BEOGRAD - Skoro milion ljudi u Srbiji danas živi u visokom riziku od beskućništva, pišu beogradske "Večernje novosti".
U beskućnike ne spadaju samo oni koji žive na ulici, već i svi koji borave u prihvatilištima i kolektivnim centrima, kao i oni koji stanuju u nelegalnim i nehigijenskim naseljima i u neadekvatnim uslovima.
Grube procjene su da u Srbiji 800.000 do 900.000 ljudi koji žive u uslovima koji se, prema tipologiji ETHOS /Evropske federacije organizacija koje se zalažu za prava ovih lica/, mogu nazvati beskućništvom.
Velikom riziku od porasta broja beskućnika posebno doprinosi činjenica da je sedam odsto populacije ispod apsolutne linije siromaštva, a oko 18 odsto u visokom riziku od njega.
Blizu 200.000 porodica stalno traga za krovom nad glavom. Srbija je, sa 86.000 izbjeglica i oko 210.000 raseljenih sa Kosova, zemlja s najviše izbjeglih u Evropi. Među izbjeglicama koje su stekle srpsko državljanstvo čak dvije trećine nema svoj stan.
U većim gradovima šire se područja ilegalnog i nehigijenskog stanovanja. Samo u Beogradu postoje 93 naselja bez minimuma higijenskih standarda, u kojima živi oko 25.000 ljudi.
Oko 5.000 vojnih lica i članova njihovih porodica danas žive u uslovima beskućništva, od čega 3.500 i dalje u kasarnama. Zato Ministarstvo odbrane Srbije stalno organizuje konkurse za dodjelu socijalnih stanova.
Najčešći razlozi za porast beskućništva su privatizacija stanovanja, porast cijena stanova, rast siromaštva, ostanak bez posla, zaduživanje, oduzimanje stana po osnovu hipoteke, porast broja razvoda u starijem dobu...
U 12 gradova i opština u Srbiji postoje prihvatilišta za beskućnike, čiji se kapaciteti kreću od četiri mjesta u Šapcu, do 105 u Beogradu. U tri najveća - Beogradu, Novom Sadu i Nišu, smješteno je više od 170 ljudi, a ove brojke rastu zimi.