ZAGREB- Posebno sudaijsko vijeće u Hagu prihvatilo je zahtjev Vojislava Šešelja da se iz postupka protiv njega izuzme sudija Frederik Harhof, što bi moglo dovesti do ponavljanja čitavog postupka.
Posebno tročlano sudačko vijeće Haškog tribunala (ICTY) prihvatilo je danas zahtjev Vojislava Šešelja za izuzećem danskog sudiju Frederika Harhofa iz vijeća koje protiv njega vodi postupak za ratne zločine počinjene na području Hrvatske, Vojvodine i BiH.
-Većina, uz izdvojeno mišljenje sudije Liua Dakuna, smatra da je u pismu sudije Harhofa vidljiva njegova pristranost u smjeru osuđujuće presude. Tu bi pristranost primijetio i prosječno informisani promatrač - stoji u odluci koju je putem svog profila na Tviteru objavio advokat Luka Mišetić, koji je u Hagu vodio obranu hrvatskog generala Ante Gotovine.
-Većina, uz izdvojeno mišljenje sudije Liua, smatra da je pretpostavka nepristranosti pobijena. U skladu s tim, većina smatra da je optužba o pristranosti sudije Harhofa osnovana - stoji još u haškoj odluci.
Šešelj je Harhofovo izuzimanje zatražio početkom jula, nedugo nakon što je u javnost procurilo povjerljivo pismo danskog sudije, u kome on izražava sumnju da je predsjednik ICTY-a Teodor Meron, pod pritiskom nekih moćnih država, vršio pritisak na kolege sudije da donose određene oslobađajuće presude.
Iako u pismu nije iznio nikakav konkretan dokaz za svoje sumnje, Harhof je naveo slučaj hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača kao jedan od onih u koje se upleo Meron. Napisao je da je u tom slučaju predsjednik ICTY-a 'imao sreće' jer je 'u posljednjem trenutku uvjerio ostarjelog turskog sudiju da promijeni mišljenje' i glasa za oslobađanje hrvatskih generala.
Kada spominje “ostarjelog turskog sudiju', Harhof aludira na 77-godišnjeg Mehmeta Gunija koji je uistinu glasao za oslobađanje generala u drugom stepenu.
Danski je sudija posumnjao da u svemu prste imaju Amerika i Izrael, koji su ovakvim presedanskim odlukama htjeli zaštititi vlastite visoke vojne funkcionere od eventualnih presuda u budućnosti.
Šešelj je, ubrzo nakon objave pisma, podnio zahtjev za Harhofovim izuzećem jer je, prema njemu “jasno da Harhof nije nepristran i neutralan sudac koji razmišlja samo o utvrđivanju istine”.
Zanimljivo je da je taj zahtjev, prema pravilima, uputio samom Teodoru Meronu, no on se iz postupka izuzeo, prepuštajući da o zahtjevu odlučuje njegov zamjenik, Maltežanin Karmelo Agiusu. On je formirao spomenuto posebno sudijsko vijeće, koje je donijelo današnju odluku.
Tome je vijeću, između ostalog, podneseno i očitovanje suca Harhofa, koji je tvrdio da sadržaj njegova pisma ni na koji način ne dovodi u pitanje njegovu nepristranost, a s time se složio i predsjednik vijeća koje sudi Šešelju Žan-Klod Antoneti.
No, posebno je vijeće Harhofa većinom glasova ipak odlučilo isključiti iz daljnjeg postupka.
Sudac Liu Daking u svom izdvojenom mišljenju, između ostalog, navodi da ne odobrava sadržaj Harhofovog pisma, ali tvrdi da je ono ionako bilo relativno neformalne prirode. Smatra da je letvica za izuzimanje sudija u Haagu postavljena prilično visoko, ali da je svojim pismom Harhof ipak nije srušio.
Naveo je i da većina nije njegovo pismo stavila u odgovarajući kontekst, da nije u obzir uzela dugogodišnje Harhofovo iskustvo, a tvrdi ni da mu Šešeljevi argumenti nisu bili uvjerljivi.
S obzirom da u Šešeljevom vijeću nema “rezervnog” sudije, Harhofovo bi izuzimanje moglo dovesti do zastoja u postupku protiv njega.
Specijalizovana novinska agencija Sense, koja se bavi praćenjem Haškog tribunala, nedavno je izvijestila kako bi usvajanje Šešeljeva zahtjeva moglo, po svoj prilici, dovesti do ponavljanja suđenja.
Akvokat Luka Mišetić na Titeru je napisao i da bi, ostane li odluka o Harhofovom izuzeću na snazi, Šešelj mogao biti pušten na slobodu te da bi i čitava optužnica protiv njega mogla pasti, prenosi Dnevnik.hr.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.