Štrbac: Presuda za pitanje genocida bolja nego nagodba

BEOGRAD - Za budućnost i pomirenje hrvatskog i srpskog naroda, čije odnose ništa tako ne opterećuje kao pitanje genocida, presuda Međunarodnog suda pravde bez obzira kakva, bila bi bolja od vansudskog dogovora političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj - ocijenio je direktor Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.

On je izjavio Srni da bi eventualna vansudska nagodba političkih elita koje su trenutno na vlasti u Srbiji i Hrvatskoj značila samo privremeno stavljanje pod tepih tog problema, koji bi "dolaskom nekih novih elita na vlast mogao da izađe ispod tog tepiha u najgorem obliku".

"Kada je tako ozbiljna stvar u pitanju kao što je genocid i nešto što strašno opterećuje dva naroda, za budućnost ovih naroda i istinsko pomirenje, bila bi najbolja presuda Međunarodnog suda pravde kao suda Ujedinjenih nacija, jedinog koji ima mandat da rješava sporove u vezi sa genocidom i nečega što je izvan ovog područja i što neće biti ni srpsko ni hrvatsko", rekao je Štrbac.

Prema njegovom mišljenju, odluka suda može biti trojaka - da utvrdi da je bio ili dvostruki genocid, ili jednostrani ili da ga uopšte nije bilo ni sa jedne strane, ali kakva god bila odluka biće bolja od nagodbi i poravnanja političkih elita, jer je "najskuplje ako dođe do ponovnog belaja u budućnosti".

Štrbac, koji je i ekspert u timu Srbije u predmetu kontratužbe Srbije protiv Hrvatske za genocid, podsjetio je na to da Hrvatska u svojoj tužbi traži da sud utvrdi da su Srbi počinili genocid i agresiju.

To je glavni zahtjev iz kojeg proizilaze zahtjevi da Srbija kazni sve počinioce ratnih zločina koji su našli utočište u Srbiji, da vrati kulturno blago koje je za vrijeme rata odneseno iz Hrvatske, da otvori sve svoje arhive radi rasvjetljavanja sudbine nestalih i da država Srbija isplati obeštećenje državi Hrvatskoj i pojedincima u Hrvatskoj.

Srpska tužba osporava tvrdnju Hrvatske da su Srbi počinili genocid i agresiju i traži da naprotiv, sud utvrdi da je genocid počinjen nad Srbima za vrijeme i poslije "Oluje", da je bilo raznih ratnih zločina u Hrvatskoj i nad jednima i nad drugima, ali da osim "Oluje" niko ne ispunjava pun kapacitet genocida, na način kako ga definiše konvencija UN o kažnjavanju i sprečavanju genocida.

Srbija takođe traži da sud naredi Hrvatskoj da kazni počinioce svih ratnih zločina nad Srbima uključujući i genocid, da Hrvatska kao država stvori uslove za dostojanstven povratak protjeranih Srba i da im obezbijedi opstanak i garantuje ličnu i imovinsku bezbjednost, te da izbaci iz svog zakona o državnim praznicima 5. avgust kao dvostruki praznik, koji "Oluju" slavi kao Dan domovinske zahvalnosti.

Štrbac je ocijenio da je najnovija izjava hrvatskog ministara spoljnih poslova Vesne Pusić, da će Zagreb povući tužbu za genocid protiv Srbije, "pomalo istrgnuta iz konteksta".

On navodi da je takvih i sličnih izjava iz Hrvatske bilo i ranije, i da su i autori tužbe i hrvatski državni zvaničnici u dosadašnjim istupima u javnosti "govorili da su za poravnanje ako se vansudskim putem može dobiti sve ono što su tražili tužbom", ali da nije čuo šta su spremni uraditi povodom tužbenih zahtjeva iz kontratužbe Srbije.

Štrbac je naglasio da Vlada Srbije ne bi trebalo da ide na poravnanje pod takvim uslovima. On je rekao da se Srbi iz Hrvatske boje dogovora i vansudskih poravnanja, jer smatraju da bi to moglo biti na štetu Srba iz Hrvatske i Krajine.

"Srbija i Hrvatska više nisu u ravnopravnom položaju prilikom pregovora. Hrvatska će 1. jula 2013. godine postati punopravna članica EU, a znajući da se sve odluke o proširenjima u EU donose konsenzusom svih članica, to znači da će i od Hrvatske zavisiti dalji put Srbije u EU, a to znači i mogućnost ucjenjivanja, pa onda ta ucjena može ići uglavnom na našu štetu", objasnio je Štrbac.

Vezane vijesti:

Hrvatska će povući tužbu za genocid protiv Srbije