebalo da pruži konkretne odrednice za pristupanje Srbije i Crne Gore.
U za sada još radnim dokumentima navodi se 2025. godina kao godina mogućeg pristupanja Srbije EU, uz uslov postizanja sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom do kraja 2019. godine i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2023. godine.
Nezvanično, Evropska komisija u ovoj Strategiji predviđa kandidatski status za BiH do kraja 2019. godine i "zamah u pregovorima o članstvu" Albanije i Makedonije ukoliko Tirana sprovede pet reformskih prioriteta, a Skoplje riješi problem imena sa Grčkom. U Briselu očekuju da će ova Strategija biti "ohrabrenje" i "ukazati na put" kojim zemlje Zapadnog Balkana treba da nastave u cilju približavanja i ulaska u EU.
Večera, ali ne i dijalog Beograda i Prištine
U Briselu naglašavaju da, iako institucije EU "naporno rade u okvirima politike proširenja", zemlje regiona moraju da budu te koje će dati "osnovnu snagu i tempo" tom procesu radeći na sopstvenim unutrašnjim reformama, prvenstveno u cilju efikasnog i nezavisnog pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, funkcionalnosti demokratskih institucija i slobode medija i izražavanja.
Očekuje se da Mogerinijeva još jednom podsjeti lidere Zapadnog Balkana da će reforme u oblasti vladavine prava kao i regionalna saradnja ostati ključ za napredak na evropskom putu. Iako u Evropskoj službi za spoljne poslove navode da će na marginama radne večere u Briselu biti mogućnosti i za bilateralne razgovore kako premijera sa šeficom diplomatije EU tako i premijera međusobno, naglašava se da nije planiran odvojeni sastanak srpske i kosovske strane o normalizaciji odnosa.
U Briselu ipak ne isključuju mogućnost da dijalog Srbije i Kosova može biti pomenut kao dio zajedničkih razgovora o regionalnim odnosima. Radna večera u Briselu biće prilika da se prvi put zvanično sretnu premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Kosova Ramuš Haradinaj.
Istovremeno, ovo će biti prvi susret Haradinja i Mogernijeve poslije prošlomjesečnog debitantskog nastupa Haradinaja u Briselu koji je doveo do spekulacija o sukobu mišljenja šefice diplomatije EU i premijera Kosova o načinu vođenja dijaloga između Beograda i Prištine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.