LJUBLJANA - Krovno Udruženje Hrvata koji žive u Republici Sloveniji zatražilo je da Hrvati u Sloveniji budu priznati kao autohtona manjina i upozorilo na neriješen status te manjine u Sloveniji.
"Uprkos višegodišnjim nastojanjima, hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Sloveniji, kao autohtonoj manjini, još uvijek nisu ustavno priznata njena manjinska prava. Republika Slovenija ne uvažava ni preporuke Savjeta Evrope niti nadležnih tijela Ujedinjenih nacija, koji su međunarodnopravni temelj za zaštitu prava manjina u skladu s najvišim međunarodnim standardima", navedeno je u izjavi koju su potpisali Đanino Kutnjak, predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, te predsjednici 15-ak kulturnih društava Hrvata širom Slovenije koje okuplja to Udruženje.
Svojom izjavom o potrebi regulisanja ustavnog statusa hrvatske manjine, kako navode, žele da upozore širu javnost na to pitanje, a izvršnu i zakonodavnu vlast države u kojoj žive potaknu da se to podrži i omogući, prenosi Hina.
"Smatramo da, kao pripadnici nacionalne zajednice koja živi na teritoriju Republike Slovenije već vijekovima i koja time dokazuje viševjekovnu odanost Sloveniji te prijateljstvo i suživot hrvatskog i slovenačkog naroda, zaslužujemo priznanje, poštivanje i podršku slovenačke države. U tom pogledu, čvrsto smo uvjereni da bi uređenje položaja Hrvata u Republici Sloveniji kao nacionalne manjine doprinijelo dobrosusjedskim odnosima dvije države te pomoglo izgradnji još čvršćih mostova prijateljstva između Slovenije i Hrvatske", ističe se u zajedničkom pozivu krovnog Udruženja hrvatskih kulturnih društava koja djeluju u Mariboru, Ljubljani, Novom Mestu, Kopru, Velenju i drugim sredinama.
Svojim ustavom iz 1992. godine Slovenija je status manjine s posebnim pravom na svoje predstavnike u parlamentu zagarantovala samo Italijanima koji žive u graničnom pojasu s Italijom i Mađarima na sjeveroistoku države, pa oni biraju svaka po jednog poslanika 90-članskom parlamentu.
Poseban status imaju i Romi koji imaju pravo na svog predstavnika u opštinama gdje su brojnije prisutni. Takav poseban status zaštite i manjinskih prava nije zagarantovan brojnijim manjinama s područja bivše Jugoslavije.
Standardno je obrazloženje političara da se radi o "novim" i "neautohtonim" manjinama, odnosno rezultatu novijih migracija u prošlom vijeku, da bi davanje autohtonog statusa jednoj takvoj manjini dovelo do zahtjeva drugih i da bi za takav potez bilo nemoguće osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu, potrebnu za promjenu ustava.
Neriješen status manjina koje Slovenija smatra neautohtonim odražava se i na manjkavom finansiranju njihovih kulturnih društava te čuvanju i održavanju kulturnog i nacionalnog identiteta te tradicije, pa je kod njih prisutnija asimilacija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.