HAG - Odbrana Ante Gotovine i Mladena Markača danas pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala obrazlaže svoje žalbe na presude hrvatskim generalima, koji su proglašeni krivim za zločine nad srpskim civilima tokom operacije "Oluja" 1995. godine.
Odbrana tvrdi da je upotreba artiljerije tokom "Oluje" bila isključivo usmjerena na legitimne vojne ciljeve i da je bila precizna. Branioci ističu da nijedna osoba nije poginula u artiljerijskom napadu. Odbrana smatra da je pogrešan nalaz vijeća kojim je udaljenost od 200 metara od vojnih ciljeva određena kao granica izvan koje se udari računaju kao napadi na civilno stanovništo.
Tokom današnjeg obrazlaganja pitanja na koje se žali odbrana je navela da u "međunarodnim istragama nije zaključeno da je ijedan civil ranjen ili ubijen i da nikada nije utvrđen identitet nijednog civila koji je tvrdio da je napustio Krajinu od straha zbog granatiranja, bilo ono pravno ili ne".
Advokat Gregori Kiho rekao je da je Ante Gotovina naredio provođenje zakonitog napada na vojne ciljeve. "Vijeće je iznijelo da su udari projektila do 700 metara u odnosu na ciljane mete bili posljedica nepreciznosti u korištenim sistemima, onda bi trebali razmotriti može li se uopšte koristiti za konkretne napade", rekao je Kiho.
Prvostepenom presudom od 15. aprila 2011. godine Gotovina je osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora. Gotovina je bio komandant Zbornog područja Split Hrvatske vojske (HV) i tokom operacije "Oluja" vrhovni komandant južnog dijela područja Krajina, a Markač pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i komandant specijalne policije.
Pretresno vijeće zaključilo je da su Gotovina i Markač bili pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskih civila iz Krajine. Gotovina i Markač proglašeni su krivim po prvom obliku udruženog zločinačkog poduhvata, za progone, deportacije, nečovječno postupanje, ubistvo i nečovječno postupanje kao zločin protiv čovječnosti, i po trećem obliku, za pljačku javne ili privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom potrebom, te ubistvo i okrutno postupanje, kao kršenja ratnih zakona i običaja.
Odbrana Gotovine predala je četiri žalbena osnova i traži da ukidanje presude u cjelini. Branioci osporavaju nalaz vijeća da su se protivpravni napadi na civile dogodili u predmetno vrijeme, da su napadi doveli do preseljenja stanovništva i osporava i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata.
Markačeva žalba ima osam osnova i u njoj se traži ukidanje presude u cjelini, ili, alternativno, da mu se smanji kazna.
Tužilaštvo smatra da sve žalbene osnove treba odbaciti. Predsjedavajući Žalbenog vijeća, predsjednik Tribunala Teodor Meron, pozvao je strane da ne govore o dokazima o čijem uvrštavanju tek treba da se odluči. U skladu sa nalogom vijeća, odbrana i optužba se usredsređuju na četiri ključna pitanja u vezi sa nalazom pretresnog vijeća da je napad HV na krajiške gradove bio nezakonit, odnosno da je bio element udruženog zločinačkog poduhvata protjerivanja Srba iz Krajine.
Na kraju rasprave, sudu će moći da se obrate i optuženi i, prema nezvaničnim informacijama, oni će iskoristiti to pravo.
Tokom akcije "Oluja", prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", poginulo je ili nestalo 1.960 Srba, od kojih 1.205 civila, među kojima 522 žene i 12 djece, dok je protjerano više od 200.000 Srba.