BEOGRAD - Evropske integracije su veliki projekat, ali on se promijenio za posljednjih pet godina, koliko je prošlo od kada je Hrvatska ušla u EU, iako je i Hrvatska primljena skoro suprotno volji i atmosferi koja vlada unutar unije, smatra poslanica u hrvatskom saboru i bivša ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić.
Ona ocjenjuje da je tako proširenje od gotovo najuspješnije politika EU sada postalo jedna od najkontroverznijih.
„U promjenjenim političkim okolnostima ili političkom kontekstu gdje se niko previše ne interesuje za nas i za naš region teško da će nam bilo ko pomoći na putu reformisanja i integracije ako mi nismo sami u stanju da to uradimo“ ističe Pusić.
Pusić smatra da na putu ka EU nije dovoljna samo solidarnost regiona, nego i spoznaja da de fakto veliki dio posla moraju države u ovom regionu sami da urade.
Radeći na stabilizaciji regiona Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope mi zapravo radimo na jednom evropskom projektu koji sa tog stanovišta ima veći značaj nego što je integracija naših zemalja u EU“, kaže ona.
Odgovarajući na pitanje da li će Hrvatska nastaviti sa pokušajima da blokira Srbiju na putu Srbije ka EU, kako je to učinila više puta, a posljednji kada je podržala amandman slovenačkog zastupnika u evropskom parlamentu gora Šoltesa o Srebrenici u kome se navodi da je "priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU", Pusić kaže da kada je riječ o Srbiji, Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi, svi moraju se suoče sa lošim momentima iz lične prošlosti.
„Ja ne mislim da Hrvatska ima negativan stav prema Srbiji nego prepoznaje nešto što je činjenica“, kaže Pusić.
Pusić ne vidini jačanje antisrpstva u Hrvatskoj, čak smatra da postoje neka "neobična savezništva u tom pogledu u Bosni i Hercegovini", ali, po njenom mišlenju, na pogrešnim temama.
Međutim desnica jača u Hrvatskoj, kao i svuda po Evropi. U ovom trenutku Stiv Benon, bivši savjetnik predsjednika SAD-a Donalda Trampa, hoda po Evropi i pravi savez ekstremne desnice koji bi počeo da ruši Evropsku uniju“, kaže ona.
Ona smatra da treba da budemo svjesni jačanju desnice, svjesni posljedica i aktivno da se suprostavimo tome u Srbiji, u Hrvatskoj i bilo gdje drugdje.
„Taj proces nam omogućava da se distanciramo iz loših politika u svojoj istoriji i da prihvatimo ono što je najbolje kod nas“, dodaje ona.
Komentarišući formiranje kosovske vojske i opasnost koju to predstavlja po bezbjednost regiona Pusić kaže da je kosovska vojska praktično već postojala na terenu , te se zbog toga njeno formiranje neće uopšte odraziti na regionalnu stabilnost jer je to samo promjena u imenu.
„Odluka kosovske skupštine je bila samo jedan formalni korak koji prepoznaje nešto što je na Kosovu postojalo i prije proglašenja te vojske i zbog toga mislim da to ne treba tretirati kao neki dramatični korak“, istakla je Pusić.
Međutim, po njenom mišljenju ono najvažnije je pitanje da li postoji mogućnost dogovora između Srbije i Kosova.
„Sigurno Evropska unija ništa od ovoga neće rješavati, niti prije, niti nakon evropskih izbora, ali će eventualno davati podrška nekim dogovorenim stvarima, ili nekim mogućim dogovorima između Srbije i Kosova“, kaže Pusić.
„To je ključno pitanje bez obzira šta ko misli ako do takvog dogovora dođe to će biti rješenje za obje zemlje", ukazuje Pusić.
O stavu Hrvatske po pitanju konačnog statusa Kosova, Pusić kaže da je protiv prekrajanja granica na Balkanu jer, ona smatra da to često izaziva lančanu reakciju ali i opasne posledice.
„Međutim čini se da u ovom trenutku ideja o ragraničenju ima podršku i od strane Srbije i sa strane Kosova, ali ne treba se previše oslanjati na Evropsku uniju jer oni mnogo malo razumiju situaciju nego mi koji ovde živimo. Činjenica da postoji podrška sa obe strane govori da o mogućnosti da se ide u tom pravcu“, zaključuje Pusić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.